Vecina analizi pocinje s tom recenicom, pa sam je i ja uvrstio. Niti jedna roba (bar mislim) nije imala rast 3000% (sa 2c na 60c) i opet nazad. Ti uzimas cijene zdravo za gotovo, a ne u odnosu na druge kulture. Znaci, ako je u aziji za trsku 10c prosjek profitabilnosti, onda oni sad zarađuju 10%, što i nije neka dobit. Cim nesto dođe profitabilnije (kao sad soja u brazilu) vrlo brzo se to promjeni. Tu svakako treba uzeti u obzir i el-nino, koji najviše pogađa upravo zemlje koje si nabrojao. Znaci, ako one budu u budućnosti vukle proizvodnju, jedna veća nepogoda (a el-nino očekujem, kako rekoh, u sljedeće dvije godine), onda će to dodatno desetkovati proizvodnju i nabiti cijenu šećeru.
Znam da se radi o viru. Ni ja nisam kupio viro, nego, kako rekoh, šećer. Dali će viro iz svega ovoga izaci ziv, ostaje za vidjeti.
El ninjo gotovo uopce ne pogada zemlje koje sam naveo????Mozda Brazil,ali ove druge azijske zemlje ne,koliko je meni poznato,a zivim u Aziji.Prosjek profitabilnosti u Aziji nije 10 centi,nego 7-8 centi i secerana koju ja posjedujem redovno isplacuje dividende zadnjih 5 godina.Ima P/E 8.43 i P/BV 0.71.
Povecanje cijene USD iznimno dobro se odrazio na polugodisnje rezultate secerana,primjerice u Tajlandu.Secerna trska uspjeva i na losijim zemljistima gdje druge kulture slabo uspjevaju,a zahtjeva manje rada.Ocekujem da se nasadi jako povecaju ako cijena dalje raste,jer je profitabilnost daleko veca nego na rizi uz puno manje rada.
el-nino najvise pogada juznu ameriku i indiju tj. taj dio azije. kad je indija napravila 20 mil tona prije 2 godine to je bilo od čega? pa od el-nina i suše. kazem, ne znam na koliko su tamo profitabilni. činilo mi se da ste napisali negdje 10c, pa sam zato to naveo kao cijenu.
Iz teksta,citiram:
“Posljednji El Niño pogodio je Zemlju prije dvije godine, a Svjetska meteorološka organizacija (WTO) predviđa da ove godine neće imati toliko snažan utjecaj kao tada, piše BBC.”
Dakle,nista od katastrofe.
Proizvedeno je, kako je rekao, oko 10 milijuna tona šećera više od potražnje, a od toga je 4,3 milijuna tona proizvedeno u EU. “Naravno da je to stvorilo kaos i nervozu i dovelo cijelu priču do apsurda, jer ne postoji ni jedna tvornica šećera u Europi ili svijetu koja posluje pozitivno”, rekao je Zadro, dodavši da od proljeća iduće godine očekuje oporavak tržišta.
Najavio je kako će Viro nastojati otkupnu cijenu u ovogodišnjoj proizvodnji zadržati na razini prošlogodišnje. Upozorio je da je pod šećernom repom u Hrvatskoj ove godine 25 posto manje površina što, kako je ocijenio, “u ludoj godini kao što je ova i s ludim cijenama, može donijeti samo dobro”.
bisakovi
ne znam dal ste pratili el-nino 2015/16, ali isto su govorili i za taj. No, nema to veze, jer i ja smatram da neće biti jak, jer su se dva jaka za redom dogodila samo jednom u povijesti. stvar je da klimatske promjene već sad i same utjecu na suše diljem svijeta. brazil se cijelu ovu godinu bori sa sušama, koji onda trsku kiša spašava nekako u zadnji tren. Stvar je, da dok god se nece znati kakav će el-nono biti, to utjecati pozitivno na cijenu šećera. Dugovi i suša u Indiji bi na tržište mogli donijeti i do 10 mil tona šećera manje sljedeće godine. Brazil će, kako sam rekao, sigurno smanjiti proizvodnju sljedeće godine. Dakle, mogao bi se dogoditi opet deficit. Ne kažem da hoce, ali i sama mogućnost će tjerati šećer gore, bar neko vrijeme. Kako vrijeme bude odmicalo, s više informacija, ću znat dal ostajem ili izlazim iz pozicije.
bisakovi
ne znam dal ste pratili el-nino 2015/16, ali isto su govorili i za taj. No, nema to veze, jer i ja smatram da neće biti jak, jer su se dva jaka za redom dogodila samo jednom u povijesti. stvar je da klimatske promjene već sad i same utjecu na suše diljem svijeta. brazil se cijelu ovu godinu bori sa sušama, koji onda trsku kiša spašava nekako u zadnji tren. Stvar je, da dok god se nece znati kakav će el-nono biti, to utjecati pozitivno na cijenu šećera. Dugovi i suša u Indiji bi na tržište mogli donijeti i do 10 mil tona šećera manje sljedeće godine. Brazil će, kako sam rekao, sigurno smanjiti proizvodnju sljedeće godine. Dakle, mogao bi se dogoditi opet deficit. Ne kažem da hoce, ali i sama mogućnost će tjerati šećer gore, bar neko vrijeme. Kako vrijeme bude odmicalo, s više informacija, ću znat dal ostajem ili izlazim iz pozicije.
Secerna trska je jako otporna i na susu i na druge vremenske nepogode i zato i raste na podrucjima monsuna,na tlima gdje druge kulture ne mogu uspijevati.To znam i iz iskustva obitelji moje zene koja se bavi poljoprivredom na sjeveroistoku Tajlanda.I sada im se isplati saditi trsku (iako su oni zadovoljni sa malim),a ako cijena poraste KSL,TSTE i druge tvrtke,kao i Drzava poticat ce seljake da sade vise secerne trske.Jaci dolar im ide jako u prilog.Dakle,secer je takva roba kao i druge da svaki manjak ili povecanje cijena povecava sadnju secerne trske.U meduvremenu se mozemo pokusati “okoristiti” cjenovnim “fluktuacijama”!
Proizvedeno je, kako je rekao, oko 10 milijuna tona šećera više od potražnje, a od toga je 4,3 milijuna tona proizvedeno u EU. "Naravno da je to stvorilo kaos i nervozu i dovelo cijelu priču do apsurda, jer ne postoji ni jedna tvornica šećera u Europi ili svijetu koja posluje pozitivno", rekao je Zadro, dodavši da od proljeća iduće godine očekuje oporavak tržišta.
Najavio je kako će Viro nastojati otkupnu cijenu u ovogodišnjoj proizvodnji zadržati na razini prošlogodišnje. Upozorio je da je pod šećernom repom u Hrvatskoj ove godine 25 posto manje površina što, kako je ocijenio, "u ludoj godini kao što je ova i s ludim cijenama, može donijeti samo dobro".
Predsjednik Uprave Vira Željko Zadro očekuje dobru godinu, iako je stanje na svjetskom i domaćem tržištu teško, jer je u svijetu ponuda veća od potražnje. Proizvedeno je, kako je rekao, oko 10 milijuna tona šećera više od potražnje, a od toga je 4,3 milijuna tona proizvedeno u EU-u.
Malo da uredim da se ne vadi iz konteksta
rast cijene bilo cega navodi na povecanu proizvodnju onoga cemu je cijena porasla, isto kao i što pad cijene tjera ljude od te kulture. osnove mikorekonomije. šećer je u ovoj drugoj jednadzbi terenutno.
onda bih ja postavio podatak da je u londonu 330 $ po toni, što je s carinama toliko i toliko. ali nitko nit ne uvozi secer u europu, osim zemalja koje imaju besplatnu carinu do određene visine uvoza. tako da je taj podatak potpuno nebitan. Vrlo je teško znati na koliko je viro sad profitabilan, ali gledajuci unazad mislim da bi cijena bila oko 450 eura po toni. Primjerice, 2013 godine, kad je cijena šećera bila preko 700 eura oni su imali neto dobit od svega 15 mil kuna. 2014. godine je prosjek bio oko 600 eura pa su napravili 230 mil kuna gubitaka. Uglavnom, za viro ništa dobro na ovim razinama cijene.