Treba situaciju gledati sa pozitivne strane. Kod nas je stvarana panika zbog poreza na kapitalnu dobit. A koji sretnici bi ga ove godine platili.
Platili bi ga svi koji su ove godine dobili bilo kakav oblik dividende bilo od dionica bilo od udjela u d.o.o.
Treba situaciju gledati sa pozitivne strane. Kod nas je stvarana panika zbog poreza na kapitalnu dobit. A koji sretnici bi ga ove godine platili.
Platili bi ga svi koji su ove godine dobili bilo kakav oblik dividende bilo od dionica bilo od udjela u d.o.o.
[/quote]
to ne bi moglo bit tako jer bi oporezivanje dividende bilo brutalno dvostruko oporezivanje…dividenda (dobit) je oporezovana kroz porez na dobit i moralo bi ju se izuzet (mislim moralo, trebalo ako se poštuju porezna načela).
Platili bi ga svi koji su ove godine dobili bilo kakav oblik dividende bilo od dionica bilo od udjela u d.o.o.
[/quote]
to ne bi moglo bit tako jer bi oporezivanje dividende bilo brutalno dvostruko oporezivanje…dividenda (dobit) je oporezovana kroz porez na dobit i moralo bi ju se izuzet (mislim moralo, trebalo ako se poštuju porezna načela).
[/quote]
To se drug Jurčić ne bi složio s tobom. On bi rado podijelio zaradu od tvog znanja, rizika i novca koja bi godišnje prelazila, kako je bio predvidio, 50.000,00 kuna.
Bez brige već bi našao načina da ozakoni ono što se tebi čini nezakonitim.
Sad na red dolaze nekretninski i ostali krediti
Panika među Mađarima zbog kredita u stranim valutama
"Novca nema", izjava je Imrea Apostagija, Mađara koji radi za tvrtku sa sjedištem u Budimpešti, a koja prodaje medicinsku opremu. "Nećemo propasti, ali sve ide prema dnu. Cijeli je svijet uplašen i svi već pomalo lude", izjavio je Apostagi za Bloomberg.com, govoreći o problemima u kojima se našla tvrtka za koju radi, nakon više neuspješnih pokušaja da podigne kredit u švicarskim francima. Apostagi nije htio otkriti ime tvrtke za koju radi, kako ne bi otjerao i ono malo stranih ulagača.
Problem je u tome što istočnoeuropske banke sve rjeđe odobravaju kredite u inozemnim valutama. Pad domaćih tečaja jedan je od razloga tomu.
Upravo krediti u inozemnim valutama pomogli su nekim ekonomijama u Istočnoj Europi po izdizanju iz komunizma – u prvom redu poljskoj, rumunjskoj i ukrajinskoj. Eliminacija ovakvih kredita, donosi Bloomberg, daje na snazi globalnoj kreditnoj krizi i prijeti usporavanjem rasta nekima od najbrže rastućih europskih ekonomija. "Ono što je u proteklih nekoliko godina bio faktor snage, sada je postala socijalna slabost", objasnio je za Bloomberg Tom Fallon iz pariškog La Francaise des Placementsa.
Pad domaćih tečaja znači veće mjesečne rate za poduzetnike i potrošače koji svoje kredite otplaćuju u stranim valutama. To ih prisiljava da troškove smanje samo na osnovne potrepštine. Bloomberg navodi primjer Yuriyja Voloshyna iz Kijeva, zaposlenika u jednoj agenciji za nekretnine, koji je prije sedam mjeseci podigao kredit denominiran u dolarima. Zbog toga su se, kaže, njegovi mjesečni izdaci uvećali 18 posto. "Sada imam novca samo za platiti hranu i ratu kredita banci. Ne smijem ni sanjati o bilo čemu drugom", kaže 25-godišnji Ukrajinac.
Što je razlog kreditnom boomu denominiranom u strane valute koji je zahvatio Istočnu Europu? Manje kamatne stope. Prije nego je globalna kriza zabrazdila ovako duboko, rumunjske su banke primjerice obično naplaćivale 7 posto kamata na kredite denominirane u eurima – što je u usporedbi s 9.5 posto kamata za kredite u leima prilična razlika. Rumunji su krajem rujna imali gotovo trostruko više kredita podignutih u stranim valutama nego u istom mjesecu prije dvije godine. U Mađarskoj je slična situacija – gotovo 90 posto novih kredita odobrenih stanovništvu ove godine u Mađarskoj izraženo je u inozemnoj valuti te su analitičari kazali da bi takvo ograničenje moglo naglo usporiti bankovne aktivnosti.
Kao rezultat toga, mađarski ogranci austrijskih banaka Raiffeisen International i Volksbank International objavili su sredinom listopada da su ograničili izdavanje kredita u inozemnim valutama u Mađarskoj. Volksbank je objavio da je ograničio izdavanje kredita u švicarskim francima i dolarima dok je Raiffeisen, peta banka u Mađarskoj po ukupnoj bilanci, istaknuo da je ograničio izdavanje novih kredita u inozemnoj valuti, te da je skloniji izdavati u eurima. Izdavanje zajmova u inozemnoj valuti ograničeno je kako bi se zaštitilo klijente od oscilacija valutnih tečajeva.
Panika među Mađarima zbog kredita u stranim valutamaNikolett Gurubi iz mađarskog Otthon Centrum Belvarosa izjavio je kako klijenti njihovu agenciju za nekretnine panično zovu u strahu da će kamate na njihove hipoteke rasti.
Apostagi, 58-godišnjak s početka priče, krivi američke banke za stvaranje atmosfere nepovjerenja među zajmodavcima. "Zasad, čini se, naši potpisani ugovori ne vrijede ništa", kaže Apostagi, pa dodaje kako se nada da će kriza završiti u narednih nekoliko mjeseci.
Vaš link
Platili bi ga svi koji su ove godine dobili bilo kakav oblik dividende bilo od dionica bilo od udjela u d.o.o.
[/quote]
to ne bi moglo bit tako jer bi oporezivanje dividende bilo brutalno dvostruko oporezivanje…dividenda (dobit) je oporezovana kroz porez na dobit i moralo bi ju se izuzet (mislim moralo, trebalo ako se poštuju porezna načela).
[/quote]
to je tako bilo od 2000. godine do 2004.,zvalo se porez na dohodak od kapitala što to i jest. ulaži u znanje….
to ne bi moglo bit tako jer bi oporezivanje dividende bilo brutalno dvostruko oporezivanje…dividenda (dobit) je oporezovana kroz porez na dobit i moralo bi ju se izuzet (mislim moralo, trebalo ako se poštuju porezna načela).
[/quote]
to je tako bilo od 2000. godine do 2004., zvalo se porez na dohodak od kapitala što to i jest. ulaži u znanje….
[/quote]
što ne znači da je to ispravno, ulažem u znanje….
tko je rekao da je ispravno, iznosim samo činjenice
NEW YORK – Velike svjetske kompanije sada, ako bi se procjenjivalo na osnovu odnosa vrijednosti njihovih dionica iskazanih kroz globalni indeks MSCI i korporativnih prihoda, koštaju koliko i prije tri desetljeća, navodi se u analizi Citigroupa.http://www.seebiz.eu/hr/burze/citigroup-najvece-kompanije-vrijede-kao-prije-30-godina,29164.html
MOSKVA – Nafta bi do kraja ove godine mogla pojeftiniti, zbog smanjene potražnje na svjetskom tržištu, na samo 40 dolara po barelu, predviđaju ruski energetski stručnjaci.
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/ifk-solid-barel-nafte-mogao-bi-pojeftiniti-na-40-dolara!,29161.html
Kakve veze sve to ima s nama? Ovaj tjedan vidjeli smo da fondovi tržište lagano guraju gore, neovisno o zbivanjima vani. Vani su indexi jako raslo, pa padali, a mi smo imali 4 uzastopna dana laganog rasta.
Business, 02.11.08.
Rekordni polet svjetskih burzi nakon dramatičnih potresa u listopadu
"Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks skočio 11,3 posto, što je njegov najveći tjedni skok od listopada 1974. godine, na 9.325 bodova. S&P indeks osvojio je, pak, 10,5 posto, dosegnuvši 968 bodova, što mu je najveći tjedni uzlet od siječnja 1980. Nasdaq indeks porastao je 10,9 posto, što nije zabilježeno od travnja 2001, na 1.720 bodova…
"…I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica vrtoglavo porasle. Londonski FTSE indeks skočio je 12,7 posto,…"
_______________________________
31. listopad 2008.| Tomislav Petrov
Burze: Tjedni pad Crobexa 0,06 posto
Uz relativno slabu likvidnost od 281.559.182,27 kuna redovnog prometa dionicama na Zagrebačkoj burzi Crobex je tijekom prošlog tjedna na vrijednosti izgubio 0,06 posto, spustivši se na 2191,59 bodova, 59,36 posto ispod svoje maksimalne vrijednosti od 15. listopada prošle godine.
Što mislite kolega, ako u slijedećem tjednu američki i eurposki indeksi (ne daj Bože) padnu za ovoliko
koliko su rasli u ovom, hoće li i onda naši fondovi lagano gurati prema gore, ili ćemo onda opet biti
dio svijeta i pratiti njihov trend?
tko je rekao da je ispravno, iznosim samo činjenice
Burzovni distonalitet
Burzovni kriminalitet
Burzovna dezinformacija
Burzovna kontaminacija
Burzovna krema
Burzovna thelema
Burzovna hereza
Trejd
bez
poreza
Andreas Baader
RAF
(ne) budimo solidarni sa bogatima
Kolega evo 100-ka za pjesmicu, iako nije vam ovo Društvo mrtvih mladih pjesnika"Teofil Gotijer" [proud]
držte se teme [angry]
MOSKVA – Nafta bi do kraja ove godine mogla pojeftiniti, zbog smanjene potražnje na svjetskom tržištu, na samo 40 dolara po barelu, predviđaju ruski energetski stručnjaci.
http://www.seebiz.eu/hr/tvrtke/energetika/ifk-solid-barel-nafte-mogao-bi-pojeftiniti-na-40-dolara!,29161.html
ti isti stručnjaci su prije koji mjesec predviđali naftu na 200 pa i više $…