zanima me količina posuđenog novca po ffr … da vidim da li je počelo međusobno posuđivanje i u kojim volumenima …
zanima me količina posuđenog novca po ffr … da vidim da li je počelo međusobno posuđivanje i u kojim volumenima …
Iznosi međubankarskih kredita i FED aukcija je u stalnom padu zadnjih tjedana budući da se keš pozicije i stavke ostale level 1 imovine svih američkih banaka stalno povećava. Tako je pozicija keša komercijalnih banaka 2,5X veća nego prije godinu dana.
di to mogu pratiti … neka serija podataka … xls?
jel to ovaj podatak pod rednim brojem 30?
Sava, thanks za linkove [thumbsup]
jel to ovaj podatak pod rednim brojem 30?
To su ti izvori sredstva, a međubankarski krediti su pod 18.
Nisam ekonomista i neznam ni naša a posebice njihova FASB pravila.
Samo bih se htio osvrnuti na nelogicnost ovog argumenta. Treba biti obrnuto, visina indeksa ovisi o kolicini novca u opticaju, s obzirom da je u Americi bilo viska novca (fiktivnog) u opticaju. Visak novaca uzrokuje rast a manjak pad, kao sto se moze vidjeti trenutacno. Znaci da su amerikanci stedljivi indeks treba biti 4000.
[/quote]
Očito nisi shvati što sam htio reći. Naime uvođenjem jedinstvenog poreznog broja zahvaljujući svojoj štednji veliki broj HR građana bi trebao izgubiti niz socijalnih povlastica, npr dječiji doplatak, besplatno zdravstveno, dodatak na mirovinu i sl. A kamate na štednju neće biti dovoljne da pokriju ove gore navedene probitke. Ako Samo dio štednje ulože u dionice npr 10%, a to je oko 14 milijardi kuna i uz, kapitalna dobit i dividenda, realan prinos od npr 8% godišnje generira se 1,12 milijardi kuna kojima se može isfinancirati dosta troškova u npr zdravstvenom sustavu. Građani bi imali love da si osiguraju vrlo visoku razinu dodatnog zdravstvenog osiguranja. Tako se istovremeno povećava standard građana, a rasterećuje državni proračun. To je samo jedan od mogućih primjera. Vrlo visoki postotak pasive banaka je štednja građana, oko 40-tak posto, i to se mora mijenjati jer stvaramo dva antipoda, vrlo visoku socijalizaciju društva i vrlo visoke zarade banaka na račun socijalizacije tog istog društva. Banke se moraju dodatno kapitalizirati a građani dio sredstava moraju ulagati i to je cijela priča.
Ako Samo dio štednje ulože u dionice npr 10%, a to je oko 14 milijardi kuna i uz, kapitalna dobit i dividenda, realan prinos od npr 8% godišnje generira se 1,12 milijardi kuna kojima se može isfinancirati dosta troškova u npr zdravstvenom sustavu. Građani bi imali love da si osiguraju vrlo visoku razinu dodatnog zdravstvenog osiguranja. Tako se istovremeno povećava standard građana, a rasterećuje državni proračun
To je dobro zamisljeno samo mislim da je problem tko ce natjerati gradjane da ulazu trenutacno u dionice. U zlatno doba svi koji su imalo bili zainteresirani su sudjelovali na TK. Padom su vecina njih povukli novce i vise nece ulagati. A oni koji nisu niti u zlatno doba ulagali pogotovo nece u trenutacnoj situaciji. Tako da mi ovo djeluje malo idealizirano razmisljanje ali ne i prakticno.
Mislis realan prinos 8% na osnovu prosjecnog prinosa u posljednjih cca 100-tinjak godina?
Prije nisam o tome razmisljao i djelovalo mi je realno ali nakon ovog malog video klipa (odnosno serije) covjek se ipak zapita koliko je zapravo sve to realno Vaš link
I to generiranje bi zapravo podrazumjevalo da obicni (napominjem OBICNI) gradjani aktivno trguju dionicama i prosjecno zaradjuju 8% godisnje. Znaci da bi prosjecni gradjani bili uspjesniji od vecine profesionalno vodjenih fondova (s obzirom da vecina fondova ostvaruje prosjek ispod prinosa indeksa)? Drzanjem dionica se ne ostvaruje nikakav prihod nego samo povecanje kapitala.
Visoke zarade banaka se mogu i smanjiti i povecanjem obvezne pricuve i povecava se sigurnost banaka (nisam neki strucnjak pogotovo ne za banke ali fractional sistem je uzrok velikih profita po meni).
hm..a koje je to zlatno doba Hr dioničarstva?
ja bih, buduci sam neupucen, rekao da su to 90e, kad je npr. KRAS dosao na 200DEMova, JNAF na 12 000kn itd..itd..
ok, 98-99 su bili po 50kn i po cca 2000kn.
cudim se da je netko ulagao poslije toga uopce [huh]
Jasno da građani nisu adekvtno stimulirani a nisu ni dovoljno stručni da samostalno ulažu u vrijedonosne papire. A razlog je jednostavan jer većinu troškova mu se socijalizira. Da mu se ti troškovi ne socijaliziraju vidio bi da mu prinos od kamata nije dovoljan za kvalitetnu mirovinu ili zdravstvenu zaštitu, plin, struju….. Pa bi uložio u nešto što u najgoroj varijanti donosi dvostruku zaradu. Zamisli koliko bi rashodi gospodartva bili manji tj koliko bi im više novca ostajalo za investicije i sl.
ja bih, buduci sam neupucen, rekao da su to 90e, kad je npr. KRAS dosao na 200DEMova, JNAF na 12 000kn itd..itd..
treba biti korektan pa reći na kojim volumenima su se tržili KRAS i JANAF … imaš na teletraderu graf od 97 na ovamo … pa ćeš vidjeti da su to bili kratki peakovi …
ATH od prošle godine je bio na puno puno većim volumenima, osim dakako iNDG koja je ATH dočekala na vrlo malom volumenu … [smiley]