evo
Što se događa probojem gornje linije šećera?
Evo me momci
da sad ne crtam novi graf, objasnim ovak nabrzinu, donju liniju trokuta prebacimo gore na polaznu točku od kud ide i gornja padajuca linija. kad cijena probije tu prebacenu liniju tada se poništava padajuci trend i poništena je tehnička mogučnost za razvoj bearish flaga, te se formira novi rastuci trend
inace, pazario sam danas cca 300 kom
A gdje ti je stop loss?
Što se događa probojem gornje linije šećera?
[/quote]
Mislim da je po TA onda to ili B val od abc ili val 1 novog trenda
Slobodno me ispravite
[/quote]
gledajuci ewt je tako
ali na ovom forumu NITKO nije znao EWT osim Cromana tako da se ne bih u to upuštao
inace, pazario sam danas cca 300 kom
Pardon
pazariti znaci prodati, a ja sam kupio..jebu me ti turcizmi
A nitko od vas se ne pita zašto to pada i koji je domet tog pada?
Mislim, možda postoji neki “jači” razlog za pad cijene osim onog koji su javno dostupni?
Ne bih i neću špekulirati no čini mi se da dva drajvera guraju cijenu dolje. Poznati, a posebno nepoznati odnosi s Agrokorom i drugo, ne manje važno, cijena šećera.
U tom smislu, vratimo se na pitanje od prije neki dan, na koji način Viro vrednuje zalihe?
A nitko od vas se ne pita zašto to pada i koji je domet tog pada?
Mislim, možda postoji neki "jači" razlog za pad cijene osim onog koji su javno dostupni?
Ne bih i neću špekulirati no čini mi se da dva drajvera guraju cijenu dolje. Poznati, a posebno nepoznati odnosi s Agrokorom i drugo, ne manje važno, cijena šećera.
U tom smislu, vratimo se na pitanje od prije neki dan, na koji način Viro vrednuje zalihe?
Zalihe se vrednuju ili po trošku – koliko je potrošeno da zalihe budu dovedenu u onakvo stanje u kakvom jesu i na ono mjesto n akojem jesu, ili po neto utrživoj cijeni -. Uzima se niža od te dvije vrijednosti – to znači ako kojim slučajem proizbedes nesto što možeš prodati samo ispod troška proizvdonje, dužan si knjižiit po tj nižoj cijeni.
Gotovi proizvod i roba u proizvodnjiu ulaze u Rdig – stvak:1. Promjene vrijednost i zaliha proizvodnje u tijeku i gotovih proizvoda aop 115
Kad recimo viro na 31 12 2016 ima 100 milja šećera na sklasištu i onda dođe 30 03 i viro u meduvremenu proda 10 milja šećera, onda u aop 115 tih 10 milja ide u rashode, akupoprodajna cijena, recimo 12 milja ide u priihode – dakle bruto marza bi bila 20 %
Obrnuto, Ako Viro do 30 03 nabaci još zaliha pa na 30 03 ima 110 Milja šećera, onda tih 10 milja isto ide u aop 115, ali umanjujući rashode za 10 milja (ispred stoji znak minus). Tek kad tih 10 milja bude prodano, recimo u q2, onda na 30 06 zalihe opet iznose 100 milja,a tih 10 milja tereti rashode. Rashodi moraju biti upareni s odnsonim prihodima – tek kad se roba proda, u prihode ide kupoprodajna cijena, a u rashode trošak proizvodnej tj. dok leže na skladištu, zalihe s enjize po trsoku proizvdonje. cim krenuu prodaju, prihodi ostvareni prodajom tih zaliha se knjiže po kupoprodajnoj cijeni. Ako je sve normalno, koporodajn cijen aj eveća od troska proizvdonje i tvrtka dobro posluje. Ako su zalihe zastarjele ii je neki drugi poremećaj, tvrtka prodaje zalihe uz gubitak – tako je ipkk morala prodati neke zalihe progalsene sepekulativnim – oni su to bili knjiili po 450 eur i msilili su prodati po 500, a morali szbog eu prodati po 350 – svaka tona 100 eura gubitka