Hrvatska će morati slomiti vrat na jednu ili na drugu stranu. Nitko nije rekao da je izbor lagan – rekao je dr. Dragoljub Stojanov, profesor s riječkog Ekonomskog fakulteta, na ekonomskom forumu Hrvatske gospodarske komore o monetarnoj politici.

Niže cijene

Na skupu su uz domaće i strane stručnjake sudjelovali guverner mađarske središnje banke Andras Simor i ministrica financija Martina Dalić. Nije bilo predstavnika HNB-a pa je ministrica Dalić bila najgorljivija zastupnica postojeće monetarne politike. Hrvatska, rekla je, nije ni Kina ni SAD da bi mogla ići s većom ponudom novca u optjecaju. K tome, među hrvatskim likvidnim sredstvima samo je 20 posto kuna, a ostalo su devize.

Slamanje vrata Stojanovljev je odgovor na pitanje kakav Hrvatska ima izbor kad je u pitanju nastavak ekonomske i monetarne politike. Jedna je mogućnost, kaže, da provede internu devalvaciju i deflaciju, što će dodatno usporiti ekonomsku aktivnost, a druga je da ide u devalvaciju svoje valute, što bi odgovaralo izvoznicima. Financijskom bi sektoru deflacija bila draža, ali Stojanov kaže da bi za izvoznike i stanovništvo slabljenje valute bio manje loš izbor.

Pozdrav
Da izvucemo trenutno aktualnu temu iz naftaplina. Izgleda da mnogi ocekuju nastavak recesije u obliku W odnosno double bottom. Ta teza je, bojim se vrlo upitna. Naime, danasnja gospodarstva su ranjivija nego 2008. Svjetska kriza iz 2008. se pretvorila u europsku (na periferiji) a sada preko Amerike ponovno poprima svjetske razmjere. Jedan set instrumenata za spasavanje je ispucan a trzista (koja ocito kreiraju tijek i stanje realnog gospodarstva, sto je uzgred receno, zastrasujuce) nisu sigurna da preostali mehanizmi mogu osoviti nedovoljno oporavljena gospodarstva, te time zaista zapadamo u depresiju. Moja teza je da bi umjesto W moglo doci (nakon drugog zarona) do recesije (depresije) u obliku L s vrlo upitnim oporavkom zapadnih gospodarstava.

Samom cinjenicom sto FED zadrzava povijesno nisku kamatnu stopu do 2013. dovoljno govori o kakvoj se krizi radi. S druge strane Kina je svjesna da sada moze intenzivnije utjecati na kreiranje svjetske, a posebno americke ekonomske politike. Bipolarna trgovinska i valutna (u vidu drzanja rezervi i americkih obveznica) veza izmedju SAD-a i Kine u ovom slucaju moze biti iznimno nepovoljna ne samo za SAD vec i za Europu.

SAD ocito nema viziju kako rijesiti krizu a da ne diraju u neoliberalne postulate. Unazad nekoliko godina govorim da ce ovakva kriza rjesavati ratom, vrlo vjerojatno vecim regionalnim. Istu tezu i danas zastupam. Samom cinjenicom sto zlato juri ka 2000 dolara po unci dovoljno govori kakvo je povjerenje u sustav.

Primjerice, vanjski dug SAD-a iznosi skoro 100% BDP-a, Velike Britanije gotovo 390%, Francuske 210%, Italije 130%, Njemacka 160%, Spanjolske 170% a zemalja BRIC-a: Indija i Brazil po 20%, Rusija 30% a Kina 5%.

Evo i linka:
http://www.usdebtclock.org/world-debt-clock.html

Brojke sve govore. Svjedoci smo iznimno turbulentnih vremena i dogadjaja. Prosle godine sam postao na forumu jedan vrlo negativan scenarij (koji se dakako nece dogoditi) ali ako se dogodi i samo 30% onoga sto se predvidja slijedi nam raspad sustava. Ako je netko zainteresiran neka potrazi moje starije postove ili cu opet postati na forumu.

Pozdrav

@ strateg
bilo bi zanimljivo da stavite ponovo

Nasao sam, samo 25 stranica nazad na istoj temi… jos kad se procitaju postovi iz prosle godine i sto su neki govorili…

http://www.poslovni.hr/forum/velika-depresija-2–san-ili-java-8646-pg130.aspx

Inace, stavit cu i ostatak teksta za 2011. godinu te za 2012. Navodna projekcija je do 2020. godine. Zanimljivo je da se za 2013. godinu predvidja cijena zlata od 3000 dolara po unci. Za ostale godine ako nekoga zanima posaljem mailom ili na pp, to necu stavljati na forum.

Samo nemoj rat spominjat, sve drugo moze.
dosta mi je ratova…

Ovaj negativan scenarij je napisan negdje 2008. ili 2009. godine

Za 2011 govori:

2011: Svjetski bruto dohodak nastavlja padati zbog povlačenja sredstava s tržišta i nemogućnosti država da i dalje financiraju nove ‘stimulativne mjere’. Sastanci grupe G20 sve su teži i besplodniji (poput posljednjeg u Kopenhagenu) i uglavnom završavaju s posve jalovim izjavama za medije. Washington odbija organizirati sastanak G20 u Moskvi te se ovaj održava u Tokyju. Nezaposlenost u SAD prelazi 20%; sve su češće masovne demonstracije protiv Wall Streeta i Fed-a. U Kini su svakodnevni masovni protesti radnika migranata. Grčka, Španjolska i Italija prisiljene su uvesti drastične mjere štednje pod nadzorom Europske centralne banke (ovo se barem u slučaju Grčke dogodilo u ovoj veljači 2010!) U Europi masovne demonstracije svakodnevna su pojava; u Španjolskoj nezaposlenost prelazi 30%. U Velikoj Britaniji vlada je prisiljena smanjiti penzije u javnom sektoru za 50% a plaće za 20%. U Francuskoj Nicholas Sarkozy nastavlja odupirati se bilo kakvom rebalansu budžeta. U SDA-u dolazi do kolapsa poreznih prihoda centralne države; Texas i Kalifornija odbijaju slati prikupljene poreze u Washington. Bankroti lokalnih vlada uobičajena su pojava svugdje u svijetu. Najveće američke banke počinju tražiti novi plan spašavanja financijskog sistema težak tisuću milijardi dolara. Vrijednost dolara pada 20% u odnosu na ostale važnije valute dok inflacija u SAD-u raste na preko 10%. Kina i Japan prihvaćaju juan i jen u uzajamnim plaćanjima između centralnih banaka. Ekstremne desene milicije u SAD-u izvode sve brojnije napade na federalne institucije. Krajem godine potpuna propast NATO-ve operacije u Afganistanu; sve europske trupe povlače se iz zemlje.

te za 2012.:

2012: Nakon masakra 200 američkih vojnika u jednoj bazi u Afganistanu, SAD najavljuje potpuno povlačenje iz zemlje. Mreža ekonomskih veza u svijetu u sve je lošijem stanju; proizvodnja velikog broja proizvoda prekinuta je zbog masovnih bankrota ključnih elemenata u proizvodnom lancu. Ponovno se naziru ekonomski blokovi jer više nitko ne želi (nije u stanju!) funkcionirati prema regulativi Svjetske trgovinske organizacije. Teme poznate iz problematike zaštite okoliša premještaju se u ekonomsku i geopolitičku sferu; Europa prijeti visokim carinama na sve proizvode za koje se procjenjuje da tijekom proizvodnje ugrožavaju okoliš. Azija uvodi embargo na američke poljoprivredne proizvode. Washington još jednom s tisuću milijardi dolara spašava velike banke od bankrota. I novi General Motors objavljuje da traži zaštitu od zajmodavaca (dakle objavljuje bankrot). Vrijednost dolara pada za daljnjih 15%. Kina, Rusija, Japan te države proizvođači nafte objavljuju da u njihovim valutnim rezervama više nema britanske funte; vrijednost funte pada 50%. Velika Britanija je prisiljena prodati Royal Bank of Scotland i Lloyd’s. Putin opet postaje predsjednik Rusije a Obama gubi izbore od Republikanca koji namjerava sačuvati nacionalno jedinstvo i boriti se protiv unutrašnjeg neprijatelja. Uz masovne izborne prijevare Sarkozy ostaje francuski predsjednik. U Italiji Sjeverna liga dobiva 60% glasova i traži referendum o podjeli Italije. Katalonija objavljuje jednostranu secesiju dok Škotska i Wales zahtijevaju formiranje federalne države. U Sjevernoj Irskoj IRA se vraća oružanoj borbi. U SAD-u pokušan je atentat na predsjednika Fed-a. Kina i dalje održava juan vezan na dolar dok rastu monetarne tenzije između zemlja ASEAN-a.

Ako se samo trecina ovoga ostvari bit ce raspad sustava. Nadam se da su pogrijesili u procijeni ili da nisu u mogucnosti kreirati ekonomsku politiku i politicki sustav.

Kad smo vec kod crnjaka i katastrofe evo jos i ovaj link. Intervju je iz kraja 2008.
http://www.bhraja.ca/index.php?option=com_content&task=view&id=3666

je je sjecam se tog Iveka..
on je u 2009. kad je spx tek krenuo rasti, negdje u 6 mjesecu , na 800 bodova pisao da krece pad na 400 bodova

http://www.mojnovac.net/forumi/showthread.php?p=495133#post495133

Rat je oduvijek sredstvo za ekspanziju privrede i izlaz iz krize. U kapitalistickoj ekonomiji rat i jeftina energija su neophodni za rast i razvoj. Jeftine energije nema i bojim se da rat nece biti dovoljan za ekspanziju gospodarstva. Samo revolucionarna otkrica mogu rijesiti problem. Primjerice mogucnost rijesavanja hladne fuzije. Ili mozda komercijalizacija nanotehnologije. Tesko je prognozirati.

ajmo se ostaviti rata, to nitko normalan ne voli.
nego, ima li itko ideju kako uopće ekonomija ( USA i EU) u ovim trenucima (osim Kine i Indije ) može ponovo postići rast .

jako dobro opisano [thumbsup]

je. isto kao što je i za tvoj osobni imetak super da si srušiš kuću jer ćeš ju kasnije morati opet popravljati i graditi pa će tvoja kuća rasti i napredovati [rolleyes]

nevjerojatno kako inteligentni ljudi mogu prihvatit neke apsolutne budalaštine ako im se dovoljno puta ponove