Sve najveće svjetske banke dobro kapitalizirane i prošle stress testove,
Kompanije iskazuju odlične rezultate – 75% USA kompanija nadmašile očekivanja.
Inflacija pod kontrolom.
Nafta na 1/2 cijene od prije 3 godine.
Ovo je sve jedna velika prevara.
Bajka kao i Safe haven – gold!
Sve najveće svjetske banke dobro kapitalizirane i prošle stress testove,
čime su kapitalizirane? mbs-ovima dioki-r-a? uozbilji se.
kad citibank propadne bit će dobro kapitalizirane.
Sve najveće svjetske banke dobro kapitalizirane i prošle stress testove,
Kompanije iskazuju odlične rezultate – 75% USA kompanija nadmašile očekivanja.
Inflacija pod kontrolom.
Nafta na 1/2 cijene od prije 3 godine.
Ovo je sve jedna velika prevara.
Bajka kao i Safe haven – gold!
Jesu prošle su, samo je pitanje uz kakve kriterije. Ako je istina ovo što govore ameri, EU banke imaju adekvatnost kapitala prosječno 3% a američke prosječno 4,5%.
Prema njima, ove naše su svemirski brod u odnosu na peglicu
Ovo je sve jedna velika prevara.
Bajka kao i Safe haven – gold!
E za ovu napomenu imam jednu pošalicu za tebe, znaš što je to balon? To je bull market u kojem ti ne sudjeluješ [thumbsup]
čime su kapitalizirane? mbs-ovima dioki-r-a? uozbilji se.
kad citibank propadne bit će dobro kapitalizirane.
[/quote]
Ne da si neozbiljan nego i nemaš pojma ni o čemu!
http://www.www.basel-2.org/Basel_3.html
Dakle postoje standardi a nije ih Ježić donosio!
Ako je kriza od prije 3 godine stvarna kriza uzrokovana stvarnim strukturnim problemima ovo sada je zahebavanje jer eto nema problema pa možemo što hoćemo i kako hoćemo.
ovakve drukove kakvi su ovi od Pobjede, dugo nisam vidio. Dečec, daj se sredi. vani je trava zelena..
I ja sam na bidu ali ne pišem bedastoće po forumu.
Premise:
1. Medijima upravljaju medijski magnati (NWO igrači kako boss kaže).
2. Mediji reklamiraju zlato. Svaki dan u dnevniku nešto o zlatu. Npr. Primoštenski gradonačelnik kupuje zlato.
Konkluzije:
1. NWO igrači prodaju zlato.
2. NWO igrači kupuju dionice.
ni ja nisam vjerovao tada …sjecam se vladeka ..ingr 15 kn…tad je bila 70-100kn … tisk 200 .tad je bila 600-700 kn , ajd nek se jos ATPL ostvari 200-300 kn…i majstoru skidam kapu ..
Kamatne stope na američke obveznice ročnosti 5-10 godina trenutno su na povijesnom minimumu, a nisu daleko od povijesnih minimuma (i svakako u apsolutnim terminima luđački nisko) niti one "stvarno dugoročne" 😀
Nekima se možda niske kamatne stope čine kao pesimistički pogled na budućnost, možda to čak i stvarno "signalizira" skoru recesiju, ali dok je krivulja prinosa "zdravog oblika", mislim da je pogrešno ove aposultne brojeve gledati kao pesimizam, za ozbiljne dugoročne investitore/kompanije sasvim suprotno: ti apsolutno niski brojevi su prilika!!
Ja ne vjerujem u "japanskog stila" deflacijske godine za USA, ne vjerujem da ovo tiskanje novca neće završiti (prihvatljivo/zdravo) inflatorno, i ne vjerujem dugoročno preslabo gopododarstvo (nekakvu Bože nas sačuvaj stagflaciju ili što slično). Kratkoročno recesijica nije problem, ako dođe dođe, ako ne ne.
To znači da su ovako niske kamatne stope, u kombinaciji sa određenim dobrim rejtingom, za one zaista dobre kompanije prilika, lijepa početna "pregovaračka" pozicija. Oni koji su vrhunski mogu dobiti vrhunske cijene.
One kompanije koje imaju pameti, koje se osjećaju odgovorno za budućnost svojeg biznisa i za gospodarstvo u cjelini, koje su ambiciozne i žele postići dugoročno (dodatno) snažni rast, koje žele lijepo zaraditi tj. svojim dioničarima generirati tako dobar povrat da i više nego opravdaju "rizik držanja dionica u ova neizvjesna vremena", te kompanije danas moraju ovo vidjeti kao priliku, moraju izdati barem ovih 5-10 godišnjih obveznica po nekim dobrim cijenama, "što više to bolje", i po mogućnosti i onih duže ročnosti. Zapravo se meni kod obveznica sviđaju one što dugoročnije u trenucima kada se čini da se mogu dobiti posebno jeftino, a to je izgleda sada.
Bila bi prava šteta da kompanije za par godina shvate da su propustile povijesnu priliku za skupiti jeftinog dugooročno "kapitala".
Prava kompanija se mora ponašati "poduzetno", i mora prihvaćati rizik.
Izdavanje obveznica danas, potencijalno pred recesiju, izgleda rizično, ali vjerojatno je najpametnija stvar koju sada najbolje kompanije mogu napraviti.
Država mora štedjeti u procesu postizanja uravnoteženog proračuna, država danas ne može kejnezijanski poticati gospodarstvo, danas velike investicije koje će "potaknuti" gospodarstvo mogu i moraju napraviti najbolje kompanije. Komapnije tome i služe, a ne država. Poduzetne i hrabre kompanije pokreću gospodarstvo a ne država ili one pasivne, preplašene, izgubljene kompanije.
Kada bi "najbolje" kompanije (sad trebaju dokazati da su stvarno najbolje!) koje sjede na planinama keša i vrlo "sigurno" ga dalje zarađuju, danas ovako jeftino kroz 5-10, ali još možda i važnije i one 15, 20, 30… godišnje obveznice prikupile još toliko veliku hrpu dodatnog super jeftinog kapitala, one bi svojim investicijama mogle napraviti čudo u povijesti još neviđeno – na kojemu bi prikladno i zaradile.
Najzanimljivija stvar koju ću u USA pratiti u narednom kratkoročnom periodu su izdavanja korporativnih obveznica. To će mi sada biti lakmus papir koji će mi reći koje su kompanije "vrhunske" a koje samo izgledaju takvima jer vrhunska kompanija je poduzetna (spremna preuzeti rizik), gladna za profitom, dugoročno promišljena, mudra, društveno odgovorna. Sve to je sublimirano danas u jednom činu: obimno zaduživanje po niskim kamatnim stopama radi mudrog strateškog investiranja.
Premise:
1. Medijima upravljaju medijski magnati (NWO igrači kako boss kaže).
2. Mediji reklamiraju zlato. Svaki dan u dnevniku nešto o zlatu. Npr. Primoštenski gradonačelnik kupuje zlato.
Konkluzije:
1. NWO igrači prodaju zlato.
2. NWO igrači kupuju dionice.
Upravo tako, postoji ono pravilo da dionice treba prodavati kada čuješ na pijaci da ljudi pričaju kako je se na dionicama može masno zaraditi.
Vrijedi i obrnuto, kad ljudi stavljat znak jednakosti između dionica i gubitka svega, vrijeme je za kupnju.
Ta pravila se mogu i na zlato i CHF primjenit, mediji su puni zlata, kad načelnik nekog sela na zabačenom balkanu odluči ulagati u zlato, to znači da je velika većina onih kojih su htjeli kupovati već kupila, i svaki daljni rast će biti sve teži i teži. Vjerujem da će zlato za 10 godina biti skuplje nego sad, ali međuvremenu će morati i jako zaroniti, jer je ovakav rast neodrživ.
Slična priča je i sa CHF, od lokalnih pijanaca pred trgovinom sam počeo slušati kako je CHF jak i da bi trebalo u njemu štediti, znači da kupaca franka ponestaje, a to znači da neće još dugo rasti.
Nego meni je zanimljiva ova situacija jučer i danas, crobex pada puno manje nego svijet, jel to znači da su svi koji su htjeli prodali? Možda je vrijeme za šoping? 🙂
[/quote]
Vidim svi se odjednom kuzite u zlato. To je dobro. Znate li gdje ga kupiti? Aj da vidim tko moze kupiti recimo 50 unci zlata nek mi javi koliko ga je cekao.
Usput provjerite si koliko zlata ima JPM po spisku (uz napomenu da boga pitaj jel taj spisak ima veze s realnoscu). Da vam malo olaksam: nema ni da vrati Hugo Chavezov dio koji drzi kod njih a kojeg odjednom silno zeli natrag u Venezueli. Sto ce biti kad se jos koja drzava sjeti povuci svoje zlato iz stranih banaka ne zelim ni pomisliti.
Pullback na zlatu je moguc cak do 1550-1600 ali nemojte se zavaravati da je rast gotov. Do kraja godine ga ocekujem preko 2300 najmanje.
@ Lynx – kolega jeste li mozda gleadali danas Euromagazin na HRT1? Bilo je vrlo poucno (za one koji to do sad nisu znali) jer se spominjla najveca firma za offshore vadjenje nafte – norveski Statoil. Znate li tko je vecinski vlasnik? 67% drzava. Znate li koliko su para stavili sa strane u naftni fond za cijeli narod? Toliko da svaki norvezan ima 60k eura u startu. Kojeg li cuda! Firma koja je socijalno, ekoloski i na bilo koji drugi nacin izuzetno osvijestena, razmislja i radi debelo unaprijed a nije full privatna vec je, stovise, vecinski drzavna. Statnett koji im dela struju je pak 100% drzavna. I gle cuda i ta firma radi dobro da boli glava. Americke firme? Tu jedino mozemo raspravljati koja je pohlepnija. No ta pohlepa i offsourcing ce ih na kraju doci glave jer kad tad ce se barem dio proizvodnje morati vratiti tamo gdje su usta. Doba globalizacije se na nacin kako smo do sad poznavali definitivno blizi kraju. Bojim se samo da ce taj kraj biti poprilicno krvav.
Usput, nikako mi iz glave ne ide Vasa recenica da je “kriza bila kratka i brzo je zavrsila”. Bas me zanima sto cete reci kad se izdogadjaju stvari koje su pred nama a nisu nikako blistave.
Koliko ce zlato rasti pojma nemam, to pisem vec 2 god.
Mozda ode na 5000, a mozda je napravilo vrh.
Ali da se recimo Franz Josef vrlo lako moze kupiti u velikim kolicinama je isto tako istina..
Krugeranda mozda ima manje na nasim prostorima, ali obicnih austrijskih dukata ima itekako…
A sad, isti ti je vrag jel imas 3 poluge od 500 grama ili 105 austrijskih dukata, ja sam cak vise za dukate, jer u slucaju potrebe prakticniji su i laksi za unovciti.Modjutim niti jednoniti drugo nije moj izbor, kada bih zelio trgovati zlatom, to bih probao putem papira, nikako u fizičkom obliku,jer je puno prakticnije…Osobno ne ocekujem nuklearni rat da bih gomilao žutaru u trezorima, jer u tom slucaju je bolje imati brašno i zejtin ( ne mora od maslina) [wink]
@Alien
kolega postoje i Gold-Automati. jos Vas pita (automat) dali zelite za poklon pa dobijete specijalno pakiranje.
@Alien
kolega postoje i Gold-Automati. jos Vas pita (automat) dali zelite za poklon pa dobijete specijalno pakiranje.
Napisah da odes pa probaj kupiti malo vecu kolicinu a ne par komada. Bas me zanima sto ces dobiti. Mozes i do Austrije u banku i reci im "ja bih 50 unci" pa mi javi kakav ces odgovor dobiti. Tj. ne moras jer ja znam kakav ces odgovor dobiti.
@ Delux
Dukata ima jer je sve vise ljudi bez love i posla pa ih prodaju ili misle da je sad vrh, a i oni su tradicionalno zlato koje su ljudi drzali, posebice u Slavoniji. No, imaj u vidu da su u svakakvom stanju pa dobiti neizgrebane i neostecene bas i nije prejednostavna stvar. 50 unci sam naveo kao primjer radi kolicine – naravno da sam i sam pobornik radije dukata i ostalih manjih kovanica nego velkih cigli jer ce ih se lakse prodati. No ovo sto velis za papirice – u uvjetima kad znam da je pokrivenost papira fizickim manja od 1% to je izuzetno riskantna igra. Igram se s manjom cifrom sa AGQ (ETF x2 na srebro) no vecinu radije imam u fizickom obliku iako je istina sto kazes da je neprakticnije, no bitno je sigurnije od potencijalnih bank runova, propasti Comexa (koja je sve izglednija) i ostalih rizika. A u slucaju rata zutarom ces uvijek moci kupiti brasno i zejtin [wink]