Na Wall Streetu S&P 500 preskočio 1.000, a Nasdaq 2.000 bodova

Vodeći indeksi na Wall Streetu skočili su jučer više od 1 posto, pri čemu se S&P 500 indeks po prvi puta nakon devet mjeseci probio iznad razine od 1.000 bodova, jer su nove vijesti podržale nadu da se američko gospodarstvo oporavlja.

Dow Jones indeks skočio je 1,25 posto, na 9.286 bodova, dok je S&P 500 indeks porastao 1,53 posto, na 1.002 boda. Nasdaq indeks porastao je 1,52 posto, na 2.008 bodova, probivši se po prvi puta od listopada prošle godine iznad razine od 2.000 bodova. Poticaj rastu cijena dionica pružilo je izvješće Instituta za menadžment nabave, prema kojemu je indeks industrijske aktivnosti u srpnju dosegnuo 48,9 bodova, najvišu razinu od kolovoza prošle godine. Premda kretanje tog indeksa ispod 50 bodova predstavlja slabljenje, ipak je dosegnuo znatno višu razinu nego što su analitičari očekivali i pokazuje da bi uskoro industrijska aktivnost mogla ponovno rasti.

Premješteno iz teme: Komentari trgovanja na hrvatskom tržištu kapitala

Svjetska kretanja su odlicna……..Hocemo li nadmasiiti Crobex 2300 ….i povuci gore kao i svi drugi……..?

Premješteno iz teme: Komentari trgovanja na hrvatskom tržištu kapitala

Svjetska kretanja su danas crvenkasta, a kod nas će biti barem jednako crvena, ako ne i crvenija. To je, čini mi se, na žalost tako.

Nouriel Roubini:
Vlade ostale bez nove fiskalne municije

Dok sve veći gubici radnih mjesta potkopavaju potrošnju, cijene nekretnina, bilance banaka i javne financije, prostor za daljnju politiku stimulacija postaje sve uži

Nedavni podaci pokazuju da se uvjeti na tržištima rada u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim razvijenim ekonomijama ne popravljaju. U Americi je stopa nezaposlenosti, koja je trenutačno na 9,5 posto, na putu da do jeseni poraste iznad 10 posto. Trebala bi dostići vrhunac od 11 posto negdje tijekom 2010. i dugo vremena ostati iznad 10 posto. Stopa nezaposlenosti će dostići vrhunac veći od 10 posto i u većini drugih razvijenih ekonomija. Te neobrađene brojke o gubicima radnih mjesta, loše kakve jesu, zapravo podcijenjuju slabosti u svjetskim tržištima rada. Ako na primjer uključite djelomično zaposlene radnike i obeshrabrene radnike koji su napustili američko tržište rada, stopa nezaposlenosti je već na 16,5. Monetarne i fiskalne stimulacije u većini zemalja su malo učinile za usporavanje tempa gubitaka radnih mjesta. Kao posljedica, ukupan prihod od rada, broj radnih mjesta puta odrađeni sati, puta prosječna satnica – pao je dramatično.

Pad potrošnje
Nadalje mnogi poslodavci, pokušavajući razdijeliti problem recesije i usporiti otpuštanja radnika, sada traže od radnika da prihvate smanjivanja i u broju radnih sati i u satnicama. British Airways je na primjer zamolio radnike da cijeli mjesec rade bez plaće. Tako su ukupne posljedice recesije na prihode od rada, preko radnih mjesta, radnih sati i smanjivanja plaća, daleko veći. Oštro smanjivanje broja radnih mjesta i prihoda od rada ima mnoge negativne posljedice i za ekonomiju i za financijska tržišta. Prvo, pad prihoda od rada znači pad potrošnje za kućanstva, koja su već ozbiljno pogođena gubitkom bogatstva (jer je pala vrijednost dionica i domova) i oštar porast njihovih dugova. S obzirom da potrošnja čini 70 posto BDP-a u Americi i slično visok postotak u ostalim razvijenim ekonomijama, to nagovještava da će recesija trajati duže i da će ekonomski oporavak slijedeće godine biti slabašan, manje od 1 posto rasta u Americi i čak i manje u Europi i Japanu. Drugo, gubici radnih mjesta će dovesti do duže i teže recesije sektora nekretnina jer su nezaposlenost i pad prihoda ključni faktori pri neplaćanja hipotekarnih kredita i zapljenama. Do kraja ove godine otprilike 8,4 milijuna Amerikanaca koji posjeduje hipoteke biti će nezaposleno i neće biti u mogućnosti plaćati rate svojih hipotekarnih kredita. Treće, ako ubacite stopu nezaposlenosti od 10 do 11 posto u bilo koji model neisplaćivanja kredita dobit ćete ružne brojke, ne samo za rezidencijalne hipoteke (i sa i bez jamaca), nego i za komercijalne nekretnine, kreditne kartice, studentske kredite, kredite za automobile itd. Prema tome, gubici banaka od njihove toksične imovine i njihovih potreba za kapitalom biti će mnogo veće nego što je nedavno procijenjeno, što će pogoršati kreditnu krizu.

nastavak ispod….

nastavak:

Četvrto, rastući broj gubitaka radnih mjesta vodi do većih zahtjeva za protekcionističkim mjerama, jer se na vlade vrši pritisak da spase domaća radna mjesta. To prijeti da će pogoršati ionako štetno smanjivanje globalne trgovine. Peto, što se stopa nezaposlenosti više podigne, to će veći postati deficiti u proračunu jer će automatski stabilizatori smanjiti prihode i povećati potrošnju (na primjer za naknade za nezaposlene). Prema tome, već neodrživ fiskalni put Amerike, s proračunskim deficitima većim od 10 posto BDP-a i očekivanjem da će se javni dug kao udio BNP-a do 2014. udvostručiti, postaje i gori. To vodi do dileme kod određivanja politike: rastuće stope nezaposlenosti prisiljavaju političare u Americi i drugim zemljama da razmotre dodatne programe fiskalnih stimulacija kako bi se popravila potražnja koja pada i zaustavio pad zaposlenost. Ali, unatoč upornom deflacijskom pritisku tijekom 2010., rastući proračunski deficiti, visoki troškovi spašavanja financijskog sektora, nastavljanje unovčavanja deficita i na kraju neodržive razine javnog duga na kraju će dovesti do veće očekivane inflacije – i prema tome do viših kamatnih stopa, što bi zakočilo oporavak privatne potražnje.

Nova recesija
Iako se daljnje fiskalne stimulacije čine nužne za izbjegavanje dugotrajnije recesije, vlade diljem svijeta zaista si ih ne mogu priuštiti, u problemima su ako ih daju i u problemima su ako ih ne daju. Ako, poput Japana u kasnim 1990-ima i Amerike u 1937. ozbiljno shvate opasnost od velikih deficita i previše i prebrzo podignu poreze i srežu potrošnju, njihove ekonomije bi mogle ponovo ući u recesiju. Ali recesija bi se mogla pojaviti i ako se deficitima dozvoli da se predugo vuku ili ih se poveća sa dodatnim stimulacijama kojima se potiče radna mjesta i rast, jer bi samoproglašeni čuvari reda na tržištu obveznica mogli podići troškove posuđivanja. Prema tome, čak i dok sve veći gubici radnih mjesta potkopavaju potrošnju, cijene nekretnina, bilance banaka, potporu za slobodnu trgovinu i javne financije, prostor za daljnju politiku stimulacija postaje sve uži. Zapravo, ne samo što vladama ponestaje fiskalne municije dok dugovi rastu, nego monetarna politika ima malo kratkoročne trakcije u ekonomijama koje pate od problema nesolventnosti – a ne samo likvidnosti. Još gore, u srednjem roku monetarna prenapuhanost bi mogla dovesti do znatnih inflacionih rizika.

© Project Syndicate, 2009.

Nouriel Roubini, profesor je ekonomije u Poslovnoj školi Stern njujorškog sveučilišta i predsjednik konzultantske tvrtke RGE Monitor
poslovni dnevnik

Istraživanja, međutim, posredno ukazuju na jedan vrlo zanimljiv fenomen: upravo zato što većina Hrvata sanja skromne snove, Hrvatska je u ovom trenutku idealna zemlja za ostvarivanje "američkog sna”: Naravno, na hrvatski način. Čežnja za sigurnim poslom u državnoj službi, stanom ili kućom u vlastitom vlasništvu te ljubavlju i osjećajem topline, Hrvatima koji su hrabri, imaju kapitala i pametnu ideju stvara idealnu pozornicu za ostvarivanje novog, ambicioznijeg hrvatskog sna. To vrijedi, naravno, pod uvjetom da su preboljeli strah od uspjeha i, još više – promjene, ili da su u životu doživjeli i preživjeli točku preokreta – trenutak kada su možda shvatili da su toliko izgubili da su spremni i sve osvojiti.

Tanja Tolić, Forbes – hrvatsko izdanje, siječanj 2009., str. 50-55.

[wink] [lol]

Consumer Spending Rose 0.4% in June, Second Straight Monthly Increase, While Income Fell 1.3% (Click Here for Story)

SAN FRANCISCO (MarketWatch) — Sen. Charles Schumer, D-N.Y., said Tuesday that the Securities and Exchange Commission plans to ban so-called "flash trading," where high-frequency traders can get information just before it becomes public. Schumer said SEC Chair Mary Schapiro assured him of the imminent ban. The senator cited an industry estimate that high frequency trades accounted for $21 billion in profits in 2008.

Jesu li naši market makeri računali s ovom platformom?

Eto sad njih… Pa taj SEC je totalno nekoordiniran sa FED-om. Ovaj potonji se trudi da napumpa profit bankama, pogotovo kroz trejdanje i slicne ponzi-sheme. I sad bi im ovi izbijali. Netko ce na informativni kod gajtnera morat ici. [shocked]

Kao što netko reče Investing is Team Sport!
Stoga su tzv Internalized orders puno sofisticiranije oružje – koliko li je toga bilo kod nas u zadnjih godinu dana!