Svjetska tržišta
Rudarske dionice u usponu
Rast je potaknulo jučer objavljeno pozitivno intonirano sektorsko izvješće Lehman Brothersa.

Cijeli članak na stranicama Poslovnog, 26.05.2006.

25. svibnja – Tvrtka Autocesta Rijeka-Zagreb potpisala je ugovore s izvođačima radova o izgradnji 2B faze autoceste Rijeka-Zagreb, odnosno dopune na puni profil autoceste od Kikovice do Stare Sušice, dužine 44,26 kilometara.

Autocesta je na tom dijelu podijeljena na pet dionica, pri čemu je za gradnju svake dionice predviđeno sklapanje jednog ugovora. Izvođači radova su Viadukt, Konstruktor inženjering, Hidroelektra-niskogradnja i Strabag. Ukupna vrijednost radova na svih pet dionica je 250,6 milijuna eura.

Radovi će biti financirani kreditom Europske investicijske banke, za koji je ugovor potpisan u ožujku, kojim se osigurava 210 milijuna eura, a ostatak kreditom Europske banke za obnovu i razvoj, s kojom će ugovor o kreditu uskoro biti sklopljen.

Predsjednik Uprave koncesijskog društva Autocesta Rijeka-Zagreb Jurica Prskalo rekao je prilikom potpisivanja ugovora da su izvođači građevinskih radova izabrani na međunarodnom natječaju na kojem su sudjelovale tvrtke iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Češke, Slovačke, Makedonije i Kine.

Zahvaljujući u ime izvođača radova na povjerenju, predsjednik Uprave Viadukta Đuro Dekanović istaknuo je da je dionica izuzetno složena za gradnju, ali da će rokovi biti ispunjeni. To uvjerenje dijeli i državni tajnik za promet Zdravko Livaković, koji važnim drži što će u gradnji sudjelovati domaći građevinari. Rok dovršetka radova i puštanje u promet svih dionica autoceste Zagreb-Rijeka u punom profilu je kraj 2008. godine. Neke dionice, kako je predviđeno, pustit će se u promet 2007. godine, a riječ je o dionicama Kikovica-Oštrovica (7,4 kilometra) te Vrata-Kupjak (16,8 kilometara).

Radovi na izgradnji punog profila autoceste Rijeke-Zagreb na drugim dionicama već su u tijeku, pa je tako izgradnja dionice Bosiljevo II-Stara Sušica, duljine 11,3 kilometra, započela 2005. godine. Dionica Kupjak-Vrbovsko, uključujući tunel Čardak predviđena je za puštanje u promet u ljeto 2006., a završetak radova 8,2 kilometra duge dionice između Vrbovskog i Bosiljeva predviđen je za 2007. godinu.

HVB Splitska banka će zbog promjene vlasnika od početka srpnja 2006. poslovati pod novim imenom: Société Générale – Splitska banka

HVB Splitska banka od početka srpnja 2006. bi trebala poslovati pod tvrtkom Société Générale – Splitska banka. Naime, za kraj lipnja je sazvana Glavna skupština te banke na kojoj bi trebali biti potvrđeni prijedlozi odluka o promjeni tvrtke. Te su promjene posljedica promjene vlasnika Splitske banke nakon što je UniCredito grupa, zbog spajanja s njemačkom HVB grupom, bila primorana prodati jednu od banaka kojima je novonastala bankarska grupacija upravljala u Hrvatskoj.

Suradnja ERNT-a i Tele 2
Kompanija Ericsson Nikola Tesla i tvrtka Tele 2 potpisali su ugovor za održavanje mreže (Field Maintenance -Managed Services) na području cijele zemlje, objavili su iz Ericsson Nikole Tesle. Riječ je o prvom takvom ugovoru u Hrvatskoj te prvom ugovoru o pružanju usluga održavanja mobilne mreže u srednjoj Europi.
(pd)

Kolegi ne radi copy / paste
[smiley1]
evo cijele vijesti:

Končar i Energocontrol dobavljači za HE Mostarsko blato
Direktor Elektroprivrede (EP) Hrvatske zajednice Herceg Bosne (HZHB) Vlado Marić je najavio kako će za tri godine biti izgrađena hidroelektrana Mostarsko blato, prenosi bh Biznis. Vrijednost ukupnog projekta, za koji je zeleno svijetlo dala Vlada Federacije BiH, iznosi 100 milijuna KM, za što će Elektroprivreda izdvojiti polovinu sredstava, dok će druga polovina biti osigurana kreditnim linijama. Već su odabrani isporučitelji opreme, i to domaći Konzorcij Končar i Energocontrol koji će isporučiti primarnu elektrostrojarsku opremu vrijednu 27 milijuna eura. U HE Mostarko blato, prema planu, trebalo bi se proizvoditi 170 gigavat sati električne energije godišnje, odnosno 10 posto ukupne proizvodnje EP HZHB.
[smiley2][smiley2]

OBITELJ LUKŠIĆ IZ ČILEA NAJAVILA NOVA ULAGANJA I ŠIRENJE SVOG POSLOVANJA U HRVATSKOJ
Lukšić: U Hrvatsku smo uložili pola milijarde dolara i još ćemo
Obitelj je osnovala zakladu koja će potpomagati polaznike poslijediplomskih studija i tečajeva za rukovoditelje javnih službi na sveučilištu Harvard
Kada je prošle godine u kolovozu nakon teške bolesti u 79 godini preminuo najbogatiji čovjek u Čileu i jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, Andronico Lukšić Abaro, Čileanac hrvatskih korijena, njegova obitelj čvrsto je odlučila da neće prekidati spone s Hrvatskom. “Mi smo Hrvati, tako smo odgojeni i tako se osjećamo”, ističe njegovih petero djece. Nakon nekoliko mjeseci promišljanja, setra i brat, Paula i Guillermo Lukšić, dogovorili su se. Osnovali su zakladu koja nosi ime njihova oca, a koja će potpomagati polaznike poslijediplomskih studija i tečajeva za rukovoditelje javnih službi na elitnom američkom sveučilištu Harvard. Svake godine zahvaljujući obitelji ovog čileanskog vizionara šestero Hrvata dobit će priliku studirati na John F. Kennedy School of Government, čija godišnja školarina iznosi nevjerojatnih 36.000 dolara. Osim školarine, Zaklada bi trebala pokriti i sve ostale troškove, od puta do stanovanja, ukupno oko 60.000 dolara po osobi na godinu.
“Zbog našeg oca i ljubavi prema Hrvatskoj odlučili smo pomoći ne samo investiranjem, nego i ulaganjem u obrazovanje posebice za osobe koje rade u javnom sektoru. Plan je obrazovati što više stručnjaka koji će tada svoja znanja primijeniti u praksi za dobrobit cijele nacije”, kaže Paula Lukšić.
Guillermo LukšićPrve investicije
Obitelj, koja je inače poprilično zatvorena kad su mediji u pitanju, odlučila je prvi put javno progovoriti o svojim poslovnim planovima kako u Čileu, tako i u Hrvatskoj.
“Moj je otac veoma volio svoju domovinu i tom je ljubavlju zarazio cijelu obitelj. U Hrvatsku dolazimo često, četiri do pet puta godišnje, što ne čudi jer ovdje poslujemo više od deset godina. Ako se ne varam, prve poslovne korake napravili smo 1994. godine, kada je poduzetnička klima bila nešto nepovoljnija, ali mi se nismo dali smesti. Tada smo bili prvi strani investitori”, kaže srednji sin po godinama Guillermo Lukšić koji upravlja Quinenco Holdingom, jednom od Lukšićevih kompanija. Problema s poslovanjem u našoj zemlji, dodaje, nikada nisu imali. Sve je uvijek bilo regularno i po zakonu, pa se Lukšić mlađi čak iznenadio na pitanje misli li da u Hrvatskoj ima korupcije. Obitelj čije se vlasništvo procjenjuje na 4,2 milijarde dolara, kako tvrdi časopis Forbes, danas u svom vlasništvu ima brojne kompanije u Čileu i izvan njega, među kojima su rudnici, banke, hoteli, tvornice pića, telekom kompanije, vinogradi, tvornice metala i slično.
“U Hrvatsku smo dosad uložili više od pola milijarde dolara, pogotovo u turističke kapacitete, ali moram najaviti da ćemo dio poslovanja ipak širiti. Što će to konkretno biti, neću vam još otkriti, ali mogu samo natuknuti da će naša sljedeće investicija biti na tragu onoga čime se već bavimo u Latinskoj Americi”, napomenuo je Guillermo.
Veze s Tuđmanom
Obitelj Lukšić u Hrvatskoj je počela poslovati s Karlovačkom pivovarom, koju su 2003. prodali Heinekenu. Zahvaljujući bliskim vezama s prvim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom, ubrzo su se zainteresirali za turizam pa su kupili dubrovačku turističku agenciju Atlas, porečku Plavu lagunu te dubrovački hotel Argentinu u čiju je obnovu uloženo 130 milijuna kuna, vile Šeherezadu i Orsulu, kao i cavtatski hotel Croatia. Tržišna vrijednosti tih dionica i nekretnina je 377,6 milijuna eura. Model privatizacije kupljenih hotela zacijelo je jedan od najčišćih u proteklom desetljeću jer je svakoj kupnji prethodila natječajna ponuda, a svaka je uplata prema Hrvatskom fondu za privatizaciju ili pak P

Privrednoj banci Zagreb, koja je bila vlasnikom 30 posto dionica Plave lagune, isplaćena u gotovini u svega nekoliko dana. Osim toga, obitelj je na čelu hotela zadržala sve menadžere koji su i prije promjene vlasnika tamo radili. Obitelj danas u svom vlasništvu ima Banco de Chile, pivovaru CCU, Hotel Carrera, poduzeće Lucchetti, nekoliko rudnika bakra u Čileu, ali i šire, telekom kompaniju Telefonica del Sur, vinogradarsku farmu Vina San Pedro, te tvornicu pića, tvornice tjestenine, trgovačke centre i drugo.
Mesić primio članove obitelji Lukšić
ZAGREB – Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je jučer članove obitelji pokojnog Andronika Lukšića, koji su mu predstavili svoj program stipendiranja školovanja na Harvardu za rad u javnom sektoru u Hrvatskoj. Predsjednik Mesić zahvalio je obitelji Lukšić, naglašavajući kako se to vrlo dobro uklapa u hrvatske prioritete ulaganja u obrazovanje i znanost. Guillermo Lukšić iskoristio je priliku da obavijesti predsjednika Mesića kako, suprotno nekim glasinama, obitelj Lukšić nema namjeru poslovno se povući iz Hrvatske, već planira širenje svojih investicija.
(H)

Mladen Vedriš
– rezati sve nepotrebne troškove
– zaustaviti kapitalne investicije koje nam ne trebaju
– problem može biti prilika – napraviti analizu gdje su i u kojim djelatnostima i granama naše konkurentske prilike
– pažljivo pratiti sve europske mjere i iz njih izvlačiti ono što je nama korisno
– presložiti ekonomsku politiku zemlje

Žarko Primorac
– kriza će Hrvatsku zahvatiti u trećem valu – treba se pripremiti za nju
– ukloniti sve slabosti Hrvatske
– ubrzati sve reforme i konačno osmisliti strategije gospodarskog razvoja
– treba razmisliti i o garanciji države za međubankarske kredite
– potaknuti izvoz i restrukturirati gubitaše

Drago Jakovčević
– preporučiti banakama da ne dižu, pa da čak i snize kamatne stope, posebice za gospodarstvo
– jamčiti za međubankarske kredite kako se ne bi zaustavilo kreditiranje
– odgoditi nepotrebne investicije države
– smanjiti rokove plaćanja od strane države
– pripremiti proračun štednje za 2009.

Ivan Lovrinović
– Vlada treba uvjeriti građane da će osigurati sve depozite, jamčiti i za osiguranja i mirovinske fondove
– formirati tim ili agenciju koja će pratiti posljedice krize i predlagati mjere
– smanjivati vanjski dug
– osmisliti novu ekonomsku politiku
– banke neka budu spremne na refinanciranje kredita, posebice gospodarstvu

Ljubo Jurčić
– osmisliti posebnu komunikacijsku strategiju Vlade, ministara i HNB-a
– pratiti što radi Europa i učiti na njenim greškama
– zaustaviti sve neproduktivne projekte gradnji cesta, mostova i dvorana
– umjesto toga osmisliti sektorske projekte
– osmisliti konkretne regionalne politike

Jurčić: Nakon krize povjerenja slijedi pad cijena nekretnina
Darko Baniček
darko.banicekatcharbusiness.hr 13.10.2008 23:55

Nadam se da će Sabor u srijedu prihvatiti amandman na izmjena zakona o osiguranju depozita u hrvatskim bankama, objasnio je u Otvorenom proceduru koja još predstoji do usvajanja izmjene zakona o osiguranju štednih uloga na 400.000 kuna ministar financija Ivan Šuker.

Otvoreno je u svom drugom dijelu, nakon što je u glavnom dijelu potpredsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Igor Štimac javno prozvao čelništvo HNS-a zbog štetnih tajnih ugovora o TV pravima, obradilo temu sigurnosti hrvatskog bankarskog sektora i krize na tržištu kapitala čiji su gosti bili Šuker, SDP-ov ekonomist Ljubo Jurčić i predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol.

Iako je voditelj Mislav Togonal pitanja započeo s tezom da je za sigurnost banaka, kojom se hvali Šuker, najzaslužniji guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, Šuker nije želio da sve hvalospjeve preuzme Rohatinski već je u zaslužne ubrojio i sebe i svoje ministarstvo te „svog nekada bliskog suradnika Antu Samodola“, koji su zajedno koordinirali svoje politike i osigurali stabilnost.

Jurčić i Samodol su istakli kako Hrvatska ne prolazi kroz krizu banaka ili krizu financijskog sustava već isključivo i jedino krizu povjerenja za koju su današnje odluke Vlade i Hanfino osnivanje interventnog fonda pravi lijek.

Samodol je objasnio kako će interventni fond nuditi otkup imovine „prije svega malim fondovima s imovinom do 100 milijuna kuna, kakvih je u Hrvatskoj 58“ te da ulagači u taj fond mogu imovinu steći uz diskont i na njoj jednoga dana dobro zaraditi, a da se ovako svim ulagačima jamči za njihove uloge.

Jurčić je upozorio da nakon krize povjerenja slijedi kriza realnog sektora jer će ljudi biti sve manje skloni rizičnim ulaganjima kao što je kupnja nekretnina te on predviđa znatan pad nekretnina u skorije vrijeme. Vraćanje povjerenja u tržište, zato, moglo bi se desiti za nekoliko mjeseci no vraćanje ekonomije potrajat će najmanje dvije do tri godine, ustvrdio je Jurčić.

Šuker je na to dodao kako na summitu ministara financija niti jedan od europskih ministara nije digao ruku na pitanje predsjedavajućeg tko očekuje gospodarski rast veći od tri posto, dakle, kako ni on sam nije digao ruku niti on za Hrvatsku ne očekuje rast gospodarstva veći od 3 posto.