Rat je oduvijek sredstvo za ekspanziju privrede i izlaz iz krize. U kapitalistickoj ekonomiji rat …. su neophodni za rast i razvoj.
je. isto kao što je i za tvoj osobni imetak super da si srušiš kuću jer ćeš ju kasnije morati opet popravljati i graditi pa će tvoja kuća rasti i napredovati [rolleyes]
nevjerojatno kako inteligentni ljudi mogu prihvatit neke apsolutne budalaštine ako im se dovoljno puta ponove
[/quote]
Izvuci cu temu iz naftaplina i citirati post kolege ConOBriena od prije tri godine. Indikativno je da ono sto sam govorio zadnjih 6-7 godina polako dolazi i u mainstream medije. A to je da je rat konacno rjesenje za izlazak iz Velike recesije i redefiniranje pozicija moci na globalnom razini. Osobno ocekujem veliki regionalni rat, a ne svjetski jer bi cijena ipak bila prevelika.
***
zanimljivi clanak iz NYT kojeg prenosi jutarnji.hr
SVJETSKIM RATOM DO IZLASKA IZ KRIZE? Sve više ekonomista rješenje vidi u totalnom sukobu
Slaba potražnja, sve veća nejednakost i posljedično nestajanje srednje klase, prevelika regulacija, konkurencija iz Kine, neadekvatna infrastruktura, manjak ideja… Sve su to razlozi koje već godinama razni ekonomski stručnjaci iznose pokušavajući objasniti što se krije iza neumoljivo sporog oporavka i stidljivog rasta u najjačim svjetskim gospodarstvima.
No, u posljednje se vrijeme sve češće iznosi i argument mira kao uzroka ekonomske stagnacije.
Već je dosta godina prošlo otkad je cijeli svijet bio upleten u neki veliki ratni sukob, a kako u New York Timesu piše profesor ekonomije Tyler Cowen, premda vijesti o ratnim sukobima u Iraku ili Južnom Sudanu odaju dojam da je svijet i danas prilično krvavo mjesto, broj žrtava u tim ratovima nije ni približno velik u usporedbi s desecima milijuna ljudi ubijenih tijekom dvaju svjetskih ratova u prvoj polovici 20. stoljeća. Čak je i u Vijetnamskom ratu stradalo kudikamo više ljudi nego u bilo kojem drugom kasnijem sukobu u kojem je sudjelovala neka naprednija država.
Koliko god to nevjerojatno zvučalo, moguće je da svjetski mir otklanja potrebu hitnog postizanja visokih stopa ekonomskog rasta tako da je samim time vjerojatnost da će ekonomija rasti visokim stopama smanjena. To ne znači nužno da ratovanje samo po sebi dovodi do poboljšanja gospodarske situacije, s obzirom da su izravne posljedice rata destrukcija i gubitak života.
Tyler Cowen, koji inače predaje ekonomiju na Sveučilištu George Mason, navodi i da ovu tezu ne treba povezivati s keynesianskim argumentom prema kojemu pripreme za rat nužno dovode do povećavanja javne potrošnje i automatskog povećanja zaposlenosti. Nasuprot tome, tvrdi se da sama mogućnost izbijanja ratnog sukoba vlade navodi da budu fokusirane i da neke od najosnovnijih odluka koje donose budu ispravne. To se može odnositi na investiranje u znanost ili jednostavno na liberalizaciju ekonomije. Takav fokus za krajnju posljedicu ima poboljšanje dugoročnih ekonomskih izgleda.
Može se činiti neprimjerenim tražiti nešto pozitivno u ratu, ali pogleda li se samo povijest SAD-a, jasno je da se iznesenu tezu ne može tek tako odbaciti. Fundamentalne inovacije, poput nuklearne energije, računala i suvremenih letjelica, redom su nastale uslijed američkih napora da nadjačaju sile Osovine u Drugom svjetskom ratu ili SSSR u Hladnom ratu.
Internet je izvorno zamišljen kao mreža koja bi Americi trebala poslužiti u obrambene svrhe u slučaju nuklearnog napada, a početke Silicijske doline valja tražiti u ugovorima s američkom vojskom, a ne u današnjim start-upovima, navodi NYT. SSSR-ovo lansiranje Sputnika u Americi je izazvalo veliki interes za znanost i tehnologiju, što je u konačnici za posljedicu imalo ekonomski rast.
…nastavak…
…nastavak…
Autor članka u NYT-u prisjeća se 70-ih i vremena kada je bio tinejdžer. ‘Tada sam slušao priče kako bi trebalo obnoviti njujorški most Tappan Zee. Zamjenski će most evo, pod uvjetom da se dotad riješi problem zaštićenih jesetri, biti otvoren najranije 2017. godine. Aerodrom JFK je i dalje disfunkcionalan, a ni za La Guardiju se ne može reći da je neko veliko čudo. Ovu situaciju nije promijenilo ni 800 milijardi dolara s koliko je država u krizi stimulirala ekonomiju’, navodi profesor Cowen.
Situacija nije znatno drugačija ni u najjačim europskim gospodarstvima, koja danas također rastu sporo. Većina tih država nema razloga strahovati da će ih netko vojno osvojiti i tamošnji političari nisu suočeni s ekstremnim kaznama zbog kontinuirane stagnacije. Dapače, gubitak vlasti za mnoge političke čelnike znači osobni probitak jer dobivaju veliki novac za javne nastupe, konzultantske poslove ili pak idu u udobnu i dobro plaćenu mirovinu.
S druge strane, Japan je suočen s teritorijalnim i geopolitičkim pritiscima iz Kine, a tamošnji premijer Shinzo Abe kao odgovor nudi specifičnu ekonomsku politiku čiji je cilj nacionalna revizalizacija.
Povjesničar Ian Morris sa Stanforda nedavno je oživio hipotezu prema kojoj je rat značajan faktor potreban za ekonomski rast. U svojoj knjizi ‘Rat! Čemu rat? Sukobi i napredak civilizacije od primata do robota’ iznosi primjere Rimskog carstva, Europe u vrijeme renesanse i Amerike u suvremeno doba. Za svaki primjer iznosi dokaze za tezu da su ratne pripreme izazvale inovacije na području tehnologije.
Slično piše i britanski konzervativni parlamentarac Kwasi Kwarteng u knjizi ‘Rat i zlato: 500 godina povijesti imperija, avantura i duga’, s tim da on za primjere navodi tržišta kapitala.
Pojavilo se još nekoliko sličnih radova u Kini i Japanu, no kvaka je da se većinom svi pozivaju na primjere iz povijesti, a računica je danas potpuno drugačija u odnosu na vrijeme svjetskih ratova. S obzirom na uznapredovalu tehnologiju, globalni bi sukob danas bio znatno destruktivniji, zbog čega je i vjerojatnost izbijanja novog svjetskog rata smanjena.
Tyler Cowen navodi i pozitivne stvari koje je donijelo razdoblje bez globalnih konflikata. Osim mira samog po sebi, tu su i, primjerice, čišći okoliš te više vremena koje ljudi mogu posvetiti samima sebi. Također, stupanj tolerancije prema manjinama je danas veći.
Dakle, iako je ekonomski rast u nedostatku nekog velikog ratnog sukoba možda manji, svijet bez rata danas nesumnjivo jest bolje mjesto nego što bi se to možda dalo zaključiti iščitavanjem ekonomskih pokazatelja.
Velika je prednost živjeti u svijetu kojim pretežito ipak vlada mir i čiji ukupni BDP raste stopom od 2 posto u odnosu na situaciju u kojoj BDP skače za 4 posto, ali pritom ginu ljudi. Pitanje je, naravno, je li trenutno mirno razdoblje zapravo tek jedan balon koji samo čeka da se rasprsne.
originalni tekst: http://www.nytimes.com/2014/06/14/upshot/the-lack-of-major-wars-may-be-hurting-economic-growth.html?_r=3
***
Vjerujem da ce me mnogi kritizirati jer se ocekuje konacni oporavak trzista, ali treba realno sagledavati situaciju. Iako, takav veci regionalni sukob ne mora nuzno izbiti ubrzo, moze proci i 20-ak godina do njegovog izbijanja, kada svi aspekti nuzni za promjenu kako paradigme tako i nositelja iste budu zadovoljeni.
Pozdrav
Dok centralne banke kupuju dionice, dok se fura QE programe i najveće kompanije rade buyback vlastitih dionica, bit će sve u redu i nastaviti će se euforija na burzama. Treba uživati i zarađivati dok traje.
To bi moglo potrajati još koju godinu, ali nakon toga bi opet moglo biti jaaako veselo:
“Cluster Of Central Banks” Have Secretly Invested $29 Trillion In The Market
http://www.zerohedge.com/news/2014-06-15/cluster-central-banks-have-secretly-invested-29-trillion-market
France’s Noyer says BNP promt shift away from Dollar
http://www.bloomberg.com/news/2014-06-11/ecb-s-noyer-says-bnp-may-prompt-shift-away-from-dollar.html
World Bank: ‘Now is the time to prepare for next crisis’
http://www.cnbc.com/id/101749088
China Inc borrows $14 trillion, overtakes US as top corporate borrower-S&P
http://finance.yahoo.com/news/china-inc-borrows-14-trillion-100439330.html
Recession did lasting harm to global growth potential, study finds
http://blogs.wsj.com/economics/2014/06/11/recession-did-lasting-harm-to-global-growth-potential-study-finds/
Dok je dio ulagaca na hrvatskome trzistu optimistican preko Velike bare dolaze nam (rekao bih, s razlogom) negativne vijesti:
Na Wall Streetu raste opasan balon, ovo bi moglo opet puknuti
Više od riječi na Wall Streetu govori tišina, a posljednjih tjedana gotovo svaki trading floor u New Yorku bio je u znaku tišine. Lawrence McDonald tom je insajderskom fenomenu svojedobno posvetio cijelo poglavlje svojeg bestselera “A Collosal Failure of Common Sense: The Inside Story of the Collapse of Lehman Brothers” (Kolosalni neuspjeh zdravog razuma: insajderska priča kolapsa Lehman Brothersa).
Nekoć vodeći trader u palom bankarskom divu Lehman Brothers, Lawrence McDonald danas je jedan od čelnih ljudi u njujorškom ogranku kompanije Newedge, dijelu Societe Generale grupe, i jedan od vodećih američkih komentatora financijskog tržišta.
– Jako se dobro sjećam kad sam pisao dio knjige u kojem sam opisivao atmosferu u ljeto 2007. To je kao da ste na bejzbolskoj utakmici u najnapetijem trenutku. Nastane tišina u iščekivanju, a zatim iznenadna buka. Kada se to dogodi na trading flooru, kada nastane ta sablasna tišina praćena glasnim uzvicima, znam da tržište divlja – govori McDonald.
Od objave bestselera 2008. McDonald je održao više od stotinu predavanja u svijetu i bezbroj puta gostovao na američkim TV postajama. Najpoznatiji je kao čovjek koji je financijsku krizu predvidio dvije godine prije nego što se ona dogodila. Trenutačna situacija previše ga, kaže, podsjeća na to doba.
– Američki i svjetski investitori gužvaju se u SAD-u jer je globalna ekonomija usporena, osobito u Europi. Tržište obveznicama danima je bilo izrazito uplašeno. To je djelomično povezano s anemijom koja je glavno obilježje europske ekonomije, ali i globalnim prijetnjama kao što su ebola, IS i nepredvidljiva situacija u Rusiji i Ukrajini – dodaje.
Iako se ponekad čini da pravila nema, globalni događaji imaju golem utjecaj na Wall Street. Strah od ebole značajno je usporio prometni sustav jer se predosjeća da bi strah od zaraze mogao smanjiti zračni promet. – Tržište ga već pokazuje – kaže McDonald. – A IS je još jači problem jer, osim što širi strah od terorizma, izravno uzrokuje pomutnju na tržištu prodajući barel za 30 dolara. I to u situaciji kad cijena nafte ionako pada – objašnjava.
Tome treba dodati lošu situaciju u Japanu i usporavanje u Kini. – To nije dobra vijest za SAD, koji uvelike ovisi o stranim ulaganjima. Jak dolar sigurno će ugroziti dio stranih investicija jer sve u SAD-u poskupljuje, a to nikako nije dobro – upozorava.
Ipak, ukupna se situacija na tržištima donekle smiruje. Prošli je tjedan Dow Jones smanjio gubitak na manje od negativnog rekorda u rujnu. Financijski pokazatelji straha koji je kulminirao krajem rujna polako blijede.
Cijena nafte se učvršćuje i polako raste, iako se najavljuje novi mogući pad do kraja godine, a američki korporativni divovi su solidni. Iako su Coca-Cola i McDonald’s objavili zabrinjavajući pad prihoda od 15 odnosno 30 posto, IBM se također muči, ali General Motors, Caterpillar i Procter&Gamble utješili su ulagače jakim pokazateljima. Apple je trijumfirao rastom od 16 posto, najjačim u posljednje dvije godine. Na Wall Streetu se osjeća dašak mira, kao da ipak stižu bolja vremena.
Pogled bitno kvari europska situacija. Grčka usporava oporavak Europe, a neočekivana izgledna recesija Njemačke i spuštanje prognoza MMF-a za najveće gospodarstvo eurozone duboko su zabrinuli ulagače, posebno velike.
Oni će, kaže McDonald, pritiskati europsko financijsko tržište i tražiti odgovore na ključna pitanja o očekivanom rastu. SAD muče i unutarnji problemi.
– Kada je Fed 2007. mogao nešto učiniti, pustio je da trava raste strahujući da će naštetiti nacionalnoj ekonomiji. Sada se događa isto.
…nastavak…
…nastavak…
Opsjednuti su strahom da će ugroziti ekonomiju uoči predsjedničkih izbora 2018. pa drže kamate na nuli već pet godina – tvrdi McDonald. – Sve stvari koje su buknule 2007., opet su tu – upozorava, šireći ruke u gesti koja opisuje da mjehur raste. – Stvara se vrlo opasna situacija.
McDonald tvrdi da je Wall Street izgubio svoju fundamentalnu misao vodilju, a ta je da treba služiti ljudima.
– Uvriježeno je mišljenje da u Americi postoje dvije vrste ljudi: Wall Street i Main Street na kojem ljudi radom odražavaju Wall Street i svi napreduju. No, Wall Street je postao izuzetno kompleksan i mutan, i malotko ima stvaran uvid u ono što se ovdje događa.
Usto, s propašću banke Lehman Brothers Wall Street je postao epicentar globalne krize koja je srušila svjetsku ekonomiju. To je bila velika škola i njezine je lekcije važno shvatiti da se katastrofa ne ponovi. Mi s Wall Streeta ne možemo pobjeći od činjenice da nam je svrha služiti ljudima Main Streeta – zaključuje McDonald.
Ja bum svog portfelja pol prodal i rješil bum deflaciju u glavi.
neznam čas sam za realbear a čas za stratega
Naj gora je patpozicija.Dogovor između ekonomija se mora postići inače bu puklo.
Pa puklo je već davno u dragoj nam lijepoj. Evo nam već teče šesta (6.) godina velike lijepe depresije ako računamo 01.01.2010. kao startni datum .
Nije li krasno kako mi Hrvati imamo svoj naziv VELIKA LIJEPA DEPRESIJA ili eto možemo je nazvati i LIJEPA NAŠA VELIKA DEPRESIJA, može i LIJEPA NAŠA JAVNA VELIKA DEPRESIJA.
Zar 01.01.2009. nije već bila velika depresija? Taj datum bi pomakao otprilike na 01.10.2008.
gledam malo po stranim forumima…
svuda su otpuhnuli prašinicu s ovih tema, samo kazu da će bit gore.
ima tko kakav komentar?
u petak idem kod astrologa, jedan od boljih u HR, pa ako imate kakvo pitanje, mogu pitati i za numerologiju vaših papira.
grčka je na -10%..hong kong -6,20..kina -5,17..dow jones -3,58
DAX -4,70
Ja bum svog portfelja pol prodal i rješil bum deflaciju u glavi.
neznam čas sam za realbear a čas za stratega
Naj gora je patpozicija.Dogovor između ekonomija se mora postići inače bu puklo.
mislite da vam je u ovom trenutku pametno prodati..
iskreno ne vjerujem da će ovo puno niže, DJIA se noćas stabilizirao a svi ipak gledaju preko bare..a u tijeku je stabilizacija shanghaia….ovo postoja velika prilika za kupnju!