Pokušava se ovdje stvoritii privid kupnje sa tisucicama sigurnim ispod 55 a na 60 se kiti bor iako je božić prošao…
Da,to se vidjelo iz aviona da se pokušava cijenu navući prelo 60 kn, ali nema na burzi više naivaca koji bi na to nasjeli jer su već propali na takvim navlakušama
Vidim ,neki dionicari se hrabre kao "nece oni","ne moze to tako","moraju nas pitati" i sl.
Nikada mali dionicari nisu odlucivali o sudbini neke tvrtke.Vecinski dionicar,a posebice ako ima 2/3 vecinu na skupstini,moze izglasati doslovno sto god zeli(za delistiranje mu treba vise).
Ovdje je izgledno da ce se dionice prenositi na HIS ,novu krovnu tvrtku u odredenim omjerima za sudionike.Nakon toga moguce dokapitalizacija,po meni.Ne vjerujem u brzo delistiranje iz jednostavnog razloga sto ne vidim kako bi se to financiralo???"Slavi se" dodatno zaduzivanje tvrtke(pod kojim uvjetima?)Puno je nepoznanica ovdje i iracionalnosti.
Na zalost,mali dionicari su bespomocni i nikako ne mogu utjecati na odluke vecinskih vlasnika.
Sve ostalo je samozavaravanje.
Inače nisam na tvojoj strani Bisakovi, ali bojim se da si tu u pravu.
2020-2022 Outlook
Mild growth over the next 3 years. Expectations of more favorable
weather should lift annual output of sugarcane to 120-130 million
tonnes (+7%), which would translate into 13-15 million tonnes of sugar (+6.5%). Looking at demand, exports are expected to rise by
7.5% p.a. to an average of 9-11 million tonnes on stronger orders from major export markets in Asia. However, export value will rise
only slightly, pressured by low prices. There are several headwinds that will dampen prices, including: (i) high global sugar inventory
which is currently more than 50 million tonnes; (ii) efforts by India to run down its sugar stock; and (iii) Brazil agreeing to increase imports of duty-free ethanol from the US, which will encourage Brazilian players to switch from producing ethanol to manufacturing sugar.
https://www.krungsri.com/bank/getmedia/3175767d-d956-466f-a778-633aaf3b7cde/IO_Industry_Outlook_2020_2022_EN_EX.aspx
Dakle,ne vidim,odakle neki kolege ovdje misle da ce proizvodnja secera iz secerne repe biti isplativija od secerne trske u 2020-2021,a kako se da iscitiati,dolazi do povecanja ove proizvodnje u svim zemljama velikim proizvodacima u Aziji i Brazilu!???
Cijena bi mogla samo blago porasti i ne vidim tu nista pozitivno za VIRO.Doduse ne vidim uopce dali i koliko povecanje cijena secera moze sada uopce pomoci VIR-u.Treba vidjeti godisnje izvjesce pa ce sve biti puno jasnije.
Znamo da je dionice na ZSE “najbolje” kupovati onda kada im jako poraste cijena i kada svi na forumu pišu da je to dobro i sigurno ulaganje.
Svima koji se ovdje ne osječaju sigurno, ili misle da događanja u branši idu u krivom smijeru, predlažem da ne ulaze u ovu dionicu.
Ako slučajno imate nešto od tih dionica svakako ih prodajte što prije i što jeftinije.
Miran san i podjebavanje sa distance su puno ugodniji od rizika koje ova dionica donosi. 🙂 🙂
Kolega teško je na ZSE biti 100% siguran u išta, to nas je Agrokor naučio u lošem, a Optima u dobrom. Svatko od nas donosi odluke za sebe prema ograničenim informacijama kojima raspolaže i nada se da se neće dogoditi nešto nepredviđeno. Agrokor firme su imale odlične fundamente, ali očito bitno nije bilo isprezentirano većini investitora ili oni nisu znali u šta treba gledati. Optima je imala očajne fundamente (i još ih ima), ali to očito nije bilo presudno s obzirom na kalkulacije o prodaji. Pa nedavno Kraš, tko je to mogao očekivati, do 650 kn da, ali do 1200?! Ajmo gledati i iznositi argumente ako ih tko ima, nas nekoliko ih iznosimo stalno, netko u prilog rastu cijene, netko kontra. Ako imate dobar argument, molimo vas da ga podijelite sa nama, za to forum i postoji!
Dobar argument to je da će Viro bas kao i Termes odnosno IPK Tvornica šećera biti samo protočni bojler nakon prebacivanja imovine i dijela obveza na HIŠ. Čemu će i kome tada koristiti Viro?
Ratarskoj proizvodnji i držanju udjela u HIŠ. Sad zamisli kombinaciju u kojoj kroz pripajanja vlasnici unesu neku imovinu i povećaju svoj vlasnički udjel na konto manjinskih i onda delistiraju dionicu. Ja to mogu zamisliti, tim više jer su se u Viru već pokusavali riješiti manjininsih vlasnika i očito su već tada javnosti poslali poruku da im oni samo smetaju. Pored toga, ako pogledaš njihovu netransparentnost gdje nitko ne zna što se uistinu događa nego se investitori kao informiraju na forumu koji kipti napisanim glupostima tada postane prilično jasno da moj napis o hrkljuš varijanti trgovine i investiranja itekako ima smisla unatoč tome što ga moderator konstantno briše.
Kraš a bome ni Optima koju si prethodno spominjao nemaju nikakve veze sa situacijom oko Vira. I jedna i druga firma su predmet interesa lokalne i regionalne konkurencije koja ne žali novaca da ih stekne. Optoma i Kraš imaju stabilne prihode, potrošače i marže. Sve to VIro nema. Volio bih vidjeti tko je taj koji bi u dogledno vrijeme stjecao Viro i rezon koji bi iza toga stajao. Jedno su želje, a drugo realnost i realna probabilnost za povoljan scenario.
@ Iknow
Kolega, imate “beba” nick, ali vjerujem da ste dugo na forumu.
Ako je tako, vjerujem da znate da je jedina poveznica vlasništva nad 60% HIŠ-a dionica VIRA.
Objasnite kako zamišljate vlasničko upravljanje HIŠ-a ako dionica VIRA više nema realnu vrijednost.
Koliko vrijedi dionica VIRA većinskog vlasnika ako ista takva moja dionica gubi vrijednost?
Kakav instrument vlasništva i instrument povrata ulaganja osim dionice VIRA ima većinski vlasnik, a ja nemam ?
Sami ste sebi ( svojim postom ) postavili dosta teška pitanja.
Molim Vas odgovorite mi barem na dio tih pitanja.
Ja nažalost ne vidim više vrijdnosti u Viru. Mislim da ni većinski vlasnici više ne vide. Zato se i išlo na osnivanje novog društva prijenosom imovine i obveza.
To je po mojem skromnom sudu bila neka vrata spina kojim je omogućeno HBORU da podupire vlasnike i da im još jednu šansu da pokušaju očuvati industriju šećera u Hrvatskoj. Možda vlasnici sa bankama i uspiju u tome naumu no ne mislim da će dioničari postojećih društava, Termesa i Vira, imati osobite koristi od toga.
Danom ukidanja kvota i potpora za šećer u EU prije tri godine, otvoren je put nestanka šećerne industrije u malim državama članica EU – poput Hrvatske. Nije slučajno da su se Talijani, Portugalci, Slovenci i Grci davno odlučili zatvoriti svoje malene šećerane i uzeti velike potpore od EU za to. Proizvodnja šećera je ‘economy of scale’ i tu malene šećerane poput Vira i IPK Tvornice šećera nisu dovoljno konkurentne.
@ Iknow
Kolega, Vi ste u samo dva posta sa nekoliko sati razmaka došli do dva čudna i sasvim suprotna zaključka:
1. POST:
Sad zamisli kombinaciju u kojoj kroz pripajanja vlasnici unesu neku imovinu i povećaju svoj vlasnički udjel na konto manjinskih i onda delistiraju dionicu. Ja to mogu zamisliti, tim više jer su se u Viru već pokusavali riješiti manjininsih vlasnika i očito su već tada javnosti poslali poruku da im oni samo smetaju.
Ovdje sam stekao dojam da je vlasnicima interes da unošenjem neke ( precijenjene ) imovine umanje vrijednost imovine ostalih dioničara i uvećaju vrijednost vlastitog udijela u HIŠ-u.
Nešto kao “hrvatska dokapitalizacija”.
2. POST:
Ja nažalost ne vidim više vrijdnosti u Viru. Mislim da ni većinski vlasnici više ne vide.
To je po mojem skromnom sudu bila neka vrata spina kojim je omogućeno HBORU da podupire vlasnike i da im još jednu šansu da pokušaju očuvati industriju šećera u Hrvatskoj.
Ovdje već sve skupa ništa ne vrijedi, pa nitko nikome ne treba ništa umanjivati čudnim “dokapitalizacijama”.
Još uvlačimo i HBOR da i oni nešto izgube.
Vjerujem da se šalite, jer ovo je čak teško i komentirati.
Čemu služe udruživanja, zaduživanja, delistiranja, istiskivanja, ……………………, ako ovo više nikome ništa ne vrijedi ?
Ne šalim se. Ja naprosto mislim da država ima interes za održavanjem proizvodnje šećera jer to nije samo prerađivačka industrija koja zapošljava već i značajna ratarska kultura. Mislim na šećernu repu.
Zato očito HBOR kreditora novu firmu, a ne Viro i IPK Tvornicu šećera Osijek izravno. Na HIŠ je koliko sam shvatio prebačena neophodna imovina za proizvodnju šećera i dio dugova, dok je dio ostao na Viro. Što će sada biti s Virom ja to ne znam, al pomalo podsjeća na stare Agrokorove perjanice koje su ostale nakon prebacivanja imovine na nova “+” društva. Ja ne tvrdim da je scenarij isti jer nije, al jako podsjeća na Agrokorov.
A da ja vas sad pitam, a kako vi vidite razmotavanje ovog čvora oko Vira, IPK Osijek tvornice šećera i Hrvatske industrije šećera?
Situacija je jednostavna.
Država podržava proizvodnju šećerne repe i šećerane, ali niti Državi ( RH ) niti HBOR-u ne treba vlasništvo nad šećeranama.
Šećerane ( VIRO i IPKK ) su u vlasništvu dioničara.
Udruživanjem u HIŠ stvoreno je novo dioničko društvo kojem će biti izdane dionice.
Unijeti su imovina i dugovi i definirani vlasnički odnosi.
MATEMATIKA UDRUŽIVANJA ( prema dostupnim podacima )
VIRO = oko 198 Mil. Kn = 60% HIŠ-a
dionica VIRA = oko 143 Kn
IPKK= oko 132 Mil. Kn = 40% HIŠ-a
dionica IPKK = oko 91 Kn
Nakon izdavanja dionica HIŠ-a one se dodjeljuju sadašnjim dioničarima VIRA i IPKK.
Sve može biti vrlo jednostavno.
Tako se i očekuje.
Ja nažalost ne vidim više vrijdnosti u Viru. Mislim da ni većinski vlasnici više ne vide. Zato se i išlo na osnivanje novog društva prijenosom imovine i obveza.
To je po mojem skromnom sudu bila neka vrata spina kojim je omogućeno HBORU da podupire vlasnike i da im još jednu šansu da pokušaju očuvati industriju šećera u Hrvatskoj. Možda vlasnici sa bankama i uspiju u tome naumu no ne mislim da će dioničari postojećih društava, Termesa i Vira, imati osobite koristi od toga.
Danom ukidanja kvota i potpora za šećer u EU prije tri godine, otvoren je put nestanka šećerne industrije u malim državama članica EU – poput Hrvatske. Nije slučajno da su se Talijani, Portugalci, Slovenci i Grci davno odlučili zatvoriti svoje malene šećerane i uzeti velike potpore od EU za to. Proizvodnja šećera je ‘economy of scale’ i tu malene šećerane poput Vira i IPK Tvornice šećera nisu dovoljno konkurentne.
bojim se da si u pravu i da ovo s HIŠ predstavlja disanje na slamku i produženje životarenja prije stavljanja ključa u bravu kroz 1-2 godine. što se VIRA tiče, on se sve više pretvara u pandan belja, leda, zvijezde od kojih su ostale samo prazne ljušture bez vrijednosti.znamo kako su mali dioničari tamo prošli, sve izgleda da se slično i ovdje sprema tako da ova cijena od 60 kn nije nimalo jeftina, dapače mogla bi biti jako jako skupa.