rekvijem*
hvala lijepo na savjetu to uvijek cijenim, ali vas moram nešto pitati kolega.
Kaj ako su moja očekivanja kao i prošlo ljeto? Kaj ako ja očekujem tarapanu na burzama diljem svijeta? Kaj ako ja očekujem da će nove banke propadati (ove godine SAMO 106)? Kaj ako ja očekujem peticu?
Da li se i onda ne isplati ulagati u faz ili?
Čuj jasno mi je da bi mogao objesiti gaće na štriku u 2 tjedna, ali kaj kolega da radim kada ja ne vidim kako dalje? Burze su otišle jako jako daleko, a stanje se nije baš tako jako popravilo.
ne znam za peticu, ne znam za W, ali znam da je većina banaka vratila TARP ili to namjerava u skoro vrijeme. A velikih 6 (GS BAC C JPM MS WFC) su zasad stabilni i imaju perspektivu. Njihov utjecaj na RIFIN je gotovo dominantan, pogotovo ovim rastom tržišne kapitalizacije od ožujka. Nitko više ne priča o bankrotu Citija i trilijardama toksičnih aktiva. Prošlo svršeno vrijeme, država će uvijek podmetnuti leđa. A sada to dioničari znaju za razliku od straha nakon Lehmana. Teško da se onako potonuće desi opet, puno stvari se mora poklopiti, a tada će propasti i Direxion i svijet kakav poznajemo opet nula. Samo kažem da ima boljih pickova, TZA je puno bolja ako idete u short, IMO. Indeksira Russela1000 srednje i male kompanije i iznimno je volatilna. Nadalje, tu je PPT i FED. Nemojte se kladiti protiv USA ekonomije, uvijek će vas sasjeći, prije ili poslije.
”And more mistrustful. In 2004, it was discovered, completely by accident, that Greece had only managed to qualify for entry into the currency union by massaging its budget figures. The Greeks have only complied with the Maastricht criteria once since the introduction of the euro, in 2006.
Even those figures may have been doctored. At the time, the Greeks managed to increase their official gross national product by a hefty 25 percent, partly because they included the black market and prostitution in economic output. This brought down the deficit rate — on paper, at any rate — to 2.9 percent.”
Naši stručnjaci razbijaju glave deficitima, a rješenje im je pred nosom.
Grčki pristup: revolucija u makroekonomiji.
Ako su Grci podigli BDP za 25% uključivanjem crnog tržišta i prostitucije u izračun, zamislite blagodatni utjecaj na hrvatski BDP kada bi Hrvatska uračunala u BDP sve to i korupciju…
Gdje bi nam bio kraj…
Ako su Grci podigli BDP za 25% uključivanjem crnog tržišta i prostitucije u izračun, zamislite blagodatni utjecaj na hrvatski BDP kada bi Hrvatska uračunala u BDP sve to i korupciju…
Gdje bi nam bio kraj…
Pričaš nebuloze………
To smo već uračunali nemožemo svake godine iznova uračunavati jednu te istu stvar!!!
Treba pod hitno pokrenuti inicijativu za slanje Šukera i svih naših makroekonomista na edukaciju u Atenu, tamo je nepresušni izvor stručnjaka. Keynes i Schumpeter se imaju sakriti u mišju rupu…
I pored svega toga tamo neki Obama dobija Nobelovu nagradu…
Grčki indeks i danas u plusu
Athex Composite Share Pr 2,244.30 30.30 1.37%
http://www.seebiz.eu/hr/spajanja-i-preuzimanja/panasonic-preuzeo-vecinski-udjel-u-sanyou,63302.html
Goldman opet zaradio. [lol]
ne znam za peticu, ne znam za W, ali znam da je većina banaka vratila TARP ili to namjerava u skoro vrijeme. A velikih 6 (GS BAC C JPM MS WFC) su zasad stabilni i imaju perspektivu. Njihov utjecaj na RIFIN je gotovo dominantan, pogotovo ovim rastom tržišne kapitalizacije od ožujka. Nitko više ne priča o bankrotu Citija i trilijardama toksičnih aktiva. Prošlo svršeno vrijeme, država će uvijek podmetnuti leđa. A sada to dioničari znaju za razliku od straha nakon Lehmana. Teško da se onako potonuće desi opet, puno stvari se mora poklopiti, a tada će propasti i Direxion i svijet kakav poznajemo opet nula. Samo kažem da ima boljih pickova, TZA je puno bolja ako idete u short, IMO. Indeksira Russela1000 srednje i male kompanije i iznimno je volatilna. Nadalje, tu je PPT i FED. Nemojte se kladiti protiv USA ekonomije, uvijek će vas sasjeći, prije ili poslije.
Odličan post kolega. [thumbsup]
ovi kinezi su stvarno nevjerovatni…
svima je ljepo vidjet kako rastu… ili ipak ne baš svima???
Nastavljen pad francuske industrijske proizvodnje
Francuska industrijska proizvodnja smanjila se u listopadu drugi mjesec za redom zbog slabe izvedbe automobilskog sektora, čime je završen ljetni oporavak, pokazali su jučer objavljeni službeni podaci.
Pad u listopadu za 0,8 posto znak je da je francusko gospodarstvo krhko i nakon izlaska iz recesije u drugom kvartalu, kazali su analitičari. Industrijska aktivnost ponovno je ušla u pozitivno područje u svibnju i ostala snažna sve do kolovoza, zahvaljujući oporavku u automobilskom sektoru. U listopadu je pad proizvodnje blago usporio u odnosu na prethodni mjesec kada se proizvodnja smanjila za 1,2 posto, objavio je statistički institut INSEE.
Proizvodnja u automobilskom sektoru smanjila se za 5,0 posto nakon ukidanja vladinog programa "novac za olupine" koji je potaknuo oporavak kroz isplatu bonusa građanima za zamjenu starih vozila novima. "Unatoč programu ‘novac za olupine’ i svim javnim injekcijama francusko je gospodarstvo i dalje vrlo slabo", kazao je Marc Touati, direktor ekonomskih istraživanja iz tvrtke Global Equities.
(Hina/pd)
"Moguća je recesija s dvostrukim dnom"
Nakon što je jeftin novac ove godine preplavio većinu imovinskih klasa, iduće godine odluke o ulaganjima donosit će se puno teže, jer je dostupnost kredita još otežana, dok visoka nezaposlenost prigušuje američki gospodarski oporavak, ustvrdili su investicijski menadžeri na Reutersovom "Investment Summitu" u New Yorku.
Bez značajnog porasta kreditiranja od strane banaka, poduzetnici će teško bilježiti rast poslovanja po stopama koje su uobičajene za post-recesijsko okruženje, smatraju analitičari.
"Zabrinjava nas imaju li ljudi novca za trošenje ili ne, i mogu li ili ne doći do kredita", izjavio je Max Darnell, iz investicijske kuće First Quadrant.
Bez poboljšanja pristupa kreditima, moguća je i recesija s dvostrukim dnom, smatra Darnell, koji upravlja fondovima vrijednim gotovo 18 milijardi dolara.
Stopa rasta američkog gospodarstva u 2010. vjerojatno će biti tri posto ili neznatno viša, jer je pristup novcu putem bankarskog kreditiranja i dalje slab, smatra Bob Doll, potpredsjednik najveće svjetske investicijske tvrtke BlackRock. Usporedbe radi, stopa rasta gospodarstava nakon recesije uobičajeno je pet ili više posto.
Investicijsku klimu kvari i uporno visoka nezaposlenost te slabašni rast plaća, što će vjerojatno nastaviti ograničavati osobnu potrošnju, koja tradicionalno pokreće američko gospodarstvo.
A kako američko tržište dionica ulazi u fazu kada će ga pokretati fundamentalni rast zarada, Doll napominje da najveću zabrinutost predstavlja potencijalna deflacija.
"Prešli smo točku kada tržište dionica raste brže od zarada kompanija. Tržišnu fazu kada su zarade u fokusu obično obilježava neravnomjerniji i slabiji rast cijena dionica", kaže Doll.
….
Business.hr
Građevinarstvo pada po dosad najvišoj stopi
Građevinski radovi mjereni odrađenim radnim satima radnika na gradilištima u Hrvatskoj su u rujnu ove godine smanjeni na godišnjoj razini, prema rujnu prošle godine, šesti mjesec zaredom, a stopa pada, od 9,4 posto, najviša je u ovoj godini, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS)
U Hrvatskoj se, naime, od početka godine, uz izuzetak ožujka, bilježi smanjenje građevinskih radova na godišnjoj razini, i to u rasponu od 1,9 posto u veljači, do 7,1 posto u kolovozu.
Jedini rast, i to od 6,1 posto, ostvaren je u ožujku ove godine, nakon čega se međugodišnja stopa pada građevinskih radova iz mjeseca u mjesec ubrzava.
Tako je u travnju iznosila 4,3 posto, u svibnju pet posto, u lipnju 5,4 posto, u srpnju 6,3 posto, dok je u kolovozu bila na razini 7,1 posto, što znači da je u rujnu dosegnuta najviša stopa pada u ovoj godini (9,4 posto).
Podaci DZS-a pokazuju i da su građevinski radovi u razdoblju od siječnja do rujna ove godine bili za 4,4 posto manji nego u istom razdoblju 2008. godine.
Samo u rujnu je, promatrano prema vrstama građevina, na zgradama odrađeno 46,6 posto ukupnih sati rada, a na ostalim građevinama 53,4 posto.
Pritom je 59,4 posto ukupnih sati u rujnu odrađeno na novim građevinama, a preostalih 40,6 posto odnosi se na sate utrošene na rekonstrukcije, popravke i održavanje starijih građevina.
Business.hr