@dimo
izgleda da će brzo sve biti zeleno, europa glda kako se ZSE kreće.
Ovo je netočan podatak koji si iznio.
[/quote]
Iz glave vadim, nije namjerno.7 mlrd.
[/quote]
Daj si pogledaj koliki je dug US-a, usporedi taj dug s GDP-om, pa onda i ovdje napiši nešto pametno
[/quote]
????
Uspoređivati Ameriku sa nama?
No comment.
Bolje usporedi sa zemljama regije.
Pametnije ti je.
[thumbsup] Kad je Amerika padala onda smo se morali uspoređivati s Amerikom samo smo padali 5 puta brže. Sada kad Amerika raste mi kaskamo za njom sada naši prevrli analitičari misle da se moramo ravnati po Laponiji. No i usprkos njima danas ćemo rasti. Ne prodajte svoje dionice samo dokupljujte. [thumbsup]
pogledaj futurese, crvene se
http://finance.yahoo.com/indices?e=futures
EU je takodjer u crvenome, minusi već oko -2%:
http://finance.yahoo.com/intlindices?e=europe
[/quote]
Daj nam sad nove linkove da si pogledamo stanje, il samo postamo dok je crveno?
[thumbsup] LAŽ Europa se počinje zeleniti , Azija većinom zelena Amerika završila sa plusom i naša burza ide gore odgovaralo to nekima ili ne . [thumbsup]
Ovo je netočan podatak koji si iznio.
[/quote]
Iz glave vadim, nije namjerno.7 mlrd.
[/quote]
Daj si pogledaj koliki je dug US-a, usporedi taj dug s GDP-om, pa onda i ovdje napiši nešto pametno
[/quote]
????
Uspoređivati Ameriku sa nama?
No comment.
Bolje usporedi sa zemljama regije.
Pametnije ti je.
[/quote]
Amerika je u desetorostruko većem g..nu nego mi. Svi pokazatelji govore tome u prilog
Amerika je u desetorostruko većem g..nu nego mi. Svi pokazatelji govore tome u prilog
– onoga trenutka kada kinezi i arapi koji imaju trilijarde američkih državnih obveznica odustanu od njihove daljnje kupovine, amerika će bankrotirati i dolar otići u mp3
– ali to znači da će arapi i kinezi izgubiti većinu od tih trilijardi dolara jer to neće vrijediti skoro ništa
Ali takvu odluku je jako teško donijeti i vjerojatno će i dalje financirati amere. Mogu li ameri početi vraćati dugove i smanjivati zaduženost?
Ništa nije bolja ili gora situacija kod nas. I mi nismo u stanju zarađivati više od potrošnje i svake godine se dodatno zadužujemom, a dugove koje trebamo otplatiti reprogramiramo. Do kada?
– onoga trenutka kada kinezi i arapi koji imaju trilijarde američkih državnih obveznica odustanu od njihove daljnje kupovine, amerika će bankrotirati i dolar otići u mp3
– ali to znači da će arapi i kinezi izgubiti većinu od tih trilijardi dolara jer to neće vrijediti skoro ništa
Ali takvu odluku je jako teško donijeti i vjerojatno će i dalje financirati amere. Mogu li ameri početi vraćati dugove i smanjivati zaduženost?
Ništa nije bolja ili gora situacija kod nas. I mi nismo u stanju zarađivati više od potrošnje i svake godine se dodatno zadužujemom, a dugove koje trebamo otplatiti reprogramiramo. Do kada?
dok nepočnemo radit.
[/quote]
Eto indeksi vani rastu, ali što je tome uzrok, dvije vijesti su napravile promjenu smjera.
Danas možemo očekivati jak rast EU indeksa, dok u Hrvatskoj je i dalje vidljiva kunska super likvidnost banaka, tečaj i se korigira a kuna devalvira za 1 Euro dobije se 7,204 Kn
Eto ove vijesti sam stavio jučer koje sam podcrtao da su dvije vijesti koje će utjecati na promjenu smjera, prva je bila u vezi Obame..
a sada je druga posebno podebljana…..
I dalje će američki futuresi rasti……
Švabe su prešli u plus za njima ide cijela europa garant, samo sada gledajte
[thumbsup] Kad je Amerika padala onda smo se morali uspoređivati s Amerikom samo smo padali 5 puta brže. Sada kad Amerika raste mi kaskamo za njom sada naši prevrli analitičari misle da se moramo ravnati po Laponiji. No i usprkos njima danas ćemo rasti. Ne prodajte svoje dionice samo dokupljujte. [thumbsup]
Potpisujem, konacno se okrenulo… [thumbsup]
ništa se nije (p)okrenulo osim pohlepe malih ulagača koji vide da raste EU pa su i oni navalili pumpati crobex zanemarujući crnu stvarnost, a to je kolaps države pred vratima. sad smo već došli do toga da država diže kredit za isplatu plaća!! hej, isplatu plaća! ne investicije ili vraćanje milijardi dolara duga koje ubrzo dospjevaju već za mjesečne plaće !!!
Jutarnji list
Za plaće kredit s kamatom od 8 posto
ZAGREB – Višetjedni pregovori Ministarstva financija i vodećih banaka jučer su konačno urodili plodom i dogovoren je model prema kojem će država skupiti 5,1 milijardu kuna. Time bi trebao biti riješen i problem s kašnje-njem plaća u državnoj upravi s kojim se ovih dana suočava Ministarstvo financija. Do kraja ovog tjedna, kažu, plaće bi trebale biti isplaćene većini zaposlenima u državnoj službi.
Rok od godinu dana
Od brojnih opcija kreditiranja države koje su bile na stolu, prema neslužbenim informacijama, desetak vodećih banaka (Zaba, PBZ, RBA, Erste…) na kraju su pristale odobriti zajam koji se sastoji od dva dijela.
Prvi dio odnosi se na četiri milijarde kuna za koje će se Ministarstvo financija kratkoročno zadužiti prodajom trezorskih zapisa na rok do godinu dana. Dio tog iznosa banke će državi posuditi u kunama, a dio uz valutnu klauzulu. Već na današnjoj aukciji koju je najavilo Ministarstvo planira se prikupiti dvije milijarde kuna. Nije bilo moguće saznati dogovorenu cijenu, ali spominje se kamatna stopa od 7 do 8 posto. Drugi dio dogovora odnosi se na sindicirani kredit banaka od 1,1 milijardu kuna koji je namijenjen Hrvatskim autocestama, a bit će u cijelosti odobren u eurima. Poznato je, naime, da HAC već mjesecima građevinarima ne plaća izvedene radove jer nije imao novca. Premda se čini da ministar finacija Ivan Šuker može konačno odahnuti jer je uspio ishoditi neophodni novac, predah neće dugo potrajati. Dajući mu tek kratkoročni i prilično skup kredit (ranije se država zaduživala po kamati od oko 5 posto), banke su mu prilično suzile manevarski prostor. Prije svega zato jer je počela jako bujati zaduženost putem trezorskih zapisa, a koje država stalno koristi kao kratkoročnu premosnicu kada u proračunu manjka novca.
Mirovinski fondovi
Samo prije dva tjedna, kada je država “isušila” mirovinske fondove za 2,6 milijardi kuna, dug po trezorskim zapisima skočio je sa 9,4 na 12,1 milijardu kuna. Novim zaduženjem za četiri milijarde kuna bit će ostvarena povijesno rekordna razina trezorskih zapisa. Ulazak s tolikim bremenom u vremena kada će se u državnoj blagajni sve češće javljati “rupa” može biti vrlo nezgodan. Ubuduće kada državi ustreba kratkorčna premosnica, primjerice, za plaće ili mirovine, bit će je mnogo teže dobiti nego do sada.
Bankama, s druge strane, više odgovara kupiti trezorske zapise nego dugoročne obveznice ili skupljati zajednički kredit za državu. Prije svega zato jer “trezorce” (do godinu dana) mogu koristiti kao zalog za zaduživanje kod centralne banke i na taj način osigurati dodatnu likvidnost. No, ne treba posve isključiti ni motiv držanja proračuna na “kratkoj uzici”, osobito nakon neuspjeha Vlade da ga u idućoj godini konačno uravnoteži.