pitanje /što je tema/što se na ovakvoj dobroj temi od nje udaljavamo u svojim komentarima /zlato, ukidanje, zamrzavanje na god…. pa da umrem u neznanju kako se završilo ne dolazi u obzir/ pa i problematika koju su u ogromnoj kolićini s obzirom na poziciju S i visinu prometa K stvorili nam vrli politićari sa juga svojom prepotentnošću i bahatosti /kalmet, sanader i drug.koje ne amnestiram/poput svakog juga u zimu
nije razlog da ne navedem jedan od važnih po mom mišljenju razloga dužine trajanja /depresivcima/i inteziteta krize i fiskalnih problema /recesijcima? ne ponosim se tak mi je prvo palo na pamet/
izgradili smo financijski sustav bez sustava i regulatornog mehanizma regulatora
pustili da nam novac u takvim uvjetima i organizaciji teće slobodno i bude politici na raspolaganju bez ikakve kontrole i bez sprovođenja strukturnih reformi /a još nisu na pomolu/pa možda i pojedinim kratkoroćnim šokovima /ukidanje poticaja id./ali iskljućivo u postupku strukturne reforme možda ta konbinacija nebi bila loša ali kratki šok udari isključivo u funkciji strukturnih reformi zbog ubrzanja reformi i psiholoških efekata ali paziti na odabir dobrog tajminga udara s obzirom na evropsko fiskalno stanje jer smo njegov sastavni dio bili mi u EU ili ne to mi ne odabiremo to nam je pozicija pa bila ona unutra ili na rubu
dno po meni je tamo gdje se zaustavimo bilo ono dublje ili pliće nema ogranićenja ili slojeva gdje staneš padati i stvoriš uvjet za kontrolirano i usmjereno dizanje tu je dno zato sam uvjeren da samo strukturna reforma i sistem ponašanja i razmišljanja uz praćenje i prilagođavanje prirodnom okruženju EU nas može povući na gore
Jos nesto o zlatu
Mozda je to promaklo. Vidjet cemo daljnje posljedice ove odluke za nekoliko godina i da li ce pokrenuti val uvodjenja zlata kao sredstva placanja.
Povratak zlata kao sredstva plaćanja
Sa potpisom guvernera Garya Herberta od 25. ožujka država Utah postala je prva američka savezna država koja je nakon 1971. godine službeno prihvatila zlatne i srebrne kovanice kao zakonsko sredstvo plaćanja.
Zastupnički dom Utaha 4. ožujka odobrio je zakon sa 47 naprama 26 glasova, no nakon što je guverner Herbert zaprimio prijedlog zakona tjednima nije izdao priopćenje za javnost što o njemu misli iako ga je morao potpisati ili staviti veto na zakon do kraja mjeseca. Na kraju ga je odobrio u tišini prošloga petka.
Poznat pod imenom "Utah Legal Tender Act", zakon priznaje zlatne i srebrne kovanice izdane od strane savezne vlade kao zakonsko sredstvo plaćanja u državi i isključuje razmjenu kovanica iz određenih vrsta državnih poreza. Zakon ne prisiljava nikoga da prihvati ili plati plemenitim metalima, već pruža mogućnost onima koji to žele učiniti dobrovoljno. U osnovi, zakon legalizira natjecanje valuta ukidanjem državnih poreza za pojedince i trgovanje kovanicama plemenitih metala, no savezni porezi i dalje vrijede.
Pokrovitelj zakona republikanac Ken Ivory, objasnio je da je mjera "način da se sačuva građane Utaha i kupovna moć novca kojeg posjeduju." Kao dokaz naveo je sve veću kupovnu moć srebrnjaka od pola dolara iz 1960. godine iako papirnata valuta koju izdaju Federalne rezerve stalno gubi na vrijednosti.
Priznavajući, barem za sada, ograničene učinke zakona, analitičari komentiraju snažnu poruku koju zakon šalje središnjoj banci. "Taj zlatni standard na američkom Zapadu izazov je federalnoj banci i podsjetnik da je jednostavna monetarna politike od 2007. priskrbila središnjoj banci mnogo više neprijatelja nego prijatelja", istaknuo je analitičar James West.
U međuvremenu mediji već napadaju plan. Elitistički Financial Times pokušao je ismijati državu i njezin novi zakon pišući: "Utah je poznat po ekscentričnim zakonima. To je, uostalom, država čiji su građani već osjetili potrebu da stave van zakona ribolov na konjima i distribuciju baruta kao lijek za glavobolju. Sada država ima još jedan zakonodavni podvig da ga uklopi ka slavnim pretcima. Državno zakonodavstvo odobrilo je zakon kojim se utire put za zlato i srebro kako bi postali zakonsko sredstvo plaćanja. "
Naravno, branitelji zakona nasrnuli su na uvodnik i ismijali novinu i njenu šalu sa državom. "Neka se vrate za godinu ili dvije i vidjeti će tko se još uvijek smije", napisao je Chris Powell, tajnik i blagajnik Gold Anti-Trust Action odbora, potkrijepivši svoje riječi grafikonom koji uspoređuje britansku funtu i cijenu zlata u posljednjih deset godina.
Ranije ove godine, zakonodavno tijelo države Utah razmatralo je drugi, mnogo radikalniji prijedlog poznat kao "Utah Sound Money Act". Ta mjera prepoznavala bi zlatne i srebrne kovanice izdane od strane nekih povjerljivih stranih vlada kao dodatak onima koje kuje američka vlade. Time bi zakon otišao čak i dalje zahtijevajući od državne vlasti da prihvati kovanice kao način plaćanje ako porezni obveznici izaberu da ih koriste.
Više od desetak drugih saveznih država sada razmišlja o zlatu kao zakonskom sredstvu plaćanja ne bi li se zaštitile od financijskih kriza. I dok bankarski kartel i dalje stvara novi novac rekordnim tempom, a dolar nastavlja gubiti na vrijednosti, trend će se samo ubrzati.
Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/povratak-zlata-kao-sredstva-placanja-176370.aspx
Utah je inače progresivno društvo koje predvodi trendove.
Da da nisu tako napredni kao Soros i Paulson.
Cijene zlata i srebra rekordno visoke
Cijena zlata u posljednjih nekoliko godina suvereno raste s pokojim padom samo u vrijeme financijske krize. Samo od sredine ožujka ove godine cijena zlata porasla je za 5 posto čime je zlato dostiglo svoju rekordnu cijenu (1458,80 dolara po unci), a sve je pokrenuo pad dolara i želja investitora da pronađu sigurno utočište za svoj teško stečeni kapital. Svojom cijenom od 39,48 dolara, najvećom vrijednost u posljednjih 31 godinu, i srebro postaje sve zaniljivije.
No, slabiji dolar tek je djelomično odgovoran za cijenu zlata, jer u trenutku kada dolar padne, zlato postaje zanimljivo ulagačima koji trguju drugim valutama s obzirom na to da se cijena zlata izražava u dolarima. Mnogo zanimljivija je činjenica da je minutu nakon što je američki centralni bankovi sistem Federal Reserve završio razmatranje kamata prošloga mjeseca pogurnuvši dolar još niže, postalo jasno da je malo vjerojatno da će kamatna stopa rasti u skorije vrijeme. A kombinacija inflacije i nemira koji još uvijek potresaju Blisku Istok, svojevrsno je utočište u vrijeme rata i dobar razlog da se investitori ohrabre na kupnju zlata.
"Kao prvo, tenzije na Bliskom istoku i Sjevernoj Africi još uvijek nisu riješene. Drugo, tu su nove neizvjesnosti u eurozoni i svi oni imat će koristi od zlata," rekao je Ronald Leung, direktor Lee Cheong Gold zastupnika u Hong Kongu. Gospodarski podaci bili su "razočaravajuće marginalni, a kineska najnovija kamatna stopa rasta nije učinila ništa da smiri živce", rekao je Chris Weafer, glavni strateg UralSib Financiala, nakon što je američka industrija usluga rasla manje od prognoza iz ožujka. "Ulagači su svakako puni nade, ali izostaje povjerenje da globalni ekonomski oporavak može ostati na stazi", poručio je iz Moskve Weafer.
Kako investitori traže sklonište ne bi li zaštitili svoje bogatstvo od sukoba u Libiji, nuklearne krize u Japanu i zabrinutosti europskim državnim dugovima, potražnja za plemenitim kovinama ojačala je u proteklih tjedan dana. Kreditna rejting agencija Moody’s umanjila je dugoročne portugalske državne obveznice za jednu razinu, sa A3 (značajni rizik) na Baa1 (umjereni kreditni rizik), sa mogućnošću još jednog smanjenja.
Predsjednik Federalnih rezervi Ben Bernanke ovoga je tjedna rekao da inflacija mora biti pod nadzorom "izuzetno pozorno", potičući nagađanja da bi se kamatne stope mogle povećati prije nego što analitičari očekuju.
Izvor: http://www.poslovni.hr/vijesti/cijene-zlata-i-srebra-rekordno-visoke-176721.aspx
Mozda nam je promaklo (barem meni) ali cijena srebra je na iznimno visokim razinama. Zlato je uvijek u kriznim vremenima utociste.
@JamesKnox
Protuargument ti je identican ekipa sa Wall Streeta. U svakom slucaju americka drzava je u posjedu najvece kolicine zlata. Ako Utah nije napredno drustvo, americko u cjelini je. Ili nije? [cool]
Kako se u volatilan, virtualan, digitalan, globaliziran, decentraliziran svijet uklapa zlato koje se kopa iz zemlje da bi se opet zakopalo u zemlju? Kao da kažeš da su golub pismonoša i abak budućnost informatike.
Nisam siguran jesmo li se razumijeli. Govorim o privrednom odnosno novcarskom ili bolje receno bankarskom sustavu. Bank note su uvedene zbog lakseg i sigurnije transporta. I rastom povjerenja. Povjerenje je kljucni pojam. Svaka bank nota je imala pokrice u zlatu. (iz prvotnih bank nota su kasnije nastale novcanice i danasnji novac). Razvojem politickog sustava i privrede, te razvojem bankarskog poslovanja u dinamicnijem sustavu sa vise razlicitih interesnih grupa generiralo je razvoj novcanog plasmana. Postepeno su banke shvatile da dio depozita mogu plasirati dalje na trziste i na temelju toga zaraditi iako to nije bio njihov novac a taj plasirani novac nije imao svoje pokrice u zlatu jer je vec bio "pokriven" za prvotnog vlasnika koja ga je polozio u banku.
Da ne elaboriram dalje jer bi post bio predugacak. U danasnje vrijeme, posebno nakon pada Brettonwoodskog sporazuma, ni jedna valuta nema pokrice u zlatu. To je sve fiat novac. U danasnje vrijeme novac funkcionira samo na temelju povjerenja, povjerenja da ce tim novcem biti placen dug ili dan kredit i da ce sve zainteresirane strane to prihvatiti. Novac je samo papir, visokokvalitetan sa raznim elektronskim zastitama protiv krivotvorenja i nista vise. Danasnji sustav podrazumijeva privrednu aktivnost, odnosno stvaranje viska vrijednosti ili odrzavanje postojece privredne aktivnosti. U slucaju kolapsa sustava i gubitka povjerenja poradi sumnje u nastavak privredne aktivnosti novac u ovoj formi ne bi vrijedio nista. Tada bi se trazilo zlato ili neki drugi ekvivalent. Sjeti se samo za vrijeme hiperinflacije u Weimarskoj republici tokom 1920-ih godina kad je marka potupno izgubila vrijednost da su u jednom trenutku umjesto novca koristili cigarete kao ekvivalent i na taj nacin odrzali da sustav ne padne u anarhiju i potpuni kaos. Zato sam ovo i postao na ovoj temi a ne na drugoj (kako prepbroditi krizu: makroekonomski pogled) jer ovo znaci gubljenje povjerenja u sustav.
A ovo sto si sve nabrojao su nusprodukti novcarskog i kapitalistickog sustava koji je generiran Francuskom Revolucijom i kasnije stvaranjem nacionalne drzave po principu narodne suverenosti i odbacivanja staleza. Novac je isto tako volatilan, virtualan i digitaliziran (pogledaj samo kako trgujes na burzi), globaliziran i decentraliziran (ima ga po cijelom svijetu ali najvise samo u pojedinim regijama, u ostalima samo u dovoljnoj mjeri da funkcionira privredni sustav). U slucaju nepovjerenja i pada sustava na scenu stupa zlato. U tom slucaju sustav kakvog poznajemo se drasticno mijenja. Srecom dovoljno je ljudi na vodecim pozicijama moci i vlasti toga svjesno tako da vjerujem da ce se kolaps izbjeci, makar tiskanjem tisuca novcanih jedinica i stvaranjem umjetnih kriza za povlacenjem istih ali to je cijena da bi sustav opstao.
U prilog onome sto sam govorio o rezervama zlata. Vidljivo je da amerikanci imaju daleko najvece rezerve zlata. Kao raritet Hrvatska nema rezervi zlata. Ona se ocito uzda u perpetuirani tijek privredne aktivnosti i rasta gospodarstva.
Globalizacija i decentralizacija su nusprodukti? Strašno, ne slažem se ni sa čime iz tvog posta.
Ovom povjesnom lekcijom nikako nisi odgovorio na pitanje kako će se nešto statično kao zlato nametnuti u dinamičnom svijetu i to još kao njegov najdinamičniji fenomen (novac).
Nametnuti će se tako da će globalni kriminalci zvani bankari morati uzeti zlato kao podlogu za valute inače će moći s njima brisati svoju dragocjenu guzicu.Ako žele spasiti svoj život od ogorčene mase koju su pokrali tiskajući sve veće količine bezvrijednog novca.Bilo elektronskog bilo papirnatog.Kuiš
imo gold mi se čini dinamičniji od dolara u zadnje vrijeme i puno bolje služi kao store of value od fiat currency
Da bi se nesto razumijelo moraju se vidjeti uzroci i sami poceci istoga. Zato je bitno razumijeti kako je bankarski sustav nastao, kako se razvijao i u kakvom je suodnosu bio sa razvojem i promjenom politickog sustava. Da bi zlato zamijenilo novac u danasnjem formatu mora se dogoditi kolaps. Nadajmo se da se to nece dogoditi. Ali novac u danasnjem formatu nema pokrice. To je sve fiat novac. On funkcionira dok funkcionira privredni i socijalni sustav. A to je bazirano na povjerenju. Bez povjerenja ne bi smo imali ovakav sustav.
Daj mi pojasni u kojem smislu mislis statican (za zlato) i dinamican (za novac)?
Naravno da je globalizacija nusprodukt. I inace, globalizacija u onom poimanju koja se prezentira ne postoji. Jedino sto je globalno je financijski kapital. Trgovina kao takva najvecim je djelom regionalna. A radna snaga je iskljucivo lokalna. To sto mozes live gledati potres i tsunami u Japanu ili rat u Libiji to nije globalizacija. To je svijet videa i slika. To je svojevrsni virtualni svijet koji posredno moze imati utjecaj na nas ali takva vrsta globalizacije postoji oduvijek samo je sada najizrazenija a utjecaj moze biti promptni iako se to najcesce ne dogadja.
Strašno, ne slažem se ni sa čime iz tvog posta.
Zasto se ne slazes? Inace, to sam naucio od nasih vrhunskih akademika ekonomskih znanosti i konzultacijom strucne literature. U biti se ne slazes s njima i znanstvenom suglasnoscu o razvoju ekonomskih i politickih odnosa u drustvu i izmedju drzava. Ne preostaje ti nista nego napisati znanstveni clanak o razvoju, ulozi i funkciji novca i irelevantonsti zlata koji ce biti adekvatno valoriziran i recipiran od akademske zajednice. Neargumentirano neslaganje ne vodi nigdje.
Naravno da je globalizacija nusprodukt. I inace, globalizacija u onom poimanju koja se prezentira ne postoji. Jedino sto je globalno je financijski kapital. Trgovina kao takva najvecim je djelom regionalna. A radna snaga je iskljucivo lokalna. To sto mozes live gledati potres i tsunami u Japanu ili rat u Libiji to nije globalizacija. To je svijet videa i slika. To je svojevrsni virtualni svijet koji posredno moze imati utjecaj na nas ali takva vrsta globalizacije postoji oduvijek samo je sada najizrazenija a utjecaj moze biti promptni iako se to najcesce ne dogadja.
Naravno da se ne slazem s njima i znanstvenom suglasnoscu o razvoju ekonomskih i politickih odnosa u drustvu i izmedju drzava. To bi mi bilo ko da se slažem s Crkvom po pitanju seksa.
Upravo je to globalizacija što ti pokušavaš osporit. Globalizacija ne znači transport majica iz Bangladeša u Švedsku nego razmjenu ideja i stavova između Bangladeša i Švedske. Vidiš li globalizaciju u gastronomiji, glazbi, sportu? Informacija je sama bit svega, a tebi je ona na zadnjem počasnom mjestu. Koncentriran si na materijalno zato vidiš zlato kao rješenje jer je vrhunska materija. Imam osjećaj da riječ – virtualno – koristiš kao nešto pogrdno.
Primjer:
Kad je Jozo izmislio kotač prije 10.000 godina koliko ljudi iz Jozine generacije je znalo za to i imalo koristi od kotača?
Kad Jozo sutra izmisli XXX koliko ljudi isti dan zna za to, ima korist od toga i počne poboljšavati XXX u XXX 2.0?