Industrijska proizvodnja porasla 7,3%
U veljaci je, jedanaesti mjesec za redom , nastavljen rast industrijske proizvodnje. U odnosu na lanjsku veljacu, proizvodnja je porasla za 7,3 posto. Time je ukupna industrijska proizvodnja u prva dva mjeseca ove godine porasla za 6,6% u odnosu na isto lanjsko razdoblje( 2,0% ).
Tom povecanju najvise su doprinijele tri kljucne grane industrije:
rudarstvo i vadjenje ( 7,9% ), preradjivacka industrija ( 6,3% ), te opskrba el.energijom plinom i vodom ( 6,1% )
Izvor: Poslovni magazin, br.5, svibanj

U veljaci 13,6% vise nocenja turista
U veljaci je u Hrvatskoj zabiljezeno gotovo 325 tisuca nocenja ili 13,6% vise u odnosu na isti lanjski mjesec.
Vecinu nocenja ostvarili su turisti iz Slovenije, Austrije, Italije i Njemacke. Uobicajeno za pocetak godine i izvansezonsko razdoblje, domaci turisti igraju znacajnu ulogu u ukupnim nocenjima sudjelujuci sa vise od 60%, a kod njih je zabiljezen i i visok rast nocenja od cak 16,6%.
Izvor: Poslovni magazin, br5, svibanj

Ekonomska tabu tema
Scenarij duznicke krize u Hrvatskoj
Kao i sva trzista u razvoju, Hrvatska je posebno osjetljiva na valutnu krizu, koja je komponenta svake dosadasnje velike financijske krize. Upravo bi deprecijacija ( tj. dramaticnija devalvacija ) kune izazvala najteze socijalne i ekonomske posljedice; cak 88% vrijednosti kredita sto su ih odobrile hrvatske banke je u devizama ili s valutnom klauzulom, uglavnom eurom.Prognoza HNB-a pokazuje da bi prema stanju iz 2005.g.
10-postotna deprecijacija znacila 7 postotno smanjenje bruto drustvenog proizvoda.
Izvor: Lider, br 33, 19.05.2006.

Kinezi završili svoju branu tri kanjona…ukupne snage kao 80 NE krško [smiley9]

Tekuca Vegeta na trzistu Australije
Podravka je na trziste Australije lansirala četiri nova proizvoda – tekuće bujone pod markom Vegeta: povrtni, s okusom piletine, chilija i češnjaka. Podravka s Vegetom na australskom trzistu drži četvrtinu tržišta u kategoriji praškastih dodataka jelima ( odmah iza lidera Unilevera )
http://www.bankamagazine.hr, 19.05.2006.

Njemačka energetska kompanija E.ON Ruhrgas International, objavila je jučer kako namjerava preuzeti vodeću ulogu u projektu gradnje terminala za ukapljeni plin na otoku Krku, prenosi agencija Reuters.
“Ovaj projekt bi bio izuzetno dobar za opskrbu plinom Središnje Europe. Surađujemo s drugim kompanijama po ovom pitanju i mogu reći da smo vrlo duboko angazirani na ovom projektu.” Izjavio je Ulrich Schoeler, predsjednik Uprave E.ON-a.

Koncar i Energocontrol dobavljači za HE Mostarsko blatoClanak je na stranicama poslovnog – potrebno pročitati cijeli članak.

U travnju je industrijska proizvodnja pala 3,2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje, objavio je DZS. Analitičari RBA primjećuju kako je time prekinuto razdoblje od 12 mjeseci u kojem je proizvodnja iskazivala stope rasta na godišnjoj razini, što tumače utjecajem više lanjske osnovice, kad je nakon lošeg prvog kvartala proizvodnja naglo porasla, te dva radna dana više u lanjskom travnju. U prva četiri mjeseca proizvodnja je bila 3,7% viša nego lani.(Briefing PR Wire)

Potrebito povezati sa Timinim prvim postom na ovoj temi.

Proizvodnja šumarskih proizvoda povećana 46 posto. ( u prvom tromjesečju ove godine )
Članak na poslovnom, 25.05.2006.

PIK Vinkovci planiraju izvoziti na trzište Europske unije
Za više informacija pročitajte cijeli članak na Poslovnom. 25.05.2006.

Osnovana Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komoraOčekuje se da će mješovita mađarsko-hrvatska komora u roku od šest mjeseci okupiti oko 150 tvrtki zainteresiranih za mađarsko-hrvatsko gospodarsku suradnju
Prihvaćanjem i potpisivanjem Statuta u Zagrebu je danas osnovana Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komora. Za predsjednika je izabran Mark Györvári, koji je ujedno i predsjednik Mađarsko-hrvatsko-bosanskohercegovačke sekcije Mađarske trgovačke i gospodarske komore.

Cilj novog gospodarsko-interesnog udruženja jest da zastupa tvrtke u mađarskom vlasništvu registrirane u Hrvatskoj te hrvatske tvrtke koje imaju gospodarske veze s mađarskim tvrtkama, da pruža stručnu pomoć i informacije vezane za gospodarstvo, pravne propise i poslovne običaje dviju država. Među 15 osnivača, koji će imati posebna prava te podjednaki udio u temeljnom kapitalu, uglavnom su tvrtke u mađarskom vlasništvu koje posluju u Hrvatskoj, a najpoznatija među njima je OTP banka Hrvatska.

Prema iskazanom interesu očekuje se da će Mađarsko-hrvatska trgovinska i industrijska komora u roku od šest mjeseci okupiti oko 150 članova, od kojih će 25 (uključujući osnivače) imati status prioritetnih članova koji imaju pravo na imenovanje zastupnika u predsjedništvu, rekao je Mark Györvári.

Članom Komore može postati svaka mađarska tvrtka registrirana u Hrvatskoj ili hrvatska tvrtka zainteresirana za suradnju s mađarskim tvrtkama, a očekuje se da će se Komori priključiti i tvrtke poput INA-e, MOL-a i Podravke.

Ukupna robna razmjena Hrvatske i Mađarske u prošloj godini iznosila je 711,6 milijuna dolara, pri čemu na izvoz u Mađarsku otpada 137,4 milijuna, a na uvoz iz Mađarske 574,2 milijuna dolara, uz deficit na hrvatskoj strani od 436,8 milijuna dolara. U prva tri ovogodišnja mjeseca deficit je dosegao 115,3 milijuna dolara (izvoz 31,2 mil dolara, uvoz 146,5 mil. dolara), što je trećinu više u usporedbi s sitim lanjskim razdobljem.

Uz osnivanje Mađarsko-hrvatske trgovinske i industrijske komora predstavnici Mađarske agencije za poticanje ulaganja i trgovine i hrvatske Agencije za poticanje izvoza i ulaganja Peter Spanyik i Željko Kirinčić potpisali su Memorandum o međusobnoj suradnji. (Bankamagazin)