Melikjan: Dolar nije "mrtav"

Zamjena dolara kao rezervne svjetske valute nemoguća je zbog toga što zauzima veliki obujam u svjetskoj trgovini, kao i zbog činjenice da gospodarstvo SAD-a čini četvrtinu svjetskog BDP-a, istaknuo je potpredsjednik Ruske središnje banke
Bankamagazin

Ispiši Veličina slova:

Potpredsjednik Ruske središnje banke (RCB) Genadij Melikjan izjavio je kako podržava stvaranje valutne košarice za međunarodnu trgovinu, ali smatra da je rano govoriti o "smrti" dolara. Istaknuo je da bi brza zamjena dolara kao rezervne svjetske valute bila "teško izvediva", no dodao je da je to njegov osobni stav. "Zamjena dolara nemoguća je zbog toga što američka valuta zauzima veliki obujam u svjetskoj trgovini, kao i zbog činjenice da gospodarstvo SAD-a čini četvrtinu svjetskog BDP-a", istaknuo je.

Melikjan je to izjavio nakon što je u utorak londonski Independent izvjestio o navodnim tajnim pregovorima zemalja Perzijskog zaljeva s Rusijom, Kinom, Francuskom i Japanom o zamjeni dolara košaricom valuta u međunarodnoj trgovini naftom.

Agencija Reuters podsjeća i na stav Arkadija Dvorkoviča, ekonomskog savjetnika predsjednika Dimitrija Medvedeva, koji smatra razumnim razmatranje prijedloga o zamjeni dolara kao obračunske valute u trgovini naftom. Neposredno nakon te izjave dolar je na moskovskoj deviznoj burzi kotirao ispod 30 rubalja, što je najniža razina američke valute ove godine, izvjestila je agencija Prime-Tass.

Moskovska tisak prenio je i izjavu ruskog zamjenika premijera i ministra financija Alekseja Kudrina koji je nakon summita vođa država-članica Zajednice Nezavisnih Država u Kišinjevu izjavio da se sada ne vode nikakvi pregovori o zamjeni dolara kao obračunske valute za trgovinu naftom.

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev i premijer Vladimir Putin ranije su se ove godine međutim u više navrata izjasnili za zamjenu dolara kao svjetske rezervne valute, ali se taj njihov prijedlog nije se našao na dnevnom redu summita Grupe 20 najrazvijenijih zemalja svijeta koji je održan 24. i 25. rujna u Pittsburghu.

febo,

Lynx, 11.10.2009. u 14:28

rizik se sastoji u lošoj procjeni intrinzične vrijednosti ili aroganciji zbog koje misleći kako smo nepogrešivi kupujemo po cijenama bez dovoljne marže sigurnosti.

Inače uvažavam vaše mišljenje no ovaj put se ipak radi o površnom i nepotpunom zaključivanju.

Rizika ima više vrsta(navešću neke manje tipične-rizik promjene poreznih propisa, rizik bankrota ili defaulta, rizik promjene tečaja valute na koju su nominirani instrumeti itd..)[/quote]

sve to stoji, ali ovaj pristup kojega prezentiram (uvažavajući i sve ostale pristupe koje možda ne razumijem najbolje) kao zaštitu od "svih mogućih" rizika ne vidi realnim druge mogućnosti osim "dobrog biranja" (ulažeš u ono što misliš da dovoljno dobro razumiješ da možeš koliko-toliko približno predvidjeti buduće poslovanje) i marže sigurnosti kao centralnog pojma koja nas štiti od sve nepreciznosti koju činimo što posljedicom vlastite intelektualne ograničenosti (kao i raznih drugih psihičkih utjecaja na naše zaključivanje) što posljedicom "objektivne nemogućnosti" (preciznog) predviđanja budućnosti a neki bi rekli da i diverzifkacija (kolika-tolika) igra značajnu ulogu u otklanjanju utjecaja određenih "promašenih odluka" koje se moraju dogoditi u manjem ili većem postotku.

Naravno da se od nekih specifičnih vrsta rizika (tečajni npr.) može štiti i određenim prikladnim "konkretnim" instrumentima (future ugovori…).

Bankrot? – pa value investitor neprestano i vrlo duboko proučava sva svoja poduzeća kako bi uvijek bio up-to-date sa svojim dugoročnim procijenama, kada vidi da su se dugoročne perspektive poduzeća promijenile – uključuje se crvena lampica i gledamo tada kako to prodati… puno prije nego što mogućnost bankrota i teoretski se približi pravi value investitor bi trebao toga postati svjestan i reagirati.

Value investitori su prije svega oprezni, ulaze u ono što misle da razumiju i da dovoljno pouzdano mogu procijeniti buduće poslovanje, mnoštvo toga u širokom krugu zaobilaze, ne zato što su to sve "loši biznisi" nego zato što se radi o tome da u mnoštvu toga ne osjećaju da mogu dovoljno pouzdano procijeniti buduće rezultate poslovanja.

Porezni, politički i sl. rizici… – pa naravno da je bolje ulagati u "pouzdana gospodarstva", tamo gdje se smatra da su sistemski rizici ne preveliki, promjene poreza ne-opasne, gdje se očekuje da će opća klima biti naklonjena poduzetničkoj aktivnosti a "naša poduzeća koja držimo" da su posebice sigurna, tj. neovisna o makro-kretanjima i sl. Najbolja su ona poduzeća koja vrstom posla kojom se bave i snagom svojih brendova u tome a posebice drugim konkretnijim komparativnim prednostima u odnosu na konkurenciju koje imaju ne ovise previše o makro-kretanjima, o cijenama sirovina, niti potezima konkurencije kao i porezne promjene i sve ostalo da mogu svojom cjenovnom politikom direktno prebaciti na kupca i zadržati svoje perfomanse unatoč svemu – takvo nešto naravno da je jako rijetko i još rjeđe je moguće kupiti po "value cijenama"… zato je ovaj posao jako težak, najveći posao value investitoru je "ČEKANJE" – to istina da je mnogima psihički teško prihvatiti, čekati čekati i čekati… dok se nešto što ti želiš pojavi po cijeni koju ti želiš kad je gotovo stalno po bar duplo iznad cijene koje si spreman platiti… ali nekad se i dočeka 😀

Value investiranje se sastoji od strpljivosti, discipline (intelektualne i psihičke), vjere u svoje (pomno rađene) procjene, uvjerenosti u iracionalnost tržišta na kratki (pa i "srednji rok") uz "nadanje" o koliko-toliko pribiližno fer vrednovanju kompanija na jako dugi rok (koji je ono što nas ovdje zanima u ovakvom pristupu)… dakle puno je tu "vjere", ali tako je to u životu – bez vjere: ništa. Bez nade: ništa. Bez optimizma: ništa.

Value investitori su specifični po tome što najviše vjere, nade i optimizma imaju onda: kada drugi svega nabrojanog imaju najmanje.

To je jedna stara filozofija, s vremenom dograđivana… ali koja svoje osnove ima već gotovo sto godina nepromijenjene, i dobro iskušane – možda jednom "prestane funkcionirati", ali današnji value investitori idu sa vjerom da će i narednih stoljeća to funkcionirati bar približno koliko je i prošlih sto godina. Logička konzistentnost je dovoljno jaka da ova filozofija meni izgleda vrlo vrlo uvjerljiva danas i ubuduće nije mi jasno što može biti drugačije.

kojem tržištu, TK?, pa upravo suprotno, ovaj pristup kao polazište ima aksiom o nepredvidljivosti tržišta! Predviđamo ("otprilike") buduće poslovanje poduzeća i procijenjujemo ("približnu") vrijednost na temelju toga, i to je ono jedino što možemo, o tržištu ne možemo reći NIŠTA.

Ovaj pristup "ignorira TK", odnosno smatra ga kaotičnim/nasumičnim (na kraći rok, srednji rok…) i tu iracionalnost želi iskoristiti, upravo neefikasnost tržišta omogućava kupnju uz značajnu maržu sigurnosti odnosno ponekad nužnu prodaju – po cijenama bitno iznad intrinziče vrijednosti.

"Vjeruje se" jedino da na jako dugi rok tržište koliko toliko približno fer vrednuje vrijednost kompanije.

Za one koje zanima value pristup, meni se sviđa ovaj krajnje jednostavni ali po meni "suštinski" članak (govor) Charlesa Mungera (desna ruka Warrena Buffett-a) gdje se vidi ta dogradnja klasičnog (pomalo mehaničkog) Grahomvog pristupa u načinu razmišljanja o poduzećima kao mogućim investicijama koji je sada puno rafiniraniji i selektivniji i oprezniji s puno pažnje na kontroli vlastitog toka misli:

http://www.thinkfn.com/wikibolsa/Charlie_Munger_sobre_stock_picking

A za one željne malo "kvantitativnih" razmatranja ("dokaza") možda je zgodna ovaj članak iz Tweedy, Brown ekipe (također učenici B. Grahama i osobni prijatelji Warrena E. Buffett-a, nekada i njegovi "osobni brokeri", danas vode svoju investment firm sa tri value fonda, pristup malo sličniji izvornom Grahamovom učenju, ne toliko Buffett-ovom koje je Dodd-ovim učenjem malo odmaklo/"uznapredovalo"):

http://www.tweedy.com/resources/library_docs/papers/WhatHasWorkedInInvesting.pdf

Više sam sklon tzv.random walk pristupu (možemo to usporediti sa bacanjem novčića).

Ima i još jedna stvar a to je da se intrinzična vrijednost utvrđuje po financ.izvještajima koji su dostupni investitorima, a ti su izvještaji često nepotpuni(čast rjetkim izuzecima od kojih mi na ZSE napamet pada jedino HT) i prezentirani na način da u njima pročitamo ono što oni žele da pročitamo.

Ima jedna anegdota kada su računovođu upitali: "Koliko je dva+dva?", a ovaj je odgovorio: "Koliko ti želiš da bude?"

Stoga su potrebne podrobne analize i čitanje između redaka.

Pametan čovjek, nema šta!
I vrlo hrabar – svi to vide – ali malo tko to ima hrabrosti priznati.

To te ja pitam [thumbsup]. Kolega Lynx, RESPECT [thumbsup]

Koliko vidim, ti na cesti i kad ciglu vidis ona tebi vristi "LEDO". Iznimno (lose) navlacenje. Uopce te nije uzitak citati.
[/quote]

Kolega Alien. Hajde pročitajte ponovno što je kolega Lynx napisao, a što je uvelike sukus razmišljanja g.Warrena Buffeta, pa hajde onda dajte napišite nekoliko drugih firmi na koje bi se ovih nekoliko rečenica moglo odnositi. Evo nabrojite ih: Dokažite da ipak imate znanje.

Koliko vidim, ti na cesti i kad ciglu vidis ona tebi vristi "LEDO". Iznimno (lose) navlacenje. Uopce te nije uzitak citati.
[/quote]

Kolega Alien. Hajde pročitajte ponovno što je kolega Lynx napisao, a što je uvelike sukus razmišljanja g.Warrena Buffeta, pa hajde onda dajte napišite nekoliko drugih firmi na koje bi se ovih nekoliko rečenica moglo odnositi. Evo nabrojite ih: Dokažite da ipak imate znanje.
[/quote]

A jesi ti uopće išta o investiranju i financ.tržištima pročitao izuzev romana W.Buffeta i Kostolanya?

Ovog potonjeg cijenim i daleko od toga da nije postavio neke interesantne teze, no teorije upravljanja portfeljem ipak zahtjevaju malo više angažmana od čitanja nekoliko bestselera, kad ne bi tako bilo svi bi konkurirali za uspješne fond menadžere…

Da su bar fond manageri pročitali ta dva autora, ne bi napravili ova sranja i gubitke koja su napravili. Išli su se igrat stručnjaka, a nisu pročitali niti osnove.

načelno se slažem, vođenje portfelja je kompleksno i iziskuje znanje. ali ovdje uopće nije pitanje upravljanja portfeljem. Evo kolega Febo, možete i vi. nabrojite nekoliko firmi izlistanih na ZSE koje više odgovaraju opisu teksta kolege Lynx-a od Leda.

Koliko vidim, ti na cesti i kad ciglu vidis ona tebi vristi "LEDO". Iznimno (lose) navlacenje. Uopce te nije uzitak citati.
[/quote]

Kolega Alien. Hajde pročitajte ponovno što je kolega Lynx napisao, a što je uvelike sukus razmišljanja g.Warrena Buffeta, pa hajde onda dajte napišite nekoliko drugih firmi na koje bi se ovih nekoliko rečenica moglo odnositi. Evo nabrojite ih: Dokažite da ipak imate znanje.
[/quote]

Kao prvo, spika da Ledo nema konkurenciju ne stoji. Da ne velim da se u njegov segment moze netko strani jaci ugurati da hoce kad god hoce. Sreca je jedino sto smo premaleno trziste pa velikima nismo pretjerano interesantni. Kao drugo, meni bi ono napisano 10x prije vristalo HT kad smo vec kod toga. Kao trece, sve stoji sto je kolega Lynx napisao i njega je zbilja uzitak citati, no tebe koji na svim jebenim temama vristis LEDO bogami nije. A ti sad razmisli zasto nije (sto naravno nikako ne znaci da Ledo ne valja, da se ne bi krivo shvatilo). Nemoj me zicat da ti idem crtati.