Ja ću se prištekati na purCa i poručiti studošu da…
Da je to tak jednostavno kako si ti opisao ta linearna veza etanola, nafte i šećera, dotični bi bio štono pjeva pokojni Zvonko Špišić… milioner. Kako znamo pouzdano da nije, ja bih ipak smanjio ego i još više uključio logiku i ostale varijable u model zaključivanja. To i takvo skaliranje obično u dugom roku daje (još) bolje rezultate.
Ja bih također pozvao tehničare da nam ovdje daju neko mišljenje i layout za sugar No5. Slika ipak govori mnogo više od riječi. Barem u “mom selu”.
hvala, ali mislim da je sve kod nas dodatno opterećeno neznanjem političara i preskupim državnim aparatom, pa slušali ste ministra Horvata vezano za PTKM, Pavića koji će rješiti mirovinski sustav, pa nisu to lego kockice, jbt,
stavite samo u omjer negdašnje cijene nafte od preko 150$ i cijene goriva u Hrvatskoj, te cijene nafte te 2016 i cijene goriva, te istotako i današnji omjer, pa mi smo kroz gorivo dobro desetljeće financirali sve ove uhljebe i j.ebivjetre, a Inu praktično poklonili Mađarima
Al mi smo uvozili većinu prerađene i prodane nafte ili derivata… tek oko trećine ili manje je bilo s domaćih polja. A i ta polja imaju određen nezanemariv trošak eksploatacije i dopreme do rafinerije, kao i kasnije prerade u finalni proizvod.
Trošarina na derivate nije linearna funkcija cijene nafte.
Ne radi se o desetljeću jer uvijek se kroz poreze financiraju uhljebi, ali i ostale društvene i državne funkcije. Ako ne postoji dovoljno izdašno vrelo novca, političari će se osloniti na dug.
DonJuan
Studoš 🙂 Hvala. Tako mlad odavno nisam. Samo vi slikajte. Zelim vam uspjeha.
PurCo – nemojte me zamarati glupo.stima jer se umorim pisati sra.nja. 2015/2016 je bio gotovo najveci el-nino u povijesti pa je indija zbog suše proizvela svega 20 mil tona, za razliku od današnjih 32. To niti jedan omjer cijene nafte i etanola ne može pokriti pa je i cijena šećera rasla kao luda. Indija je tad prvi put u povijesti uvezla secera. Kad se radi o par milijuna tona viška/manjka, dal se mogu pokriti, onda drugi “manji” faktori dolaze u igru.
Uglavnom, napišem dva posta i umorim se za nekoliko mjeseci pisanja zbog znanja forumaša
meni se cini da Viro prezivljava, a sve to je zapravo puno bolje nego sto se ocekuje
dali je prerada secera isplativ biznis danas, NIJE, dali ce biti u buducnosti, nitko ne zna
smirite se, i cekajte, ako niste za cekanje, prodajte i potrosite te pare
Normalno da pratim. Onaj tko se bavi necime bavi se time potpuno, ili, kao vecina, paušalno.
https://ggweather.com/enso/oni.htm
I ove godine treba doci, ali ocito ne jakog itenziteta.
Uz to mogu vam dati i stranicu za pracenje monsuna u indiji. I to pratim. Po regijama. Ima toga.
LP i uzivajte
DonJuan
Studoš 🙂 Hvala. Tako mlad odavno nisam. Samo vi slikajte. Zelim vam uspjeha.
PurCo – nemojte me zamarati glupo.stima jer se umorim pisati sra.nja. 2015/2016 je bio gotovo najveci el-nino u povijesti pa je indija zbog suše proizvela svega 20 mil tona, za razliku od današnjih 32. To niti jedan omjer cijene nafte i etanola ne može pokriti pa je i cijena šećera rasla kao luda. Indija je tad prvi put u povijesti uvezla secera. Kad se radi o par milijuna tona viška/manjka, dal se mogu pokriti, onda drugi "manji" faktori dolaze u igru.
Uglavnom, napišem dva posta i umorim se za nekoliko mjeseci pisanja zbog znanja forumaša
Dok ne naučiš koristiti tehničku možeš svoje pričice prodavati poletarcima s faksa.
Za vozit auto treba osim testova položiti i vožnju. Ne ide (samo) na temelju teorije i fundamenta.
kolega purCo,
što se tiče ‘klackalice’ kako kažete, imate na lutrija.hr virtualne srećke: pa kako padne grah, ili instant dobitak ili gubitak, baš kao i ovdje a ne morate dugo čekati, svega par sekundi
DonJuan
Niste li procitali gore da se netko bavi necime potpuno, a netko paušalno? Dakle, ja savrseno poznam i tehničku, a uz to i koliko ona vrijedi. Čak imam i neki certifikat za tehničara, ali bilo je davno kad sam vjerovao u te bajke, pa se zagubilo.
Simpatičan si lik i imaš stav pa ću prekinuti raspravu. A i nije da si bezidejan… i imaš znanja, al vjerujem da možeš i bolje.
No hard feelings.
I jos za kraj. Ove godine je od ukupne trske u brazilu, zbog niske cijene šećera, bilo iz nje proizvedeno 75% etanola i samo 25% secera. Rast cijene nafte i etanola je to dodatno potaknuo. Od tu i taj pad proizvodnje secera u brazilu od oko 8 mil tona. Inace je taj omjer godinama oko 56% za etanol naprema 44% za secer. Kad naglo skoci cijena secera, secerane sve pretvaraju u njega i smanjuju maksimalno proizvodnju etanola (osim onoga sto moraju po zakonu). Zato i cijene šećera rastu samo godinu dana i onda se vrlo brzo vracaju u pocetno stanje. I onda on kaze da cijena etanola nije bitna, a kupuje dionice secerana. I tu za njim ekipa ima ista razmisljanja i jedan drugog nadopunjavaju. Bože me pomozi, a ja se cudim zasto država je tu gdje je