VABA o sebi i Balkan fondu
http://www.vaba.hr/default.aspx?id=28
Banka trenutno ima oko 600 dioničara i jedina je banka u Republici Hrvatskoj u kojoj vlasnički udio imaju jedinice lokalne samouprave.

Jedan od dioničara Vaba d.d. banke Varaždin je investicijski fond Balkan Financial Sector Equity Fund (BFSE Fond) koji ima 16,54% dionica Banke. Najznačajniji investitor u BFSE Fond, koji je pod upravljanjem švicarske menadžment kompanije DFE Partners, su renomirani ulagači poput:

– švicarske državne agencije State Secretariat for Economic Affairs (SECO), koja je sukreator ekonomske politike u Švicarskoj (zadužen za praćenje, analizu i predviđanje razvoja domaćeg i inozemnog gospodarstva te identificiranje konkretnih ekonomskih mjera koje se trebaju implementirati) ;

– njemačke razvojne banke u vlasništvu Savezne Republike Njemačke i saveznih država KfW Bankengruppe sa ukupnom imovinom od EUR 408,8 milijardi (30.06.2009.);

– švicarske investicijske kompanije reponsAbility, jedne od vodećih svjetskih investicijskih kompanija koja ulaže u društveno odgovorne projekte u tranzicijskim zemljama te zemljama u razvoju, u vlasništvu švicarskih financijskih institucija (Bauman & Cie, Banquiers, Credit Suisse, Raiffeisen Schweiz, Swiss Re, Bank Vontobel AG, George Avenue);

– te drugih institucionalnih i privatnih investitora.

Može li se lupiti po bidu tamo do blokade, da si malo nadopunim portfelj.. [thumbsup]

Za neupućene: VABA je ne tako davno "najavila dokapitalizaciju"
"I Vaba banci (ZSE:BPBA-R-A) je nakon novog izračuna adekvatnost povećana na 14 posto, ali kako kažu u banci, radi daljnjeg jačanja tržišne pozicije i zadržavanja kvalitetne razine upravljanja rizicima planiraju tijekom ove godine dokapitalizaciju"
http://www.seebiz.eu/hr/banke/davor-holjevac-prava-slika-adekvatnosti-kapitala-banaka-znat-ce-se-potkraj-travnja,71542.html

fotije kad već stavljaš portfolio stavi onda i vlasničku strukturu pa nek ljudi sami odluče je li to ozbiljan fond ili nije

http://www.dfe-partners.com/investors.htm

http://www.dfe-partners.com/index.htm

Lepo ti na prvoj strani, ovoj gore piše da su startali sa 50 miliona evra u 2005. i ne da se nisu makli od toga nego verovatno danas vrede pola te cene, jer su sve udele u bankama kupovali u 2007 i 2008. daklem na samome vrhu… Vesti nema nikakvih na sajtu, daklem očito je da su se vratili poslu od kuda su i potekli… molerstvu.

Neš ti ozbiljnog fonda sa tolko para i ovakvim udelima… Selebaj je verovatno namerno napiso da su oni potensijalni kupac, valjda zato jer je znao da je i poslednja sekretarka dala otkaz pa se ionako niko neće javiti na telefon…

Salu na stranu, no ovi ovde nema šanse da vas spasu. Čak je i Mimović bi ozbiljniji kandidat za to od ovih molera…

samo da napomenem-nakon više od 3 godine staža na ovom forumu,i stotine stečenih prijatelja,fotije je službeno moj prvi ignorirani forumaš!

Pa ne prodaju svi maglu – poput BlexlinČiće…
Ovo su poslovni partner Balkan fonda tj. tzv. neobiljni prodavaći magle – zar ne?
http://www.dfe-partners.com/investors.htm
SECO/SIFEM
The State Secretariat for Economic Affairs (SECO) is the Swiss Government’s federal government’s centre of expertise for all core issues relating to economic policy. The Swiss Investment Fund for Emerging Markets (Sifem) manages the investment portfolio of SECO in developing and transitional countries.
http://www.sifem.ch

KfW Bankengruppe is a leader in the field of SME- and microfinance and is involved in target group-oriented financial institutions around the world. Its aim is to build up and expand the social and economic infrastructure of the countries in which it is active, and to create efficient financial institutions while protecting resources and ensuring a healthy environment. KfW is a public development bank owned by the German Federal Government.
http://www.kfw.de

Ajd ne laprdaj, imaj udeo u par bančica u Albaniji, Moldaviji, Makedoniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj i to sve skupa ne vredi valda ni 50 miliona evra. A ovi gore šta si naveo su im valda dali par miliona čisto reda radi… To su neki prodavači magle, sitni alkemičari. Par bivših molera, fikus, fax i sekretarica…

http://www.dfe-partners.com/portfolio.htm

[/quote]

Nebih se složio s Vama. Kolega Curiosity je po meni sasvim lijepo pogodio u temu i zato mu eto 100.

Evo ja ode tražit pravnu državu na ulici ,gledajte nas preko Tv Đakovština ,,,,,pozdrav dioničarima val idusa….. [bye] [bye] [bye]

Tko traži – nađe…Evo ga!!!-:)) dio Bianco predloška aneksa ugovora HBOR-a u svezi najavljenog zaključenju sporazuma o namirenju dugovanja.

Obratite pozornost na točku 3. (namjena – i visina kredita – Pluris dužan HBOR-u 70.-75.000.000 KN)

Prilog 1
Ugovoru o poslovnoj suradnji br:____ od (datum)
Obrtna sredstva
(Program kreditiranja obrtnih sredstava)
Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak,
donesenoj na 36. sjednici Vlade RH dana 14. siječnja 2010. godine, a u cilju prevladavanja
teškoća u gospodarstvu, točkom II, alinejom 1., utvrđene su mjere za gospodarski oporavak i
razvitak kroz poticanje kreditne aktivnosti uz aktivno sudjelovanje države u financiranju
održivih poslovnih projekata gospodarskih subjekata.
1. Cilj Programa kreditiranja
Program se provodi s namjerom prevladavanja teškoća u gospodarstvu i uklanjanja negativnih
učinaka globalne gospodarske i financijske krize.
Kreditna sredstva mogu koristiti hrvatski poduzetnici u cilju jačanja svoje konkurentnosti,
odnosno za postizanje, održavanje i poboljšanje likvidnosti te održavanje i proširenje
postojećeg poslovanja.
Kreditna sredstva za provedbu Programa osiguravaju poslovne banke i HBOR u omjeru 60% :
40%.
2. Korisnici kredita
Ne kreditiraju se:
1. Poduzetnici u poteškoćama u skladu s odredbama propisa koji uređuju državne potpore.
Poduzetnik se smatra poduzetnikom u teškoćama ako je prije 1. srpnja 2008. godine bio u
teškoćama, odnosno ako je:
– više od polovice upisanog odnosno temeljnog kapitala nestalo, a više od četvrtine
tog kapitala izgubljeno u prethodnih dvanaest mjeseci; ili je
– temeljem važećih propisa ispunjavao uvjete za pokretanje stečajnog postupka.
Dodatno uz prethodno navedeno, ako se radi o velikim poduzetnicima:
– ako nije bio sposoban vlastitim sredstvima ili sredstvima koja može pribaviti od
svojih vlasnika/dioničara ili vjerovnika spriječiti gubitke, a koji bi, bez vanjske
intervencije države, gotovo sigurno kratkoročno ili srednjoročno ugrozili njegov
opstanak; ili
– ako su bili prisutni tipični pokazatelji da se radi o poduzetniku u teškoćama, kao
npr. rast gubitaka, smanjenje ukupnog prihoda, rast zaliha, višak kapaciteta,
smanjenje novčanih tokova, rast duga, porast troškova kamata i pad ili nulta neto
vrijednost imovine.
2. Poduzetnici koji nemaju reguliran dug prema državi.
Smatra se da poduzetnik ima reguliran dug prema državi:
– ako nema neizmirenih obveza,
– ukoliko je postojeći dug reprogramiran ili reguliran na drugi način u skladu s
odredbama općeg poreznog zakona,
– ako se nepodmirena obveza namjerava platiti iz kredita po ovom programu
kreditiranja.
Također, ne kreditiraju se poduzetnici koji se bave kockanjem, kladioničarskim i sličnim
djelatnostima, isključivim točenjem pića, poslovanjem koje rezultira negativnim učincima na
ljude, okoliš i na životinje.
3. Namjena kredita i visina kredita
Kreditna sredstava mogu se koristiti za financiranje obrtnih sredstava, uključujući za
podmirenje obveza prema dobavljačima, financijskim institucijama, državi te drugim
vjerovnicima.
Najviše do 20% ukupnog iznosa kredita korisnik kredita može koristiti za izmirivanje obveza
prema financijskim institucijama uz napomenu kako se mogu podmiriti samo dospjele,
neizmirene obveze te obveze koje dospijevaju u tekućoj kalendarskoj godini. Navedeno
pretpostavlja da su poslovne banke regulirale/reprogramirale sve druge dospjele, neizmirene
obveze na prihvatljive rokove.
Kreditna sredstva ne mogu se koristiti za isplatu dividendi ili dobiti. Također, ne mogu se
kreditna sredstva koristiti za izmirenje obveza prema povezanim društvima/obrtima, kao niti
za povrat pozajmica vlasnika.
Najviši iznos kredita ukupno može biti do 80 milijuna kuna. Iznos kredita ovisi o
raspoloživim sredstvima, procjeni rizika korisnika kredita te mogućnosti korištenja državne
potpore.
Zakonsko pravo na kredit ne postoji.
itd…