iussirSad sam već stvarno zabrinut za opstanak države i burze pa molim da mi (ako ih još ima) optimisti odgovore što će
1. spasiti državu od krah
državu i kratkoročno a pogotovo dugoročno može spasiti jedino to da na neki način nabavi potrebna sredstva i podmiri sve svoje obveze u roku. Za to je potrebna ekstremna štednja (čemu ne doprinosi ovaj razvoj događaja sa proračunom), ekstremno snalažljivo i uspješno ubiranje prihoda državnog proračuna, planirati suficit ("za svaki slučaj") ili bar nula deficita (a što je cilj, i razlog planiranja suficita, "za svaki slučaj") su OBAVEZNI – makar netko bio i gladan…, ako prođe ovo sa deficitom, u banani smo definitivno.

Ovo su razmišljanja ekonomista iz doba socijalističkog sustava, a koji nažalost imaju većinu i u savjetodavnom Odboru premijera. Kako će država ubirati prihode od štedljivih i gladnih i sve više nezaposlenih ? Potrošnju treba ostaviti jer u proračunu ionako ima prostora samo ga treba znati iskoristiti. Makni utjecaj sitnih stranačkih i političkih interesa i stavi profiće financijaše da vode financije po tijelima državne uprave pa da vidiš rezultata, mnogi bi se iznenadili. Ali hebiga, kako onda dobivati izbore. [bye]

Jao što ste naivni, dečki. [cool]

Da država ima proračunskih problema već bi vi plaćali PDV po stopi 25% i više.
Do tada uživajte u blagostanju na hrvatski način. [cool]

Da se ne bi krivo razumjeli: ja sam maksimalno otvoren za socijalna pitanja i brigu o onima kojima je pomoć najpotrebnija, međutim tu treba biti selektivan (dobro razdvojiti one koji uistinu jesu zaslužili pomoć od onih drugih), i treba biti svjestan da socijalna politika nije uvijek moguće da bude na "zadovoljavajućoj razini" – samo bogata država može biti socijalna, naša trenutno nije bogata, a od toga će biti sve dalje ako se neke stvari ne promijene!

Građani trebaju štedjeti svega 10 %, što je "normalna stopa štednje" i prijeko potrebna u situacijama poput naše (situacija prezaduženosti uz ogromni deficit robne razmijene, ovdje potrošnja samo dugoročno pogoršava stvar, jer ne trošimo našu proizvodnju nego tuđu, a svoju neuspješno izvozimo, štednja je u svrhu jačanja domaćeg financijskog sustava i stvaranja domaćeg viška kapitala u rukama domaćih građana slobodnog za ulaganja – jer, budućnost je u vlasništvu nad kapitalom, mi svoju budućnost prepuštamo strancima čije ćemo mi biti roblje, kapital je moć, ostali su potlačeni pod njim – mi moramo steći poziciju posjedovanja moći a ne ostati na onoj drugoj/slabijoj strani)

Građani također trebaju za sada smanjiti zaduženost, jer su pred kolapsom, sve je dobro ako je sa mjerom, mi smo mjeru prešli!

Druga stvar je to što su banke u stranom vlasništvu, kada se stvari malo promjene, bilo bi dobro ponovno poticati zaduživanja – tada i "u domaćim bankama" 😉

Građani moraju imati neto višak kapitala, kako bi mogli ulagati u domaću privredu, kako bi mogli biti vlasnici uspješnih hrvatskih poduzeća, to je jedini put dugoročnom uspjehu. Zbog toga treba manje novca ostavljati strancima za strane proizvode kao i strancima za strane kamate, a više toga usmjeriti najprije u domaće investicije, a kasnije može i u tada malo više domaće banke, to se ne može postići trošenjem više od zarade, nego suprotno!

@veki

nastavak:

dakle moja ideja jeste, možda na trenutak i otići u recesiju, ali radi dugorčnih benefita. Radije bih imao kasnije veće stopa rasta BDP-a uz veću korist od toga za domaće ljude, nego sada veću a kasnije manju i potpuno na korist stranaca a nas tek kao njihovih "zaposlenika", radije biti vlasnik prije svega a tek onda zaposlenik u vlastitom poduzeću, a ne samo ovo drugo na uštrub ovog prvog što je smijer kojima sada Hrvatska ide.

Zbog toga sam ja za zaustavljanje raspordaje strancima, a prodaje domaćim ljudima kada bude potrebno što prodati (da se mene pita prodalo bi se skoro sve čim prije). Zbog toga sam ja za početak za manji a uravnotežen proračun (=štednja države), jer svjestan sam da je to nužna posljedica smanjenja potrošnje uz stabilne stope PDV-a koje također zagovaram. A to što će smanjenjem potrošnje građana uz još veće smanjenje potrošnje države na trenutak značiti recesiju, nije problem, ako će nam zbog toga kasnije biti bolje. Recesija ne može dugo trajati jer će se vrlo brzo moći preraspodijeliti strukturu proračuna koji će postati više razvojno usmjeren, a domaće investicije bi ubrzo mogle nadoknaditi pad domaće potrošnje, kasnije kada ponovno krene rasti domaća potrošnja bazirana na domaćoj proizvodnji, kao i rast inozemne potrošnje što će biti moguće povećanjem konkurentnosti domaćim investicijama u kvalitene dijelove privrede kao i prestankom aprecijacije kune koji će biti dopustiv smanjenjem duga u stranoj valuti, dobivamo dugoročno održive i atraktivne stope rasta BDP-a na korist svih hrvatskih građana, prije svega vlasnika kapitala, ali time i onih u poziciji zaposlenika; treba poticati mješavinu ta dva statusa radi što većeg blagostanja društva kao i političke stabilnosti obzirom da će politika prije svega morati biti zastupnica interesa kapitala kao i svakoj državi koja želi "dugoročno opstati" a glasčko tijelo onda mora postati također adekvatno strukturirano.

P.S. Ove moje ideje nisu nikakva fantazija, to je u biti nešto slično kako je Slovenija bazirala svoj razvoj, filozofijom vrlo blisko onome što se recimo i u RH nastoji recimo postići trudom domaćih vrijednih, sposobnih i poduzetnih ljudi uz svesrdno razumijevanje i pomoć lokalne politike/uprave u Istri i sl. (ja bih dakle samo "ove tendencije proširio na ostatak države": izvsnost, ulaganje u domaće kvalitetne grane privrede i kvalitetne ljude, konkurentnost na svjetskom tržištu postignuta zajedničkim marljivim radom domaćih ljudi, predvođenih onima "najboljima" među nama, vlastitim snagama i kapitalom, na korist domaće i strane potrošnje/izvoza, to je napredak, to je rast BDP-a, investicije+inozemna potrošnja+domaća potrošnja koliko je realno moguće za sada i državana potrošnja koliko je realno moguće; e na državnoj razini se sve bazira na ove dvije zadnje točke i to u neodrživim granicama, a to je recept za propast, dugoročniji, zato što se kod nas gleda samo na kratkoročno, koliki će nam BDP biti za vrijeme trenutno vladajuće garniture, a nikoga ne zanimaju dugoročno održive stope, budućnost, što će biti "poslije nas", to je glavni problem u RH, ljudi i političari, svi žive od danas do sutra, a to je recepet isključivo za jednu stvar: katastrofu!)

kriza je počela haračiti i Hrvatskom:

ZAGREB – Pla­će di­je­la za­po­sle­nih u dr­ža­vnoj upra­vi ovaj mje­se­c ka­sne, po­tvr­di­li su nam ne­slu­žbe­no u Mi­ni­star­stvu fi­nan­ci­ja.

Ka­ko tvr­di naš izvor, no­vac za pla­će za­po­sle­nih u po­je­di­nim mi­ni­star­stvi­ma, po­put Mi­ni­star­stva unu­tar­njih po­slo­va, osi­gu­ran je i nji­ma su pla­će već ispla­će­ne, a za­po­sle­ni­ma u osta­lim ti­je­li­ma dr­ža­vne upra­ve one bi tre­ba­le bi­ti ispla­će­ne do 15. pro­sin­ca, što je i za­kon­ski rok. U dr­ža­vnoj upra­vi za­po­sle­no je 65.000 lju­di, a za nji­ho­ve mje­se­čne pla­će po­tre­bno je pri­bli­žno 800 mi­li­ju­na ku­na. Pla­će ka­sne za­po­sle­ni­ci­ma u Mi­ni­star­stvu vanj­skih po­slo­va, dr­ža­vnim ure­di­ma, ali i za­stu­pni­ci­ma Sa­bo­ra.

Čičin-Šain: Strah me da će država postati nelikvidna

No­vac bi se tre­bao osi­gu­ra­ti slje­de­ći tje­dan, na­kon što Mi­ni­star­stvo fi­nan­ci­ja po­sti­gne do­go­vor s ban­ka­ma.

– Još ni­smo uspje­li po­sti­ći do­go­vor s ban­ka­ma, ali vje­ru­jem da će­mo to uspje­ti slje­de­ći tje­dan i ta­ko za­tvo­ri­ti pro­ra­čun­sku kon­stru­kci­ju do kra­ja go­di­ne – rekao je naš izvor ko­ji je že­lio osta­ti ano­ni­man.

Dvije plaće u mjesecu

Je­dan od na­či­na na ko­ji bi dr­ža­va mo­gla do­ći do nov­ca je au­kci­ja tre­zor­skih za­pi­sa. Ipak, u Mi­ni­star­stvu fi­nan­ci­ja ne odba­cu­ju ni mo­gu­ćnost pronalaska ne­kog dru­gog rješenja, ovi­sno o to­me što je po­volj­ni­je za dr­ža­vnu bla­gaj­nu. Gla­sno­go­vor­ni­ca Mi­ni­star­stva fi­nan­ci­ja Sa­nja Bach ka­že da su ispla­te pla­ća po­če­le u pe­tak.

– Sl­je­de­ći tje­dan ispla­ti­t će­mo osta­tak pla­ća.?Ne mo­že­mo sve ispla­ti­ti u je­dnom da­nu jer bi to do­ve­lo u pi­ta­nje li­kvi­dnost – izja­vi­la je gla­sno­go­vor­ni­ca Bach. U Vla­di su po­tvr­di­li da ne­ma ra­zlo­ga za pa­ni­ku.

– Do utor­ka bi tre­bao bi­ti ispla­ćen ve­li­ki dio pla­ća – do­zna­je­mo u Vla­di.

HDZ-ov za­stu­pnik An­dri­ja He­brang pri­mije­tio je da mu pla­ća ovaj mje­sec nekoliko da­na kasni, ali se na­da da će je do­bi­ti u po­ne­dje­ljak.

-Ne ču­di me da u pro­ra­ču­nu ne­ma nov­ca. Pa pu­nje­nje pro­ra­čna ni­je kao i ina­če, ni u je­dnoj ze­mlji u svi­je­tu, pa ta­ko ni kod nas. Ne uzbu­đu­jem se pre­više oko to­ga. Ni­je to ništa ne­o­bi­čno s obzi­rom na si­tu­a­ci­ju. Či­ni se da smo za­bo­ra&#17

Kolega Lynx cijenim Vaša razmišljanja. [thumbsup]

Ovo se zove stiskanje, hm?

Da vjerovatno zato kasne sa isplatom plaća, a donedavno su posuđivali sredstva od banaka tzv. prekonoćnim kreditiranjem uz kamatu od 18-19%.
Već sad je jasno da nema načina da država skupi 124 milijarde kuna u proračun, i samo je pitanje koliko će faliti, 2,4,6,8 milijardi?
No pričekajmo prva kvartalna izvješća, tada će biti sve jasno, ali i za mnoge prekasno.

TRGOVANJE NA DAN – 05.12.2008., PETAK

Trgovanje kunama

Ponuda u mil. kn promjena u %
239,50 + 111,01
Potražnja u mil. kn promjena u %
209,50 – 33,17

Posljednjeg radnog dana u ovome tjednu, u trgovanju na Tržištu novca, potražnja za kratkoročnim pozajmicama je smanjena. No unatoč smanjenoj potražnji, ista nije u cijelosti podmirena. U ponudi je nakon dužeg vremena ostalo neplasiranih kuna zbog neusklađenosti oko uvjeta kreditiranja između potencijalnih kreditora i korisnika pozajmica.

Kamtnjaci su pali 500% u zadnjih tjedan dana te je sada kamatna stopa oko 3,5%.
I potražnja se uravnotežila s ponudom a do prije tjedan dana potražnja je i do 5 puta bila veća od ponude. Dakle tržište novca se stabiliziralo.
Nema nikakvog razloga da se u HR stvara iracionalna panika. Vlada ima toliko načina da namakne novce u proračun da boli glava od toga koji je način optimalan. Recimo da mogu bez ikakvih problema reprogramirati dio dugova, kako vlastitih tako i gospodarstva. Kamatne stope su vrlo nisko i to bi mogao biti dobar izbor. Također privatizacija velikih državnih poduzeća poput HEP-a npr. To je i tako obveza HR u slijedećoj godini. Treće je burza tj ZSE. Strana ulaganja bi se trebala potaknuti, par preuzimanja npr turizam ili prehrambena industrija, brodogradnja, izgradnja LNG terminala…Sve su to solucije koje mogu u HR unijeti dodatni kapital od nekoliko milijardi dolara.

Da vjerovatno zato kasne sa isplatom plaća, a donedavno su posuđivali sredstva od banaka tzv. prekonoćnim kreditiranjem uz kamatu od 18-19%.
Već sad je jasno da nema načina da država skupi 124 milijarde kuna u proračun, i samo je pitanje koliko će faliti, 2,4,6,8 milijardi?
No pričekajmo prva kvartalna izvješća, tada će biti sve jasno, ali i za mnoge prekasno.
[/quote]

Malo si se zekio. Novac su na Tržištu novca Zagreb posuđivale banke, a požar je gasila država tj. HNB.

Država uvijek ima para onoliko koliko joj treba, ali što da ja to objašnjavam Volksbanku.
[smiley]

Post je od prije 3-4 mjeseca. Svi veliki fanovi RealBear, možete slobodno se malo vratiti u prošlost kada je CROBEX bio na 3300 i kada je veliki znalac foruma po vama, prognozirao kako je to dno. CROBEX je naknadno pao 50%. Pa to što on piše, a to su uglavnom bajke, pisali su mnogi pisci.[wink]

Kongres i Bijela kuća blizu dogovora o pomoći autoindustriji

Članovi američkog Kongresa i predstavnici Bijele kuće jučer su se približili dogovoru o paketu pomoći za posrnule automobilske kompanije iz Detroita.

Kapitalna injekcija bi prema službenim izvorima trebala iznositi između 15 i 17 milijardi dolara, što je dvostruko manje od zahtjeva General Motorsa, Forda i Chryslera koji traže oko 34 milijarde dolara državne pomoći kako bi prebrodili tešku krizu, prenosi Reuters. Američke vlasti ubrzale su postupak donošenja odluke o spasu automobilskog sektora nakon što je u petak Ministarstvo rada u Washingtonu objavilo da su u studenom u SAD-u poslodavci otpustili čak 533.000 zaposlenika. Bankrot najvećih američkih autoproizvođača značio bi val otpuštanja i novi veliki udarac za najjače svjetsko gospodarstvo. Predstavnici Kongresa su izjavili kako je postignut načelni dogovor, te su naglasili da bez obzira na veličinu zajma, GM, Ford i Chrysler će morati ispuniti rigorozne uvjete i restrukturirati svoje poslovanja.

Čelnici tri vodeća američka proizvođača automobila pojavila su se jučer još jednom pred senatskim odborom. Glavni direktor General Motorsa Rick Wagoner priznao je da je njegova kompanija učinila pogreške, međutim, dodao je da je globalna ekonomska kriza dovela GM do ruba provalije. Direktor Forda Alan Mullay izjavio je da vodi kompaniju potpuno novim putem i da očekuje da će se vratiti u profitabilnost možda već 2011. godine.

Proizvođači automobila također su izjavili da će proizvoditi vozila koja troše manje goriva, uključujući hibridne i električne automobile. Obećali su također da će sklopiti nove ugovore sa zaposlenicima, bankarima i opskrbljivačima, smanjit će troškove poslovanja, te će se podvrgnuti strogom nadzoru vlade. Očekuje se da bi Kongres mogao glasovati o pomoći automobilskoj industriji kad se nakratko okupi sljedeći tjedan, po prvi put nakon izbora prošli mjesec. PD

umjesto 35 milijardi dolara, USA će autoindustriji dati samo 17 milijardi, tako da profiabilnost ne vjerujem da ćemo tamo vidjeti prije 2012.-2013.
sumnjam da će burze biti oduševljenje ovakvim davanjem love na kapaljku samo da ih se održi na životu. vidjet ćemo ujutro kako će futuresi reagirati na ovu pomoć, ne bi me čudilo da se žešće zacrvene