Ako mozeopet k/p! hvala!

k:

10 2.550,00
10 2.545,01
89 2.545,00
30 2.530,00
200 2.523,00
50 2.512,00
30 2.472,10
100 2.472,00
12 2.450,00
5 2.410,01

p:

2.593,99 11
2.594,00 10
2.595,00 41
2.597,00 36
2.599,00 100
2.610,00 9
2.615,00 2
2.620,00 20
2.625,00 4
2.628,00 10

Stabse to desilo? netko se "istresao"?! Sta bi to trebalo znaciti?!

U većem fokusu danas je i dionica Viadukta. Njome je ostvareno 1,6 milijuna kuna prometa, a cijena joj je blago pala, za 0,24 posto, na 2.594 kune.

Kako ističe Hatvalić, ta dionica u većem je fokusu jer je danas posljednji dan za kupnju a da bi se ostvarilo pravo na sudjelovanje u dokapitalizaciji.

Glavna skupština dioničara Viadukta u ponedjeljak će odlučivati o povećanju temeljnog kapitala za najviše 46,05 milijuna kuna, na 138,15 milijuna kuna. Povećanje kapitala provelo bi se privatnim izdanjem novih redovnih dionica, a izdalo bi se najviše 153.500 novih redovnih dionica na ime, pojedinačne nominalne vrijednosti od 300 kuna.

"S obzirom da je većinski dioničar Viadukta, tvrtka Unipor u stečaju pa ne može sudjelovati u dokapitalizaciji, ostali dioničari moći će upisati znatno više novih dionica od onoga što bi im inače pripadalo po visini vlasničkog udjela", ističe Hatvalić.

bok!
ako se sutra proda dionica dali se ima pravo na dokapitalizaciju??

Viadukt: Bingo od velikih ulaganja u cestogradnju
Iako Vidaukt trenutačno obiluje unosnim poslovima u zemlji, ovisnost o poslovima s javnim sektorom istovremeno je velika opasnost za likvidnost. U prvih šest mjeseci ove godine potraživanja od naručitelja udvostručila su se, na 102,76 milijuna kuna

Piše: Matilda Bačelić
matilda.bacelic@liderpress
Foto: Željko Jelenski

Među građevinskim kompanijama koje obiluju unosnim poslovima na domaćem terenu, a pojam izvoz gotovo uopće ne poznaju premoćan je zagrebački Viadukt. Toj je kompaniji, sigurnom kandidatu za budući građevinski klaster, iz tog razloga ideja o izlasku na strana tržišta ‘u paketu’ vrlo primamljiva. Činjenica da na stranim tržištima dosad nije imala gotovo nikakvog iskustva ni referenci, a da je orijentirana isključivo na niskogradnju, u kojoj na hrvatskom tržištu uskoro neće biti poslova na koje su navikli, predstavlja ozbiljan strateški problem za tu kompaniju.

Prvi most u Ukrajini

Kad je riječ o izvozu, izuzetak su gradnja mosta u Ukrajini koju je Viadukt nedavno dobio te visokogradnja kojom se u zanemarivom obujmu bavi u Njemačkoj. Osim toga, neki poznavatelji stanja u građevinarstvu smatraju da poslova u inozemstvu koji bi mogli uposliti cjelokupne kapacitete domaćih građevinara nema, a neće ih ni biti u obujmu koji se očekuje. Izvan granica će raditi, smatra se, samo domaći inženjering. U prilog tezi da su domaći građevinari nekonkurentni cijenom u bližem okruženju govori i podatak da je na nedavnom natječaju za dio autoceste kroz BiH s više od 25 objekata niskogradnje pobijedila slovenska kompanija SCT, dok je domaći Konstruktor bio tek šesti. Da bi pobijedile stranu konkurenciju na takvima natječajima, domaće bi kompanije trebale sniziti cijene 15 do 20 posto.
No, dok prognoze o budućim uspjesima ili neuspjesima u inozemstvu građevinskih tvrtki Viaduktova profila mogu držati ili ne držati vodu, ono što je sigurno jest da poslovi u Hrvatskoj još uvijek cvjetaju. Zadnji posao koji je Viadukt (sa Strabagom) dobio od države probijanje je druge cijevi tunela Mala Kapela, čiji je završetak planiran za ljeto 2009.

Dulji rok naplate potraživanja

Za ilustraciju o tome koliko je Viadukt prisutan u domaćoj cestogradnji govori to da su uključeni u gradnju autoceste Zagreb-Rijeka, Zagreb-Sisak, Split-Ploče, dijela V.c koridora kroz Hrvatsku, Pelješkog mosta, niskopodne željeznice od mađarske granice do Rijeke… Plan građenja Hrvatskih autocesta samo za ovu godinu težak je 4,3 milijarde kuna, a riječ je o dvostruko više sredstava nego što je u startu planirano. Plan je povećan prije svega zbog intenziteta gradnje na autocestama prema Pločama, od Zagreba prema Sisku i na koridoru V.c. Programom gradnje i održavanja javnih cesta od 2005. do 2008. godine predviđena su ulaganja od 32 milijarde kuna, čime bi cestovna mreža u Hrvatskoj na kraju 2008. godine trebala doseći 1.300 kilometara autocesta, pa iako je taj državni investicijski ciklus pri kraju, Viadukt će još neko vrijeme osjećati njegove pozitivne učinke. Tako će javne investicije (državne i velike investicije Grada Zagreba) u prometnu infrastrukturu i u sljedećem srednjoročnom razdoblju, smatraju analitičari, biti temelji rasta prihoda kompanije.

Dugoročni rast trebao bi se bazirati na investicijama u regionalnu prometnu infrastrukturu. S druge strane, ovisnost o poslovima s javnim sektorom istovremeno je velika opasnost, prije svega za likvidnost kompanije. Naime, prema izvješću za prvih šest mjeseci ove godine potraživanja od naručitelja radova dvostruko su veća nego u istom razdoblju prošle godine te iznose 102,76 milijuna, a razlog je, stoji u objašnjenju Uprave, dugi rok naplate radova od ARZ-a i HAC-a, koji kasne po 56 dana, te Grada Zagreba, koji plaća u roku 90 do 120 dana od ovjere. Doduše, taj razlog Uprava Viadukta navodi kao objašnjenje lošijih rezultata na računu dobiti i gubitka, na koji dulji rok naplate potraživanja ne bi trebao imati direktan učinak. Inače, u pr

Može li mi netko reći detalje dokapitalizacije na koliko dionica se dobija nova dinica (koliki je omjer dokapitalizacije?), plaća li se, koliko…?
Unaprijed hvala!!

kolega imas par stranica unazad sve potrebne informacije.

u bilo je žestoko!!!

nastavi li tako nakon blokade, idem u prvu banku po neki kredit za kupnju dinica VDKT.

što više padne (uvjetno, radi moderatora) to će mi biti bolje! [cool]

Sta je vecina otputovala na prvenstvo????
Alllooooooooo!!!!! Ima li tkoga???? [undecid]

sutra se putuje via vienna[tongue]

I kolege koje su vaše procjene do kud bi ju mogli pustiti da padne?