Na cca 225kn je ono dno iz prošle godine.
Misljenja sam da tu treba traziti privremeni ulaz……jer za izlaz ima sasvim dovoljno jakih interesenata….
Cijena secera u EU je veca jer su carine na sav uvozni osim iz Jamajke i jos par zemalja, a to je sitno.
Cijena šećera nije više viša od londona jer sad svatko proizvdoi koliko god može i zato ima viška šećera unutar eu. To pokazuju rezultati i ipkk i viro.
Približavanje svjetske i europske cijene bilo je očekivano i tu nije ništa sporno, iako će kako sam naglaso biti negativnih posljedica. Međutim, za nas u Hrvatskoj vidim veći problem u određenom ‘kanibalizmu’ unutar same europske šećerne industrije u smislu iracionalnog ponašanja nekih od većih proizvođača koji su, kako se bližio datum ukidanja kvota, počeli nuditi šećer na europskom a i našem tržištu debelo ispod cijene koštanja. Takve tendencije zapravo nisu samo odraz na signale s tržišta nego i nervozni pokušaj osvajanja tržišnih udjela po svaku cijenu
Tako je. Učinak ukidanja kvota za šećer za industrije koje troše šećer, treba prije svega promatrati u kontekstu dugoročno manjih cijena njima važne sirovine. Međutim, europski pa i naši proizvođači konditorskih i ostalih proizvoda i do sada su nabavljali šećer po svjetskim cijenama za izvoz prerađevina na treća tržišta. Nema tu velikih tajni. Cijene šećera na unutarnjem tržištu Unije Komisija pozorno prati od 2006. i to uz obuhvat apsolutno svih 109 šećerana, što ne postoji ni za jedan drugi sektor. Uspoređujući prosječne mjesečne cijene u EU s burzovnim cijenama (referenca je burza u Londonu), utvrdio sam da je tijekom razdoblja prvih 10 tržišnih godina (do rujna 2015.) prosječno odstupanje iznosilo 219 eura u korist europskih cijena. Međutim zadnja 22 mjeseca, do zaključno srpnja ove godine za koje su dostupni ovi podaci, to prosječno mjesečno odstupanje je palo na svega 24 eura
Carina od 400 eura štiti Europu od jeftinog šećera izvana, ali ne može zaštitti europu od jeftinog šećera iznutra. I to se upravo događa – uslijed ukidanja kvota proizvodnja jeskočila i postoji višak šećera. 500 eura po toni je prošlo svršeno vrijeme. Ovi koje spominje čovjek iz vira što rasipaju šećer ispod cijen koštanja to znači pos voj prilici da nude šećer ispod 400 eura samo da naškode i dotuku konkurenciju. i kad to postignu, onda opet mogu prodavati šećer uz dobit.
Preloše, a neki su se ovdje grdo prevarili pa mislili da uopće ili su jako malo izloženi.
A valjda su nesto i dobili nazad od one tranše kredita.
[/quote]
Tko želi nešto pročitati, mora znati prvo čitati.
3/4 potraživanja Vira prema Agrokro tvrtkama je manje više izmiščkjeno potrazivanej s osnova nepravdobne isporuke tj. Belje i ostali nisu bili na vrijem isporučili pa sad tobože duguju nešto Viru. To je nonsens, ovdje se radi o tom ehoće li Belje preživjeti, a ne o tome hoće li biti savršeni poslovni partner
70.537.500,00 OSPOREN JE IZNOS OD 37.125.000 KN UGOVORNE KAZNE ZA SLUčAJ NEISPORUKE šEćERNE REPE U UKUPNOM IZNOSU 37.125.000 KN JER SE RADI O POTENCIJALNOJ OBVEZI U SLUčAJU NEISPUNJENJA UGOVORENIH UVJETA. IZNOS OD 33.412.500 KN SE OSPORAVA JER SE RADI O AVANSNOM ISPUNJENJU.
Od 70 milja, Agrokor u stvari duguje 3 milje . Ostalo je bedastoća. Stvarno ne znam Što Uprav Vira misli postići s ovim – nešto ušićariti ili što – vjerovnic su spremni otpisati 70 psoto damo da im se plati roba i da nastave prodavati u Konzumu, a ovi izmišljhaju tražbine. To je kao da banke u svoje tražbin euvrstze zatezne kmate jer od 10 04 nitkoim mnista nije platio – to je van pameti kad se zna zasto je tome tako.
[/quote]
Znaci zapravo izmisljaju trazbine?
Kakvi majstori.
Onda ih valjda boli djon za Agrokor.
Nista, sve ovisi o seceru, kao o bdi za Atpl.
Mene vise zanima tko je taj sto kupuje ovi sto fond prodaje. Taj ne kupuje bez veze.
Ne znam da li izmišljaju, znam da je nama ovdje najvaznije dvije stvari
1. Koliko j egrokor dužan Viru za isporučenu robu
2. Koliko j eAgrokor dužan Viru za možebitne pozajmice
!. Agrokor je dužan vrlo malo Viru za isporučenu robu – niti 10 milja kn
2. Koliko vidim, pozajmica nema – što me uopće ne čuudi – 80 % svog šećera Viro prodaje industrijskim potrošačima, tako da mu Konzum nije bio žila kucavica. A ako ne ovisiš o gazdi, nemaš razloga ni posuđivati pare gazdi poput Adrisa, Francka itd.
Pojacali su izvoz, bar tako ispada iz nekih izjava i objava. Ali nisam sistematizirao pa me nemojte za rijec.
Cijena secera u EU je veca jer su carine na sav uvozni osim iz Jamajke i jos par zemalja, a to je sitno.
Cijena šećera nije više viša od londona jer sad svatko proizvdoi koliko god može i zato ima viška šećera unutar eu. To pokazuju rezultati i ipkk i viro.
Približavanje svjetske i europske cijene bilo je očekivano i tu nije ništa sporno, iako će kako sam naglaso biti negativnih posljedica. Međutim, za nas u Hrvatskoj vidim veći problem u određenom 'kanibalizmu' unutar same europske šećerne industrije u smislu iracionalnog ponašanja nekih od većih proizvođača koji su, kako se bližio datum ukidanja kvota, počeli nuditi šećer na europskom a i našem tržištu debelo ispod cijene koštanja. Takve tendencije zapravo nisu samo odraz na signale s tržišta nego i nervozni pokušaj osvajanja tržišnih udjela po svaku cijenu
Tako je. Učinak ukidanja kvota za šećer za industrije koje troše šećer, treba prije svega promatrati u kontekstu dugoročno manjih cijena njima važne sirovine. Međutim, europski pa i naši proizvođači konditorskih i ostalih proizvoda i do sada su nabavljali šećer po svjetskim cijenama za izvoz prerađevina na treća tržišta. Nema tu velikih tajni. Cijene šećera na unutarnjem tržištu Unije Komisija pozorno prati od 2006. i to uz obuhvat apsolutno svih 109 šećerana, što ne postoji ni za jedan drugi sektor. Uspoređujući prosječne mjesečne cijene u EU s burzovnim cijenama (referenca je burza u Londonu), utvrdio sam da je tijekom razdoblja prvih 10 tržišnih godina (do rujna 2015.) prosječno odstupanje iznosilo 219 eura u korist europskih cijena. Međutim zadnja 22 mjeseca, do zaključno srpnja ove godine za koje su dostupni ovi podaci, to prosječno mjesečno odstupanje je palo na svega 24 eura
Carina od 400 eura štiti Europu od jeftinog šećera izvana, ali ne može zaštitti europu od jeftinog šećera iznutra. I to se upravo događa – uslijed ukidanja kvota proizvodnja jeskočila i postoji višak šećera. 500 eura po toni je prošlo svršeno vrijeme. Ovi koje spominje čovjek iz vira što rasipaju šećer ispod cijen koštanja to znači pos voj prilici da nude šećer ispod 400 eura samo da naškode i dotuku konkurenciju. i kad to postignu, onda opet mogu prodavati šećer uz dobit.
Investimire – sjedni 5.
Smatram da je ovo trenutno ključni izazov. Tome u prilog govori i njihova zainteresiranost i ponude za šećerane u Srbiji. (“Narasti što brže da te velike ribe ne pojedu”).
Izloženost Agrokoru (posebno nakon Investimirovog tumačenja, te ako je reda veličine 10 tak mol kn) kao i koji fond prodaje i tko kupuje me manje brine!
Zna li netko možda – u kojoj su fazi te ponude za preuzimanja u Srbiji? Da li je to u nekoj odgodi ili…?
Ponude su odbijene. Vlasnik, mislim da su Grci, ispravite ako grijesim, su odbili ponude jer su bile preslabe, sve, i rekli da ne prodaju. Naravno, dok ne dodje ponuda koja se ne odbija.
U tom kontekstu, takmicenja u Europi i dalje, definitivno je dobro da imaju Francuze u vlasnickoj strukturi, for whatever it’s worth.
Sto nam se Investimir raspisao hahaha…
Svaka cast
To sto su krenuli ostali rasprodavat nece trajat vjecno jer je neodrzivo….a i zalihe su na niskim razinama …..dapace vec se cijena oporavlja i blizu je 400eur
Koliko sam ja shvatio urod je manji ali zasadene su vece povrsine i navodno se ocekuje digestija oko 17
Francuzi nisu ovdje bezveze….planirano se sire i zauzimaju mediteran…2011 su usli u talijansku seceranu da bi 2016 preuzeli 100% udjel
Za dvije godine q3 2019, dugorocni kredit je otplacen, a potrebe za novim i investicijama nema, osim ako uleti neka akvizicija. Znaci 80m kn kesa ostaje godisnje
Cijena secera u EU je veca jer su carine na sav uvozni osim iz Jamajke i jos par zemalja, a to je sitno.
Cijena šećera nije više viša od londona jer sad svatko proizvdoi koliko god može i zato ima viška šećera unutar eu. To pokazuju rezultati i ipkk i viro.
Približavanje svjetske i europske cijene bilo je očekivano i tu nije ništa sporno, iako će kako sam naglaso biti negativnih posljedica. Međutim, za nas u Hrvatskoj vidim veći problem u određenom 'kanibalizmu' unutar same europske šećerne industrije u smislu iracionalnog ponašanja nekih od većih proizvođača koji su, kako se bližio datum ukidanja kvota, počeli nuditi šećer na europskom a i našem tržištu debelo ispod cijene koštanja. Takve tendencije zapravo nisu samo odraz na signale s tržišta nego i nervozni pokušaj osvajanja tržišnih udjela po svaku cijenu
Tako je. Učinak ukidanja kvota za šećer za industrije koje troše šećer, treba prije svega promatrati u kontekstu dugoročno manjih cijena njima važne sirovine. Međutim, europski pa i naši proizvođači konditorskih i ostalih proizvoda i do sada su nabavljali šećer po svjetskim cijenama za izvoz prerađevina na treća tržišta. Nema tu velikih tajni. Cijene šećera na unutarnjem tržištu Unije Komisija pozorno prati od 2006. i to uz obuhvat apsolutno svih 109 šećerana, što ne postoji ni za jedan drugi sektor. Uspoređujući prosječne mjesečne cijene u EU s burzovnim cijenama (referenca je burza u Londonu), utvrdio sam da je tijekom razdoblja prvih 10 tržišnih godina (do rujna 2015.) prosječno odstupanje iznosilo 219 eura u korist europskih cijena. Međutim zadnja 22 mjeseca, do zaključno srpnja ove godine za koje su dostupni ovi podaci, to prosječno mjesečno odstupanje je palo na svega 24 eura
Carina od 400 eura štiti Europu od jeftinog šećera izvana, ali ne može zaštitti europu od jeftinog šećera iznutra. I to se upravo događa – uslijed ukidanja kvota proizvodnja jeskočila i postoji višak šećera. 500 eura po toni je prošlo svršeno vrijeme. Ovi koje spominje čovjek iz vira što rasipaju šećer ispod cijen koštanja to znači pos voj prilici da nude šećer ispod 400 eura samo da naškode i dotuku konkurenciju. i kad to postignu, onda opet mogu prodavati šećer uz dobit.
Investimire – sjedni 5.
Smatram da je ovo trenutno ključni izazov. Tome u prilog govori i njihova zainteresiranost i ponude za šećerane u Srbiji. ("Narasti što brže da te velike ribe ne pojedu").
Izloženost Agrokoru (posebno nakon Investimirovog tumačenja, te ako je reda veličine 10 tak mol kn) kao i koji fond prodaje i tko kupuje me manje brine!
Zna li netko možda – u kojoj su fazi te ponude za preuzimanja u Srbiji? Da li je to u nekoj odgodi ili…?
[/quote]
Ja ne mogu tvrditi da su moj atumačenja ispravna, samo sam prenio napomen iz tablice. Ali dosita – gdje je riječ o robi, tu uredno stoju roba, gdje je nesto drugo, stoji odnsona napoenna. i zasita je cudno da viro koji nabavlaj robu tj. repu od belja, da viro nesto potrazuje od belja, ap valjda belje treba potrazivati nesto od vir s naslova isporučene repe.
i ti penali su sumanuti – 30ak milijuna kn. ugovorim isporuku 20 milja repe, a ako zakasnim jedan dan, plaćam 30 milja kazne. to bas nikakvog sisla nema. svugdje se placaju penali, ali uvrh glave 5 psoto vrijednsoti psola ili tako nesto, a ne ovako sumanutoi.
ako tko ima bolje tumacenje, volio bih cuti. tablica je ogromna i tu nam treba acunovoda da to sve pohvata
Cijena secera u EU je veca jer su carine na sav uvozni osim iz Jamajke i jos par zemalja, a to je sitno.
Cijena šećera nije više viša od londona jer sad svatko proizvdoi koliko god može i zato ima viška šećera unutar eu. To pokazuju rezultati i ipkk i viro.
Približavanje svjetske i europske cijene bilo je očekivano i tu nije ništa sporno, iako će kako sam naglaso biti negativnih posljedica. Međutim, za nas u Hrvatskoj vidim veći problem u određenom 'kanibalizmu' unutar same europske šećerne industrije u smislu iracionalnog ponašanja nekih od većih proizvođača koji su, kako se bližio datum ukidanja kvota, počeli nuditi šećer na europskom a i našem tržištu debelo ispod cijene koštanja. Takve tendencije zapravo nisu samo odraz na signale s tržišta nego i nervozni pokušaj osvajanja tržišnih udjela po svaku cijenu
Tako je. Učinak ukidanja kvota za šećer za industrije koje troše šećer, treba prije svega promatrati u kontekstu dugoročno manjih cijena njima važne sirovine. Međutim, europski pa i naši proizvođači konditorskih i ostalih proizvoda i do sada su nabavljali šećer po svjetskim cijenama za izvoz prerađevina na treća tržišta. Nema tu velikih tajni. Cijene šećera na unutarnjem tržištu Unije Komisija pozorno prati od 2006. i to uz obuhvat apsolutno svih 109 šećerana, što ne postoji ni za jedan drugi sektor. Uspoređujući prosječne mjesečne cijene u EU s burzovnim cijenama (referenca je burza u Londonu), utvrdio sam da je tijekom razdoblja prvih 10 tržišnih godina (do rujna 2015.) prosječno odstupanje iznosilo 219 eura u korist europskih cijena. Međutim zadnja 22 mjeseca, do zaključno srpnja ove godine za koje su dostupni ovi podaci, to prosječno mjesečno odstupanje je palo na svega 24 eura
Carina od 400 eura štiti Europu od jeftinog šećera izvana, ali ne može zaštitti europu od jeftinog šećera iznutra. I to se upravo događa – uslijed ukidanja kvota proizvodnja jeskočila i postoji višak šećera. 500 eura po toni je prošlo svršeno vrijeme. Ovi koje spominje čovjek iz vira što rasipaju šećer ispod cijen koštanja to znači pos voj prilici da nude šećer ispod 400 eura samo da naškode i dotuku konkurenciju. i kad to postignu, onda opet mogu prodavati šećer uz dobit.
Investimire – sjedni 5.
Smatram da je ovo trenutno ključni izazov. Tome u prilog govori i njihova zainteresiranost i ponude za šećerane u Srbiji. ("Narasti što brže da te velike ribe ne pojedu").
Izloženost Agrokoru (posebno nakon Investimirovog tumačenja, te ako je reda veličine 10 tak mol kn) kao i koji fond prodaje i tko kupuje me manje brine!
Zna li netko možda – u kojoj su fazi te ponude za preuzimanja u Srbiji? Da li je to u nekoj odgodi ili…?
[/quote]
Ja ne mogu tvrditi da su moj atumačenja ispravna, samo sam prenio napomen iz tablice. Ali dosita – gdje je riječ o robi, tu uredno stoju roba, gdje je nesto drugo, stoji odnsona napoenna. i zasita je cudno da viro koji nabavlaj robu tj. repu od belja, da viro nesto potrazuje od belja, ap valjda belje treba potrazivati nesto od vir s naslova isporučene repe.
i ti penali su sumanuti – 30ak milijuna kn. ugovorim isporuku 20 milja repe, a ako zakasnim jedan dan, plaćam 30 milja kazne. to bas nikakvog sisla nema. svugdje se placaju penali, ali uvrh glave 5 psoto vrijednsoti psola ili tako nesto, a ne ovako sumanutoi.
ako tko ima bolje tumacenje, volio bih cuti. tablica je ogromna i tu nam treba acunovoda da to sve pohvata
[/quote]
Pitanje kakvi su ugovori rađeni, u pripremi sezone Viro se jako zaduži i svim kooprerantima isporuči i sjeme ,gnojidbu i zaštitu po sistemu ključ u ruke koliko je znam. A belje mu je vjerojatno najveći pojedinačni kooperant.Tako da…
isti slučaj je bio prije nekoliko godina sa proizvođačima iz Srbije, jer je država zabranila izvoz zbog nedostatka repe za svoju proizvodnju, pokrenuta je tužba, mislim da to još traje
Bome je Viro zaronio zajedno s Agrokorom, nisam očekivao da će tolika potraživanja imati….