Rat kao konvencionalni oblik ili provođenje politike nasilnim metodama davno ja iza nas. Na djelu su sofisticiraniji oblici ratovanja, utemeljeni su na geostrateškim pozicijama Zapada i Istoka, a direktni oblik konfrontacija su gospodarstva i TK. Temeljna moć zapada sublimirana je u parapolitičkoj i paradržavnoj "15-o etažnoj piramidi" , stvaranoj stoljećima, čija vrhuška predstavlja glavne režisere ili protagoniste svjetskih zbivanja. Simplificirati događanja na svjetskim burzama i svesti na tako izoliran segment kao što je TK, sugerira nepoznavanje "povijesti civilizacija i stvarnih čimbenika moći". U trenutnoj preraspodijeli ili točnije, očuvanju pozicija, oblik "organiziranog kaosa" sa precizno utvrđenim granicama, samo je snažno oružje u trenutnom "ratu".
Imam sličan stav, baš planiram opet Engdahla uzet u ruke… iako ponekad dobijem osjećaj da nema velikog čarobnjaka iz Oza, da je iza zastora sve prazno i da je istina vrlo banalna…
[/quote]
ne bih se slozio da je rat (kao konvencionalno rijesenje problema)passe, dapace vrlo je aktualan (sto vidimo po "kriznim zaristima" diljem svijeta, kako se nazivaju oruzani konflikti manjeg intenziteta (by the way tako se zvao i percipirao u svijetu i domovinski rat, koja je prema medjunarodnom pravu neka vrsta gradjansko-etnickog sukoba)
no, slazem se da je to sada podignuto na jednu visu razinu, sredstva ratovanja u pojednim segmentima su suptilnija, a i "bojna polja" su jednim djelom virtualna, odnosno medijski i vizualno sluze kao orudje u konfliktu
nadalje, tesko je, i gotovo nemoguce ocekivati konflikt izmedju europskih zemalja(odnosno zapadnog svijeta), jer su medjusobno isprepleteni trgovinskim, financijskim i gospodarskim vezama, pa unistavanje gospodarstva i infrastrukture bi pogodilo i "suprotnu" stranu
no, moguce je izmedju drzava koje nisu u toj mjeri medjuovisne (kao sto je primjer irana, a i nekih drugih bliskoistocnih zemalja) gdje multinacionalne korporacije nisu u toj mjeri (ili uopce nisu) prodrijele na doticna trzista
no, kako je kolega conan treba ponovno uzeti engdahla, svakako treba pogledati njegove zadnje dvije knjige (sjeme unistenja, te stoljece rata 2)
isto tako preporucam doktrina soka od naomi klein, te jednu zanimljivu knjigu od johna colemana: hijerarhija zavjerenika: komitet 300
iako se slazem s kolegom, kao da iza zastora nema nista (i moguce da nema), no opet preveliki je splet okolnosti i slucajnosti, a povijest nas uci i imamo pregrst primjera kako mnoge stvari nisu bile slucajne (zapravo mnoge stvari su bile jako dobro isplanirane i rezirane, a djelovale su kao slucajnosti)
nadalje svakako preporucam procitati braudela i wallersteina, lijepo se prikazuje da nakon pada dominatnog sustava i vodece sile (u nasem slucaju je to USA)dolazi do novog preustroja poretka
mnogi danasnji analitacari tvrde da svjetski poredak uspostavljen nakon II sv. rata (UN i vjece sigurnosti) kao i monetarni poredak uspostavljen u bretton woodsu nije vise adekvaten, te zahtijeva promjene (a radikalne promjene ili promjena nositelja moci se ne dogadjaju nenasilnim metodama)
svakako bi bilo dobro pogledati sto govore suparne ideolske teorije (konretno marksizam), jer se pomocu njih mozemo mozda i najbolje saznati koje su zakonitosti i metode u nasem (konkretno kapitalistickom) sustavu
prema marksistickim alatima analize, realno se moglo predvidjeti izbijanje II sv. rata, naprosto nakon svjetske depresije izlaz je bio moguc samo u konfliktu koji je pokrenuo proizvodnju, potrosnju, zaposlenost te naravno to je rezultiralo gospodarskim rastom
no, kako su mnogi, daleko "veci umovi" od nas ovdje na forumu pogrijesili u procjenama i krize i kretanja gospodarstva, zasto bismo mi trebali biti u pravu?
pozdrav
Guverner švedske središnje banke upozorio na sumorne prognoze za 2009.
Prognoze za švedsko gospodarstvo u 2009. su sumorne, iako je općenito izrazito teško išta predvidjeti, izjavio je u srijedu guverner švedske središnje banke Stefan Ingves.
"Procjena je švedske središnje banke da će globalna financijska kriza nastaviti utjecati na švedsko gospodarstvo unatoč znatnim protumjerama", napisao je Ingves u komentaru objavljenom u dnevnom listu Dagens Nyheter.
Iako se 2009. očekuje pad švedskog bruto domaćeg proizvoda, Ingves ističe kako ipak ima razloga za dugoročni optimizam. On smatra da će mjere koje su poduzele središnje banke i vlade diljem svijeta ublažiti gospodarske posljedice financijske krize.
Situacija u susjednim baltičkim zemljama predstavlja određeni čimbenik neizvjesnosti za švedska financijska tržišta, kazao je on. "Švedske banke tamo dosta posluju i plasirale su u tu regiju dosta zajmova. Naša je procjena da su banke dovoljno snažne da se uspješno nose s povećanim gubicima od nenaplativih zajmova".
Sredinom prosinca središnje banke Danske i Švedske potpisale su sporazum o recipročnim valutnim aranžmanima s latvijskom središnjom bankom kojima toj zemlji jamče kratkoročne zajmove u visini do 500 milijuna eura.
Možda će nekoga zanimati, ali Buffett kupuje i commodities, točnije srebro i nije mu prvi put. Toliko o onoj priči da on kupuje samo dugoročno firme s jakom bilancom, velikim cashom i sličnim pokazateljima.
Možda će nekoga zanimati, ali Buffett kupuje i commodities, točnije srebro i nije mu prvi put. Toliko o onoj priči da on kupuje samo dugoročno firme s jakom bilancom, velikim cashom i sličnim pokazateljima.
Buffett kupuje ono i onda kada primijeti da se to trguje po bitno nižoj cijeni nego što on smatra da je realna vrijednost. To u pravilu jesu kompanije, jer to spada u njegov krug kompetencije. Zna procijeniti vrijednost kompanije i dugoročnu održivost/rast te vrijednosti pa onda može i kupovati kada tržište ponudi po povoljnim cijenama. Međutim to ne znači da ponekad ne može kupiti i nešto drugo… valjda da je na temelju nekih svojih spoznaja (o važnosti/korisnosti srebra i budućoj potražnji za njim, sadašnjem odnosu ponude i potražnje… i cijeni) ocijenio to kao dobru kupnju. I nije to jedina stvar, pa i el. energija, nafta… to su sve stvari o kojima on puno zna i stalno razmišlja i ponekad iskorištava "čudne situacije na tržištu" obično kupnjom kompanije koja se bavi/ovisi o tome, očito da je srebro bilo praktičnije kupiti na ovakav način nego "rudnik" 😀
Radio je Buffett i mnoge druge oblike "kratkoročnih ulaganja", razne arbitraže…
No u zadnje vrijeme, kupnja običnih dionica (i sl.) velikih ali dobro izabranih kompanija je ono što on u 99 % slučajeva radi, jednostavno zbog veličine Berkshire Hathaway-a, koji nema smisla kupovati po sitno nešto… sve teže mu je kako je Berkshire sve veći pa je sve manje stvari koje su dovoljno velike da ih ima smisla kupiti. Recimo srebra i sl. na robnoj burzi očito može kupiti "koliko hoće" pa je i time zgodno, uglavnom biti prevelik kao on može biti ozbiljna mana 😀 I on kaže da bi i danas sa manjim iznosom novca mogao postizati bitno veće prinose (slične njegovima iz mladosti) nego će biti moguće Berkshire Hathaway-u u narednim godinama.
Evo ljudi moji, da vidite što znači izgubiti novce.
Prva cifra je iznos koji su posjedovali u trećem mjesecu a druga ono što imaju sada.
Ovdje su laureati nagrade "Loser of the Year"
1. Anil Ambani
March net worth: $42 billion
Current net worth: $12 billion
The biggest billionaire gainer last March is now the year’s biggest loser. Ambani lost $30 billion in the past nine months, more than anyone in the world. Stock of his telecom company dropped after his estranged brother helped scuttle a deal with African telecom MTN.
2. Oleg Deripaska
March net worth: $28 billion
Current net worth: less than $10 billion
Former metals trader survived Russia’s gangster wars but may not withstand collapsing markets and heavy debts of at least $14 billion. Russia’s one-time richest man recently received a $4.5 billion loan from a state-controlled bank in order to keep his 25% stake in Norilsk Nickel, which faced a margin call by Western banks from which he had borrowed
3. Anurag Dikshit
March net worth: $1.6 billion
Current net worth: $1 billion
Dikshit designed the software for PartyGaming’s successful PartyPoker game, which allowed live gambling over the Web. He left the company and sold a chunk of shares in 2006, the year the U.S. government banned gaming. He recently pleaded guilty to violating U.S. gaming laws and agreed to forfeit $300 million
4. Bjorgflur Gudmundsson
March net worth: $1.1 billion
Current net worth: zero
The October collapse and government seizure of Iceland’s second largest bank wiped out the $1.1 billion fortune of Gudmundsson, the bank’s chairman and biggest shareholder, along with his son Thor. His holding company, Hansa, has since gone into voluntary liquidation and is looking for a buyer for its U.K. soccer team, West Ham
5. Luis Portillo
March net worth: $1.2 billion
Current net worth: $15 million
Spain’s short-lived real estate gold rush left one of its most visible speculators holding a nearly empty bag. Portillo–who acquired real estate firm Inmocaral three years ago, then led the takeover of the larger Inmobiliaria Colonial in 2006–personally borrowed a reported $1.4 billion from more than a dozen banks during boom times, using his stock as collateral.
Svim članovima foruma želim mnogo uspjeha u Novoj 2009. godini.
prema marksistickim alatima analize, realno se moglo predvidjeti izbijanje II sv. rata, naprosto nakon svjetske depresije izlaz je bio moguc samo u konfliktu koji je pokrenuo proizvodnju, potrosnju, zaposlenost te naravno to je rezultiralo gospodarskim rastom
odličan post kolega strateg
[thumbsup]
ali s ovim dijelom se nikako ne slažem. ovakav stav proizlazi iz keynsove teorije i prihvaćen je od mnogih ekonomista na temelju pogrešnog opažanja u slučajevima gospodarkog napretka Njemačke i Japana nakon rata. Razmišljanje da je uniuštenje dobara dobro za ekonomiju jer će ih se nakon toga trebati ponovno graditi je apsolutno protivno osnovnoj ljudskoj a i ekonomskoj logici.
prema marksistickim alatima analize, realno se moglo predvidjeti izbijanje II sv. rata, naprosto nakon svjetske depresije izlaz je bio moguc samo u konfliktu koji je pokrenuo proizvodnju, potrosnju, zaposlenost te naravno to je rezultiralo gospodarskim rastom
odličan post kolega strateg
[thumbsup]
ali s ovim dijelom se nikako ne slažem. ovakav stav proizlazi iz keynsove teorije i prihvaćen je od mnogih ekonomista na temelju pogrešnog opažanja u slučajevima gospodarkog napretka Njemačke i Japana nakon rata. Razmišljanje da je uniuštenje dobara dobro za ekonomiju jer će ih se nakon toga trebati ponovno graditi je apsolutno protivno osnovnoj ljudskoj a i ekonomskoj logici.
[/quote]
Žao mi je što mogu dati samo jednom 100% za ovaj osvrt
Prirodne katastrofe u 2008. "koštale" 200 milijardi dolara
Kako je objavio portal Osiguranje.hr, pozivajući se na procjenu Munich Reinsurance Co., ukupni troškovi povezani s prirodnim katastrofama u 2008. godini iznosit će oko 200 milijardi američkih dolara.
Najveći svjetski reosiguravatelj procjenjuje da su gubici bili više nego dvostruko veći u usporedbi s prethodnom godinom. Ovogodišnji troškovi su na neslavnom trećem mjestu, odmah poslije 2005. godine kada su iznosili 232 milijarde dolara i iza gubitaka 1995., što je godina potresa u Kobeu u Japanu.
Osigurani gubici, tj. oni gubici koje će osiguravatelji i reosiguravatelji morati pokriti, porasli su za oko 50 posto od 2007., na čak 45 milijardi dolara, što je odmah iza iznosa od 50 milijardi koje je osiguravatelj ska industrija isplatila 2005. godine.
Vaš link
odličan post kolega strateg
[thumbsup]
ali s ovim dijelom se nikako ne slažem. ovakav stav proizlazi iz keynsove teorije i prihvaćen je od mnogih ekonomista na temelju pogrešnog opažanja u slučajevima gospodarkog napretka Njemačke i Japana nakon rata. Razmišljanje da je uniuštenje dobara dobro za ekonomiju jer će ih se nakon toga trebati ponovno graditi je apsolutno protivno osnovnoj ljudskoj a i ekonomskoj logici.
[/quote]
Žao mi je što mogu dati samo jednom 100% za ovaj osvrt
[/quote]
slazem se ali zato je stigla jedna stotica i od mene [thumbsup]
Conan je jedan od rijetkih preostalih Znalaca na forumu s kvalitetnim prilozima
sve najbolje svima u dviiljadedevetoj da vam se ocekivanja ispune i samo da rata ne bude
A što se to dogodilo da je nafta jučer skočila 14%…
Ameri su prošli tjedan dobro potegli, pa valjda ćemo i mi za njima.