znati ce mozda da zelis da ti roba zeli biti isporucena ovisno koja si vrsta invesitora.

za zatvaranje pozicije:
https://www.investopedia.com/ask/answers/06/forwardsandfutures.asp

investimire, ti bar citas i istražujes

moze li jedna pokazna vjezba – jedna za futuraše, jedn aza forvarduše.

Predmet opita – 100 tona šećera. Mjesto – London. Prodavatelj – Viro. Vrijeme isporuke – 01 listopad 2018.

tko tu koga sada farba i tko tu koga safa hoce preveslati

nemoguće je sve pohvatati – i secer, i brodare, i banke, i turiste, i ovo i ono. jednstavnoi nemoguce

zato gledam uhvatitit sto se da uhvatiti od pametnih ljudi. jer inace sve stignem napola i nista pošteno

Forward i futures ugovori su jedno te isto. Samo što kod futures ugovora, clearing house (citaj najjednostavnije SKDD), prati da se ugovori ispoštuju. Kod forward ugovora se dogovaramo ti i ja, a ti meni na kraju ne moraš platiti, i ja te moram tužiti da dobim kintu. Kod futursa bi mi clearing house to platio.

Nek ti Wiseguy proba jednostavnije objasniti jer se on time puno više bavi. Ja očito ne znam kako, a imam dosta svog posla. Pozzz

po vasem misljenju – taj novac koji u q1 iznosi 25 milja – je li to realno i opipljivo, dakle na računu, ili je to ivica todorić dodes mi 100 milja, a ja ti prenesem pravo na dividndu u iducih 10 god

Po novom zakonu od prosle godine (ili ove; nisam 100%) se sva imovina klasificirana kao asset-to-hold mora kvartalno obračunavati kroz RDiG. Tu spada i hedgiranje. To bi znacilo da ona ne mora biti zapravo “zarađena”, nego jednostavno “obračunata”. Ajmo jednostavnije: imate neki derivat (future ugovor) koji vam je u prvom kvartalu “zaradio” novac, ali ga niste realizirali. U 2Q ponovo radite obračun po toj stavci, i hedge se jednostavno mogao “smanjiti”, ili “porasti”, ali ga opet niste realizirali i niste ništa “čisto” zaradili. Jednostavno se tako vodi kroz RDiG.

to e onda vrlo škakljivo jer ako tko a mi buregdzije ovdje znamo da svi ti papirići danas jesu , sutra nisu i jedino što ostaje i što jest, jest keš po prodaji papirića.

I vidim da nije asset-to-hold nego held-to-maturity. Previse citam pa pamtim najbolje što znam

Uf..kolega Investimire..zatrpaste nas postovima. Dakle ako npr cijena padne posrize se kod naplate dogovorena cijena otprije. Naravno u roku koji je definiran.
Postoji i druga mogucnost – istek opcija datumski. Ali on se radi npr ako je cijena znatno porasla do tog datuma. Ali se placa i cijena za to. Npr 5% ukupne cijene. Ali opet svima dobro.

I da. Naravno da je novac opipljiv i na racunu. Shvatite to kao obicnu prodaju proizvoda.
RDG zna se kako ide. Prihodi i rashodi i eto razlika. Dakle hedganje je bilo uspjesno. Gubitak iz prosle godine je isto tako nastao kao posljedica velikih troskova skladistenja, jer se i radilo o opcijama i pokricu.
Dakle hedging je bio masan i unosan. I opravdan. Svaka cast menagmentu na pravoj odluci.

je li t aroba ikad napustila skladište ili nije?

najlakse je samom sebi obasniti, drugome malo teže. ne smatram se glupim čovjekm, ali ne žikim.

to meni dode kao jedno veliko kladenje – viro se kladi na pad cijene, pa sklopi ročni ugovor da će za 6 mjeseci isporučiti 100 tona po recimo 350 usd.

al, onaj s druge strane – fond, banka, tko li, isto se kladi da ce za 6 mjeseci kad psotane vlasnik 100 tona secera po 35o usd tona, taj secer moci utopiti za 350 plus xy usd.

to se u prosjacim azove “nosanje” – škiljo iz zagvozda i kikaš.

i što sad – koliko se meni čini – i viro to moz eotkazati, i ovaj s druge stran eto moz eotkazati, i platiti nesto za otkaz. kakva j eond avrijednsot tog ročnog ugovora kad svatko svakom moze otkazati.

i sto je viro tu zaradio ako j e prodap po 390, cijen tekuća je 370, a trošak proizvdonje je recimo 400 eura – kakav je to zarada, to moz ebiti samo manji gubitak, nikakv azarada