Velika Depresija 2 – san ili java

Naslovnica Forum Tržište kapitala Hrvatska Velika Depresija 2 – san ili java

Forum namijenjen svim temama vezanim za dionice, obveznice i druge vrijednosne papire te trgovanje istima u Hrvatskoj.

Ne znam sto bi pokrenulo nase tržište? Jedini izlaz je privatizacija postojećih kompanija u državnom vlasništvu.

Privatizacija i prodaja manjinskih udjela.
Samo tko će biti zainteresiran u ovom trenutku, osim ako ponuda bude takva da se ne može odbiti.

Kako god okrenes u ovo vrijeme mozes dobiti za "bagatelu" mnogo toga, prije svega zbog potrebe za punjenjem državnog proračuna. Nije to neka znanost, samo – to je kada voda dode do grla, kao sada…


Ne znam sto bi pokrenulo nase tržište?

To je već dovoljno da se tržište preokrene, da nitko ne zna nikakv razlog zašto bi se preokrenulo. [thumbsup]

Samo, tko će prihvatiti ponudu koja se ne može odbiti?
Oni koji imaju ogromne količine gotovine pri ruci, a spremni su ulagati upravo u ovu nedođiju.
A možda ih i država na neki način prisili da "pomognu" jadnoj i napaćenoj zemlji.
Hehehe, ploča za igrice je postavljena 4.12.2011. a pijuni se već kreću.



Ne znam sto bi pokrenulo nase tržište?

To je već dovoljno da se tržište preokrene, da nitko ne zna nikakv razlog zašto bi se preokrenulo. [thumbsup]
[/quote]

Ma treba rulju natjerat da počne ulagat – nema druge. Ovaj ili onaj način – toliko se tele sa svime da sam dobio mlade od velikih najave za domaće tržište. Osobno mislim da će se značajan pomak po tom pitanju dogoditi uskoro – naprosto imam vjere, ali glavobolja me ponekad drmne pa nisam bas najbolje volje.


Samo, tko će prihvatiti ponudu koja se ne može odbiti?
Oni koji imaju ogromne količine gotovine pri ruci, a spremni su ulagati upravo u ovu nedođiju.
A možda ih i država na neki način prisili da "pomognu" jadnoj i napaćenoj zemlji.
Hehehe, ploča za igrice je postavljena 4.12.2011. a pijuni se već kreću.

Ploča je postavljena već više od 20 godina – samo ne igraju se više skrivača, nego šaha.

Bloombergov kolumnist misli naglas: Za krizu krivi psihopati s Wall Streeta

Svijetu je trebao jedan relativno opskuran bivši britanski akademik da izađe s teorijom o financijskoj krizi koja će potvrditi ono što su mnogi cijelo vrijeme sumnjali: "korporativni psihopati" na čelu financijskih institucija pravi su krivci za globalnu krizu, piše Bloombergov kolumnist William D. Cohan.

Cohan pritom misli na Clivea R. Boddyja, koji je donedavna radio kao profesor za Nottingham Business School na Sveučilištu Nottingham Trent, a koji je objavio akademski uradak u kojem tvrdi da psihopate čine "ljudi koji, možda zbog fizičkih faktora kao posljedicom abnormalnih moždanih aktivnosti, ne mogu imati ili pokazivati bilo kakve osjećaje, simpatiju ili empatiju za druge ljude". Svoju je teoriju Boddy objasnio u posljednjem izdanju Journal of Business Ethicsa.

Kaže kako su takvi ljudi "izuzetno hladni, puno više proračunati i bezobzirniji prema drugima nego ostali ljudi i zbog toga predstavljaju napast za kompanije za koje rade, pa tako i za društvo.

Penju se do vrha zahvaljujući kaosu u korporacijama

"Kako takvi ljudi s očitim osobnim manama uspijevaju do samog vrha u naoko uspješnim korporacijama?", pitanje je na koje Boddy u nastavku odgovara. Kaže kako psihopati iskorištavaju "relativno kaotičnu prirodu modernih korporacija", uključujući i brze promjene i stalnu obnovu, kao i čestu izmjenu "visokog osoblja". Takve okolnosti omogućuju im da se probiju kroz kombinaciju svog šarma i karizme, zbog čega njihovo ponašanje postaje "nevidljivo" pa se "čine normalnima, čak i idealnim vođama".

Sve do posljednje trećine dvadesetog stoljeća, piše, kompanije su uglavnom bile stabilne i u njima nije bilo toliko promjena. Doživotna zaposlenost bila je razumno očekivanje i ljudi su napredovali u karijeri. U takvim stabilnim uvjetima psihopati bi bili prepoznati kao nepoželjni menadžeri zbog svojih sebičnih egoističnih osobnosti i svojih "etičkih defekata".

Visokodinamičan okoliš u kojem se promjene brzo odvijaju glavno su obilježje Wall Streeta, poglavito nakon što se male tvrtke transformiraju u kompanije od kojih se zahtjeva da javnosti predoče svoje kvartalne rezultate, objašnjava Boddy. Nevolja je nastala kad su se "šarmeri" dočepali važnih mjesta u financijskim institucijama.

Izgubili osjećaj za društveno odgovorno poslovanje

Kako stoji u Boddyjevoj publikaciji "Teorija korporacijskih psihopata u globalnoj financijskoj krizi", u tom trenutku dogodi se situacija gdje je psihopatima dana mogućnost da utječu "na moralnu klimu cijele organizacije". Oni su prema Boddyju uvelike izazvali krizu zbog svoje osobne potrage za bogatstvom. U toj potrazi izgubili su sve obzire prema drugima i napustili stari koncept koji uključuje plemenitost, jednakost, pravednost… Izgubili su svaki osjećaj za društveno osjetljivo poslovanje, kaže. I možda ono najbitnije, Boddy piše kako neimenovani "oni" nisu osjetili nikakve posljedice prilikom kolapsa korporacija. Psihopate nije briga za kaos koji ih okružuje , za ljude koji su dobili otkaz, uštede i ulaganja, i ne kaju se zbog svega što su učinili.

"Veselo lažu o svojoj upletenosti u te događaje i vrlo su uvjerljivi u okrivljavanju drugih za ono što se dogodilo, uopće ne dovodeći u pitanje svoje vlastite vrijednosti". "Sretni su što iz ekonomske krize koju su izazvali izlaze s golemim isplatama i novim ulogama savjetnika vlada o tome kako spriječiti takve ekonomske krize", piše Boddy.

Čelnici trebaju mariti za druge

…nastavak…

U cast kolegi Mreichu: bez straha, pohlepe i sentimentalnosti

…nastavak…

Čelnici trebaju mariti za druge

Njegovu je studiju komentirao Bloombergov kolumnist William D. Cohan , bivši investicijski bankar i autor knjige "Muškarci i moć: Kako je Goldman Sachs zavladao svijetom". Zanimljivo je da je Bloomberg posebno naznačio kako se od njegova teksta ograđuje, vjerojatno u strahu od tužbi s obzirom da je Cohan u tekstu naveo na koga to Boddy u svojoj studiji misli, a nije ih imenovao. Cohan naime izričito piše kako je riječ o "psihopatima s Wall Streeta".

U razgovoru s Cohanom za potrebe njegova teksta Boddy mu je e-mailom otkrio kako je njegov rad na temu uloge psihopata u svjetskoj financijskoj krizi skinut s interneta 9.440 puta u posljednjih 90 dana. "Ovo je mnogo za jedan akademski uradak, skinut je više puta nego četiri najčitanija akademska članka zajedno", kazao je. Upitan kako spriječiti da psihopati dođu na ključna mjesta u financijskim institucijama u budućnosti, Boddy piše sljedeće: "Bilo tko tko donosi odluke koje značajno utječu na druge ljude, a tiču se stvari poput društvene odgovornosti korporacija ili toksičnog otpada, trebaju biti podvrgnuti pregledu kako bi se ustvrdilo da nisu psihopati i da je riječ o ljudima kojima je stalo do drugih".

(pd)

Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/bloombergov-kolumnist-misli-naglas-za-krizu-krivi-psihopati-s-wall-streeta-193859.aspx

Zanimljivi clanak. Iako se o tome prije govorilo, samo svi koji su to govorili su bili etiketirani kao cudaci i teoreticari zavjere, antidemokratski i neslobodno nastrojeni i slicno…
Vremena se mijenjaju. Zaista zivimo u dinamicnim vremenima.

P.S. Komentar kolege Plejboja apstrhirajte, nije mi se dalo odgovoriti na post. Puno je toga netocno i krivo

U cast kolegi Mreichu: bez straha, pohlepe i sentimentalnosti

Jos jedan jako dobar clanak. Bas me zanima sto ce reci svi koji sanjaju americki san i nacin zivota.

Američki oligarsi proizvode novu krizu

Opuštajući se s obitelji na rodnim Havajima, američki predsjednik Barack Obama, uljuljkan ohrabrujućim ekonomskim pokazateljima na izmaku godine, u blagdanskom ozračju podijelio je s nacijom radosnu vijest da su se i posljednji vojnici iz rata u Iraku vratili kućama. Idilu nije kvario činjenicom da će oko 67.000 američkih veterana u 2012. ući kao beskućnici, što je odraz društva koje od prigodnih proglasa Bijele kuće daleko vjernije prikazuje pokret ‘Occupy Wall Street’

U godini na izmaku, svega 17 posto Amerikanaca izrazilo je zadovoljstvo stanjem u SAD-u, što je drugi najniži godišnji prosjek u više od posljednjih 30 godina Gallupovog mjerenja tog pokazatelja. Amerikanci su najnezadovoljniji bili 2008. (15 posto), dok je 1986, 1998. i 2000. zadovoljstvo u prosjeku registriralo čak 60 posto ispitanika.

Za gotovo dvije trećine Amerikanaca, najveći problem u zemlji vezan je uz novčanik – najviše ih brine ekonomija u cjelini (26 posto) i nezaposlenost (25 posto). Slijedi nezadovoljstvo političkim dužnosnicima (16 posto), proračunskim deficitom (12 posto), te etičkim i moralnim posrnućem (šest posto).

Porazni su rezultati i drugog Gallupovog istraživanja, prema kojemu su Amerikanci nezadovoljni svim predsjedničkim kandidatima, neovisno o stranačkom predznaku. Čak 46 posto ispitanika smatra da nitko od njih ne bi bio dobar predsjednik; uoči izbora 2008. istog mišljenja bilo je 11 posto anketiranih.

Takvom skepticizmu, nesumnjivo, pridonijela su i neispunjena obećanja predsjednika Baracka Obame, koji je u Bijelu kuću ušetao na krilima proklamirane ‘nade’ i ‘promjene’. Uz ostalo, obećao je biračima da će proces donošenja odluka u Washingtonu podići na neviđenu razinu otvorenosti i transparentnosti, pa i da će neprofitna javna televizija C-SPAN prenositi sve pregovore u Kongresu. Najvažnije rasprave i dalje se, međutim, održavaju iza zatvorenih vrata.

Među najteže ostvarivim obećanjima, s obzirom na katastrofalno nasljeđe administracije prethodnika Georgea G. Busha, bili su smanjenje deficita i stope nezaposlenosti. Nakon tri godine vlasti, očigledno je da su Obamine fiskalne mjere samo dolile ulje na vatru, što je rezultiralo i snižavanjem kreditnog rejtinga SAD-a.

Ukoliko ne dođe do dogovora o rezanju proračunskog deficita nakon kongresnih i predsjedničkih izbora 2012, američki rejting nakon Standard & Poora snizit će i bonitetna agencija Fitch. Prema njezinim predviđanjima, američki javni dug, uz nekontroliranu potrošnju i rastući deficit, do kraja desetljeća prijeći će 90 posto BDP-a ako vlada ne poveća poreze i uvede mjere štednje.

Narušene institucije vlasti

Politolog Mark A. Wolfgram sa sveučilišta Oklahoma State ističe da su financijski poremećaji na stambenom tržištu počeli razarati neke od najstarijih institucija na Wall Streetu godinu prije Obamine kampanje 2008, a obećana ‘promjena’ dovela je Obamu na vlast jer su se stvari počele raspadati upravo u vrijeme kada su Amerikanci birali novog predsjednika i novi saziv Zastupničkog doma Kongresa. Obama je, međutim, donio veoma malo promjena.

‘To ne iznenađuje. Institucije američke vlasti ozbiljno su narušene’, kaže Wolfgram za tportal.

Za progresivne liberale, situacija se na početku činila obećavajućom. No Obama i Demokratska stranka debelo su podbacili, iako su imali najuvjerljiviji mandat u mnogo godina i mogućnost da, kontrolirajući oba doma Kongresa, upravljaju promjenom politike.

…nastavak…

U cast kolegi Mreichu: bez straha, pohlepe i sentimentalnosti

…nastavak…

‘Što se tiče reforme zdravstva, Obamina administracija odmah se pokorila moćnom farmaceutskom lobiju, u osnovi eliminirajući mjere koje bi učinkovito pomogle u kontroli rastućih troškova zdravstva, pružajući istovremeno opće osiguranje. Što se tiče reforme ‘kockarske trgovine’ koja se odvija na Wall Streetu, s privatizacijom profita i uz odgovornost javnosti kada ulozi pođu po zlu, nema značajnih promjena. Wall Street s ogromnim svotama doprinosi Obaminoj reizbornoj kampanji’, tumači Wolfgram.

Nadalje, demokrati su se odlučili na polovične mjere u trenutku kada su masivan paket poticaja i dugoročna strategija za smanjivanje deficita mogli postići učinak. Rezultat – mali ili nikakav rast.

Na pomolu veća kriza

Kada je u pitanju zaštita okoliša, Obamina administracija i demokrati u Kongresu nisu uspjeli progurati tzv. porez na ugljik, niti stvoriti sustav trgovanja ugljikom na burzama ugljikovih emisija, nastavlja Wolfgram. Nedavno je Obama naredio američkoj agenciji za zaštitu okoliša (EPA) da ne provodi standarde za veću kvalitetu zraka. Nije začepljena ni rupa u zakonu iz Busheve administracije, koja industriji prirodnog plina omogućuje hidraulička bušenja ne vodeći računa o sigurnosti vode. Nedavna odgoda projekta gradnje naftovoda Keystone iz Kanade do nekoliko odredišta u SAD-u uslijedila je tek nakon što je 12 tisuća ljudi okružilo Bijelu kuću, što je bila kulminacija višemjesečnih prosvjeda protiv projekta koji je bio smatran gotovom stvari jer je ključni industrijski insajder bio blisko povezan s Clintonovom i Obaminom kampanjom, nabraja Wolfgram.

‘Što se pak tiče vanjske politike i gigantske ekspanzije vojno-industrijskog kompleksa u SAD-u i u inozemstvu, Obamina administracija zadržala je ritam prethodnih administracija. Sabirni logor Guantanamo Bay ostaje otvoren. Uzaludan rat u Afganistanu se nastavlja. I, kao što je Seymour Hersh napisao u nedavnom blogu za New Yorker, administracija slijedi model Busheve propagande dizanja napetosti s Iranom, unatoč činjenici da apsolutno nema dokaza da Iranci nastoje obogatiti uran kako bi izgradili nuklearnu bombu’, konstatira Wolfgram.

Što je otišlo po krivu u američkom političkom sustavu? Wolfgram parafrazira Normana Ornsteina, kroničara Kongresa s instituta American Enterprise, koji tvrdi da je utjecaj novca u Kongresu daleko veći nego što je to ikada bio u prošlosti. ‘To se prelijeva i na predsjedništvo. Ne možete jednostavno slegnuti ramenima i reći – tako je oduvijek bilo… Imajući u vidu današnju nejednakost u Americi, koja je u rangu Rusije i Kine, američka verzija ruskih oligarha uvelike je kooptirala politički sustav. To je sustav koji kooptira sve koji u njega ulaze i moći će se reproducirati još godinama, dok ne stigne još i veća kriza. A ona će stići’, zaključuje Wolfgram.

…nastavak…

U cast kolegi Mreichu: bez straha, pohlepe i sentimentalnosti

…nastavak…

‘Occupy the Dream’

U međuvremenu, kongresni Odbor za proračun obznanio je da su se prihodi najbogatijih jedan posto Amerikanaca u protekla tri desetljeća uvećali za 275 posto, dok su primanja najsiromašnije petine narasla za svega 18 posto.

Sudeći prema najavama, pokret ‘Occupy Wall Street’ dodatno će osnažiti u 2012, premda nije izvjesno da će aktualnom predsjedniku, čiji se neuspjesi opravdavaju nemogućnošću dogovora s povampirenim republikancima u Kongresu, ugroziti šanse za reizbor dok su mu najjači rivali republikanci Mitt Romney i Newt Gingrich.

Krajem ožujka u Washingtonu će se održati veliki skup pod nazivom ‘Američko proljeće’, na kojem će se okupiti prosvjednici iz svih krajeva SAD-a. Pokret koji je obilježio svijet u godini na izmaku dobiva i nove saveznike u redovima afroameričkih crkvi – nezaposleno je više od 15 posto američkih crnaca, dvostruko više od prošle godine – i veterana američkog Pokreta za građanska prava iz 1960-ih.

Najavljeno je stvaranje pokreta ‘Okupirajmo san’, koji će svoju prvu akciju pred lokalnim podružnicama američke Središnje banke izvesti 16. siječnja, na Dan Martina Luthera Kinga. Velečasni Jamal-Harrison Bryant, glasnogovornik pokreta ‘Okupirajmo san’, najavljuje da će Amerikanci svjedočiti njihovim akcijama svakih 30 dana, a članovi originalnog pokreta, koji su dosad uglavnom izbjegavali povezivanje s drugim aktivističkim skupinama, smatraju da je priključivanje vjerske zajednice Afroamerikanaca divovski korak naprijed, čiji potencijal još ne mogu niti naslutiti.

Izvor: http://www.tportal.hr/vijesti/svijet/167223/Americki-oligarsi-proizvode-novu-krizu.html

U cast kolegi Mreichu: bez straha, pohlepe i sentimentalnosti


Bloombergov kolumnist misli naglas: Za krizu krivi psihopati s Wall Streeta

Zašto 2006. i 2007. nije pisao o psihopatima s Wall Streeta? Kako je tad nazivao psihopate s Wall Streeta? Jesu 2008. psihopati potjerali normalne poštene katolike, nepušače s Wall Streeta ili su normalni pošteni, katolici, nepušači preko noći postali psihopati? Meni opet ništa jasno nije.

New Report

Close