Istina DELUX no ako se krene odstranjivati što ne valja …ostati će samo prst [cool]

Conan [thumbsup]

ljudi ne razumiju da taj rat mora netko platiti…

je. isto kao što je i za tvoj osobni imetak super da si srušiš kuću jer ćeš ju kasnije morati opet popravljati i graditi pa će tvoja kuća rasti i napredovati [rolleyes]

nevjerojatno kako inteligentni ljudi mogu prihvatit neke apsolutne budalaštine ako im se dovoljno puta ponove
[/quote]

problem je što je uporedba kriva………adekvatna uporedba bi bila…….srušiš tuđe kuće i onda im prodaješ građevinski materijal, hranu, energiju, ipode i slično……daš im kredit da to sve kupe i poslije ih reketariš lihvarskim kamatama, pokupuješ sve njihove resurse za siću, a oni crnče i proizvode jeftine proizvode koje ti kupuješ tiskajući šarene papiriće ….
ekipa mora na sve pristati da bi otplatili kredite…….
kad se šema iscrpi u toj zemlji/zemljama otvoriš front na korejskom poluotoku ili negdje drugdje [wink]

je. isto kao što je i za tvoj osobni imetak super da si srušiš kuću jer ćeš ju kasnije morati opet popravljati i graditi pa će tvoja kuća rasti i napredovati [rolleyes]

nevjerojatno kako inteligentni ljudi mogu prihvatit neke apsolutne budalaštine ako im se dovoljno puta ponove
[/quote]

Pozdrav

Kolega Volksbank je vec odgovorio isto ono sto sam mislio odgovoriti ali ipak cu replicirati. Za pocetak bih molio da me se prilikom citiranja ne brise ono sto ne ide u prilog vlastitoj tezi. Rekao sam da je za rast kapitalisticke ekonomije bitna jeftina energija te rat. Mozda nisam naglasio, ali jeftina energija je kljucna. Rat slijedi kad je gospodarstvo u kontrakciji a ne postoji mogucnost brze ekspanzije, posebno ne u domacim okvirima.

Dakle, necu si srusiti vlastitu kucu vec tudju.

Zasigurno se sjecate irackog rata iz 2003. Pojedina podrucja u Iraku nisu bila ni osvojena a kamoli do kraja srusena a velike americke gradjevinske i ostale korporacije su sklapale ugovore za projekte vrijedne milijarde dolara. Amerika u svojoj skoro 240 godina samostalnosti je imala jedan jedini rat na svojem teritoriju, i to gradjanski rat iz 1861-1865. godine. Svi ostali ratovi su vodjeni izvan SAD-a. Dakako, najvise su profitirali nakon II. sv. rata. Koristen je perfidan nacin alokacije bogatstva i gospodarskog rasta. Dajuci kredite i ugovorom ih obvezati da kupuju americku robu. Na taj nacin, povecavaju svoju proizvodnju (angaziraju radnu snagu za cijeli proces), plasiraju proizvode po odredjenoj cijeni a nakon odredjenog vremena taj isti novac opet dobiju ali uvecan za kamate.

Ovaj lokalni rat u Libiji, ako sruse Gadafija, sta mislite, hoce li Viadukt ili Ingra ili Hidroelektra graditi i obnavljati postrojenja, ceste i slicno ili ce to raditi poduzeca iz Koalicije koja donosi slobodu Libijcima? Ako americka ili francuska ili britanska poduzeca dobiju poslove da li ce to pomoci njihovim gospodarstvima ili ce pomoci libijskom koje posve unisteno ili hrvatskom?

Sto se tice placanja rata, u najvecoj mjeri rat se sam isplati (dakle plate ga narod i zemlja u kojoj se vodi rat i koja ce ga izgubiti) a pritom pojacani angazman u domacem gospodarstvu za vodjenje rata je samo impuls koji potice oporavak. Nisu amerikanci u zadnjih pola stoljeca vodili desetke lokalnih ratova. Samo u zadnjih 20 godina imamo I i II Zaljevski rat, imamo Afganistan, Kosovo, Libiju, pojacan angazman u BiH, Bliski istok i jos podosta manjih lokalnih konflikata.

Globalna i makroekonomska kontrakcija traje zadnjih 30 godina, prvi oporavak je bio rat 1991. u Iraku, nakon pada sredinom 90-ih oporavak se vidio ekspanzivnom rastu internetskih kompanija koji je neslavno propao u milenijskom balonu, i onda slijedi spas u zadnji cas, 11. rujan. Ali cini se da globalni rat protiv terorizma gubi bitku sa gramzivim i virtualnim financijskim trzistem u vidu derivata derivacija. Mene sad zanima kako cemo izaci iz ove krize. To je pitanje svih pitanja. Onaj tko moze predvidjeti odgovor odnosno rjesenje osim sto moze postati iznimno bogat moze zadobiti i moc a posredno nakon toga i vlast.

Pozdrav

Jedini ekonomisti kojima je rat prihvatljiv gospodarski program ste vi kejnezijanci, nitko drugi na ovom svijetu ne razmišlja na taj način. Bastiat će vam odgovorit.
http://en.wikipedia.org/wiki/Parable_of_the_broken_window

Koliko košta energija u Švicarskoj, Norveškoj, Nizozemskoj, Australiji, Novom Zelandu, , Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru? Jesu li cijene energije za nevdene zemlje iznad ili ispodprosječne? Koliko su ratova navedene zemlje pokrenule zadnjih 65 godina? Koliki im je per capita BDP i je on iznad ili ispodprosječan?

Kako ovi podaci utječu na zaključak da je za kapitalizam potrebna jeftina energija i rat?

pa to i je namjera da lova ne ide korejskom seljaku nego američkom proizvođaču bombi….
što tu ima bit nejasno?

a dio troškova rata će platit japanci jer eto oni ne smiju slati svoju vojsku u rat za američke interese….
svojevremeno, kod prvog napada na Irak japanci su participirali sa 100 mrld doloresa u ratnim troškovima…..tad su sami japanci rekli da je to najluđe potrošenih 100 milijardi u povijesti Japana…
a nafte i poslova nisu ni vidjeli………
nešto su donirale i švabe…. [smiley]

a i da ameri potroše par stotina milijardi naprintanih dolara……
zar je to problem?
većina dolara …….nekih 65 posto se ionako nalazi u rukama stranaca……..
ali dobit i poslovi……..e to je drugi par rukava, to se ne dijeli s nikim

a situacija kod Sixpack Joea je dosta složena…….
http://www.zerohedge.com/news/here-comes-going-postal-sequel-us-postal-service-cut-120000-jobs-avoid-bankruptcy

ne znam stvarno o čemu pričaš u gornja dva posta i kako su oni povezani s mojim pitanjima.

usput,
europske i emerging markets naftne kompanije su dobile puno puno veći komad iračke nafte nego američke.

http://www.time.com/time/world/article/0,8599,1948787,00.html

Za Stratega i Volksbanka

http://en.wikipedia.org/wiki/Parable_of_the_broken_window

edit: sad vidim da je i James stavio isti link 😀

diskusija pada na sve niži nivo………odo ja….. [wink]

Dobar post [thumbsup]
Od mene stotka za vrlo dobar protuargument.

Izuzevsi Juznu Koreju koja ne spada u visoko razvijene (bogate) zemlje, i koja je pretrpila stetu od krize iz ’97, (ali moze biti dobar primjer) te Hong Kong i Singapur kao gradove drzave (ali Hong Kong preko britanaca a Singapu preko australaca) sve naveden zemlje posjeduju protestantsku etiku i duh kapitalizma. Kapitalizam kao takav je komplementaran protestantizmu.

Inace svaka od navedenih zemalja je specificna i vrlo je tesko komparirati sa svjetskim silama. A ni jedna od navedenih nije svjetska sila. Svjetske sile stvaraju ratove, a male ih mogu stvoriti u lokalnim razmjerima, najcesce etnicki potaknutih.

Svicarska je zapravo svjetska banka. Suradjivali sa nacistima i svima ostalima koji su htjeli pohraniti novac i pritom nisu pitali za njegovo porijeklo. I da, kod njih je najjaci vid protestanizma – kalvinizam.
Norveska – sto reci o zemlji koja je stvorila Fond za buduce generacije i gdje se pohranjuje novac od prodaje nafte iz Sjevernog mora, a to je bio jedan od razloga zasto su odbili na referendumu uci u EU jer bi izgubili samostalnu politku izlova ribe i eksplatacije nafte u Sjevernom moru. Ne moram govoriti da su i oni protestanti. I da, vojno su aktivni, odavno su clanice NATO-a, i sudjeluju u vojnim operacijama.
Nizozmeska jos dan danas koristi benefite iz sredine milenija kada je trgovina prebacena na Atlantik nakon otkrica Novog svijeta. Glavna trgovacka luka je Rotterdam preko koje ide gotovo sva roba za srednju Europu. Isto izrazito protestantska zemlja. Clanica NATO-a, aktivno sudjeluje u vojnim akcijama pod vodstvom amerikanaca. Tko to financira?
Australija – kolonija britanaca. Vjerojatno najbolja drzava za zivot na svijetu. Izuzetno dobro iskoristili svoju resurse,najveci trgovinski partner Kine u rudacama. Aktivno sudjeluje u misijama NATO-a i vojnim akcijama amerikanaca.
Juzna Koreja iskoristila financijsku pomoc SAD-a (nakon Korejskog rata), i dan danas stacionirane americke trupe u Juznoj Koreji. Industrijski se razvili prema obrascu Japana, stvorili mreze poduzeca choebal i zajednicki (kao kartel) nastupali prema medjunarodnim trzistima). Ogranicena radnicka prava, zato su cesti neredi, a sindikati su bili zabranjeni, to je bila cijena uspjeha. A kapital je dolazio tako da je drzava za njega jamcila. Sav uspjeh je anuliran krizom 1997.
Novi Zelend – nusprodukt britanaca i australaca. Irelevanta u svjetskim okvirima. Dominatna religija – protestantizam.
Hong Kong – britanska kolonija. Vracena Kini (ali pod posebnim uvijetima, de facto a i de iure je nezavisna grad-drzava) Njegov razvoj je bio baziran na drzavnoj zastiti malih poduzeca i njihovoj orijentaciji prema izvozu. Drzava stimilurala gradjevinarstvo i socijalnu skrb. Dakako, nezamislivo u neoliberalnoj teoriji ali u praksi izuzetno primjenjivo. Nakon Azijske krize orijntirani na usluzni sektor, u zadnje vrijeme na financijski sektor. Postaju najjace svjetsko IPO srediste za nove kompanije koje se zele izlistati.
Singapur – bivša britanska vojno-strateška baza na jugoistoku Azije. Gospodarski zazivjeli za vrijeme Vijetnamskog rata kada su stali na stranu amerikanaca i vrsili remont americkih brodova i trgovinom nafte. Specificnost Singapura je bila visoka domaca stednja koja je iskoristena za razvoj infrastrukture, dio investiran u nekretnine i vrijednosne papire vani a dio u posebnom fondu za stabilizaciju ekonomije. Dakako, liberalima se dize kosa na glavi po pitanju politickih prava. Civilno drustvo nije zazivjelo, autoritativan politcki sustav sa vrlo strogim propisima, ali sa socijalnom i zdrastvenom zastitom.