Naša burza je kriminal.
Isplivat će jednog dana na površinu. Tko iz vlade puni đepove na račun sirotinje. Šve su isplanirali uvalili sirotinji inu i ht. Ljudi se polakomili. Kupuju,prodaju. Svi u minusu 50-60%.
Tješe se na nuli sam kad hngra bude na 120. Il atpl na 1500…
A gospoda blokiraju rast naše burze. Jer znaju kako kriza ide dublje. Sve će više biti onih koji će morati posegnuti za svojom lovom i prodati uz veliji gubitak.
Kad je dax napadao 5000 crobex je bio 2400 a sad dax napada ponovo a mi napadamo 1900. Stvarno nije katastrofa!
Kad je dax napadao 5000 crobex je bio 2400 a sad dax napada ponovo a mi napadamo 1900. Stvarno nije katastrofa!
Pravi kriminal je to da se njemačko gospodarstvo već oporavlja a kod nas tek kreću pravi problemi.
Jul 17, 2009, 7:04 a.m. EST
Bank of America Corp said on Friday that it earned $3.2 billion, or 33 cents a share in the second quarter, compared to $3.4 billion, or 72 cents a share a year ago. The results for the latest quarter included several one-time items, including a payment of $713 million in preferred dividends to the U.S. government. Analysts polled by Thomson Reuters had expected the company to earn 28 cents a share in the quarter.
Amerikanci ne vjeruju u Obamin plan oporavka
Recesija u SAD-u gora je nego se pretpostavljalo, a nezaposlenost je na najvišim razinama od 1983. godine. Američki predsjednik Barack Obama polako, ali sigurno gubi povjerenje javnosti u borbi protiv ekonomske recesije. Američki mediji sve više pišu kako su Obamina predizborna obećanja ispunila samo svoju primarnu svrhu – privlačenje naivnih glasača. Tako ugledni magazin Time priziva sjećanje čitatelja na početak godine kada Barack Obama još nije bio inauguriran za prvoga crnog predsjednika SAD-a, najveće svjetske ekonomije.
Nestimulativne stimulacije
Tada su dvoje njegovih glavnih ekonomskih savjetnika, Christina Romer i Jared Bernstein, tvrdili da će 787 milijardi dolara težak stimulativni paket pokrenuti američku ekonomiju i zadržati stopu nezaposlenosti ispod 8 posto. Naime, prema planu je trebalo biti stvoreno ili sačuvano između 3 i 4 milijuna radnih mjesta. Međutim, kako sada stvari stoje, stimulativni paket usvojen u Kongresu sredinom veljače mnogo je manje stimulativan nego što su to njegovi tvorci zamislili. U lipnju je stopa nezaposlenosti u SAD-u dosegla 9,5 posto, najviše od 1983. godine. Prema službenim podacima, od proklamiranih 3 milijuna novih radnih mjesta za sada je stvoreno samo 150.000. Potrebno se prisjetiti kako su Romer i Bernstein tvrdili da će bez stimulativnog paketa nezaposlenost do lipnja 2009. porasti na 8,5 posto. Unatoč tome Romer i Bernstein zauzimaju neke od ključnih pozicija u Obaminoj administraciji. Naime, Christina Romer šefica je Vijeća ekonomskih savjetnika, dok je Bernstein glavni ekonomist i savjetnik za ekonomska pitanja potpredsjednika Joea Bidena. U priopćenju objavljenom u ponedjeljak Vijeće ekonomskih savjetnika naglašava kako je “stimulativni paket stvorio mogućnosti za djelatnike u zdravstvenoj njezi, obrazovanju i energetici”. Ekonomisti pod vodstvom Romera i dalje ne odustaju od stvaranja 3 milijuna radnih mjesta, ali do kraja 2010. godine. “Očekuje se da će različiti oblici fiskalnih poticaja ostvariti snažan pritisak na agregatnu potražnju i pomoći ekonomskom oporavku”, stoji u izjavi Vijeća ekonomskih savjetnika.
Vrijeme i novac
Prema prošlotjednim izjavama vrha administracije, glavni razlog što stimulativni paket još ne daje očekivane rezultate jest prekratko promatrano razdoblje. Prema riječima vladinih dužnosnika, još početkom godine administracija je upozoravala kako će većina pozitivnih efekata biti vidljiva tek u drugom polugodištu 2009. godine. Obrani stimulativnog paketa pridružio se i sam predsjednik Obama odbacivši apele za novim stimulativnim paketom. Prema Obaminim riječima, sadašnjem paketu potrebno je dati još vremena kako bi pokazao sve pozitivne efekte. Osim toga, argumentira Obama, većina novca iz aktualnog paketa još nije potrošena, odnosno uložena.
PD
Citigroup Posts 2Q Earnings of $4.3 Billion, or 49 Cents a Share, on Revenue of $29.97 Billion (story developing)
Housing Starts Rise 3.6% in June (story developing)
Ovdje upišite svoj komentar…
Vaš link
Kako ćemo reagirati na šok-terapiju
Čeka nas vruća jesen. Državna blagajna sve je praznija, nezadovoljnih i onih koji će ostati bez posla bit će sve više. Hoće li Hrvati svoja prava braniti na ulici, ili će sve ostati na prijetnjama?
Dugo nas je vlast uvjeravala da kod nas krize nema, a onda je uslijedilo priznanje kako situacija nije nimalo bajna. Za razliku od većine drugih zemalja, na dno nas nije bacila svjetska gospodarska kriza, već to što smo godinama više trošili nego zarađivali. Kako se slikovito izrazio jedan ekonomist, ponašali smo se kao pijani milijarderi. Vlast je pravila račun bez krčmara. Ulazilo se u velike projekte bez zatvorene financijske konstrukcije, u državnoj upravi su se izmišljala radna mjesta i zapošljavalo po stranačkim i rodijačkim vezama, gomilali su se branitelji, kupovale knjige kome treba i ne treba. Dalje se ne može.
Dok se bivši premijer ljuljuška na Malo vitra, njegova nasljednica na vrućem stolcu stvar spašava rebalansima. Kako je počelo, neće se moći nabrojati na prste obje ruke. Da ništa neće biti sveto potvrđuje prvi rez na najosjetljivijoj kategoriji – djeci, koja su ostala bez besplatnih udžbenika i prijevoza.
Prava šok-terapija čeka nas najesen, kada se očekuje vrhunac krize. Umirovljenici, škverani, studenti i sindikalci zaprijetili su izlaskom na ulicu.
Pitali smo stručnjake hoće li sve ostati na prijetnjama, ili će kao u razvijenim demokracijama građani organizirano ustati i braniti svoja prava izlaskom na ulice.
Politika davanja je prošlost
Napuštanje politike koja je gotovo 20 godina novcem iz državnog proračuna nagrađivala razne skupine, i o njima ovisila, izazvat će puno nezadovoljstva, ocjenjuje sociolog Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"Do sada se nitko nije usudio ukidati stečena prava. Politikom davanja osvajala se vlast. Cijela politika svodila se na to tko će nekoj skupini ponuditi veća prava. Sada se taj model počeo urušavati", kaže Bagić.
Očekuje sitne erupcije nezadovoljstva, ali ne i veće pokrete otpora, jer, kaže Bagić, svima je jasno da ovako dalje ne može. Skupine kojima se režu prava nemaju racionalni argument kojim bi mogle opravdati prosvjede i zadobiti podršku javnosti", smatra Bagić.
Divlji Balkan
Psihologinja, prof. dr. sci. Mirjana Krizmanić smatra da je situacija u zemlji vrlo ozbiljna te se pribojava masovnih izlaska na ulicu, jer u takvim situacijama uvijek postoji mogućnost da se ljudi počnu ponašati iracionalno.
"Imamo kaotično stanje, velika je korupcija, nigdje ništa ne štima. Mi smo još uvijek divlji Balkan. Naprosto se nismo sljubili s demokracijom, izgredi su opasni. Vlast bi u takvoj situaciji mogla uvesti izvanredno stanje i došlo bi do rezanja ljudskih prava", pribojava se dr. Krizmanić. ….
Kako ćemo reagirati na šok-terapiju
Čeka nas vruća jesen. Državna blagajna sve je praznija, nezadovoljnih i onih koji će ostati bez posla bit će sve više. Hoće li Hrvati svoja prava braniti na ulici, ili će sve ostati na prijetnjama?
Dugo nas je vlast uvjeravala da kod nas krize nema, a onda je uslijedilo priznanje kako situacija nije nimalo bajna. Za razliku od većine drugih zemalja, na dno nas nije bacila svjetska gospodarska kriza, već to što smo godinama više trošili nego zarađivali. Kako se slikovito izrazio jedan ekonomist, ponašali smo se kao pijani milijarderi. Vlast je pravila račun bez krčmara. Ulazilo se u velike projekte bez zatvorene financijske konstrukcije, u državnoj upravi su se izmišljala radna mjesta i zapošljavalo po stranačkim i rodijačkim vezama, gomilali su se branitelji, kupovale knjige kome treba i ne treba. Dalje se ne može.
Dok se bivši premijer ljuljuška na Malo vitra, njegova nasljednica na vrućem stolcu stvar spašava rebalansima. Kako je počelo, neće se moći nabrojati na prste obje ruke. Da ništa neće biti sveto potvrđuje prvi rez na najosjetljivijoj kategoriji – djeci, koja su ostala bez besplatnih udžbenika i prijevoza.
Prava šok-terapija čeka nas najesen, kada se očekuje vrhunac krize. Umirovljenici, škverani, studenti i sindikalci zaprijetili su izlaskom na ulicu.
Pitali smo stručnjake hoće li sve ostati na prijetnjama, ili će kao u razvijenim demokracijama građani organizirano ustati i braniti svoja prava izlaskom na ulice.
Politika davanja je prošlost
Napuštanje politike koja je gotovo 20 godina novcem iz državnog proračuna nagrađivala razne skupine, i o njima ovisila, izazvat će puno nezadovoljstva, ocjenjuje sociolog Dragan Bagić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
"Do sada se nitko nije usudio ukidati stečena prava. Politikom davanja osvajala se vlast. Cijela politika svodila se na to tko će nekoj skupini ponuditi veća prava. Sada se taj model počeo urušavati", kaže Bagić.
Očekuje sitne erupcije nezadovoljstva, ali ne i veće pokrete otpora, jer, kaže Bagić, svima je jasno da ovako dalje ne može. Skupine kojima se režu prava nemaju racionalni argument kojim bi mogle opravdati prosvjede i zadobiti podršku javnosti", smatra Bagić.
Divlji Balkan
Psihologinja, prof. dr. sci. Mirjana Krizmanić smatra da je situacija u zemlji vrlo ozbiljna te se pribojava masovnih izlaska na ulicu, jer u takvim situacijama uvijek postoji mogućnost da se ljudi počnu ponašati iracionalno.
"Imamo kaotično stanje, velika je korupcija, nigdje ništa ne štima. Mi smo još uvijek divlji Balkan. Naprosto se nismo sljubili s demokracijom, izgredi su opasni. Vlast bi u takvoj situaciji mogla uvesti izvanredno stanje i došlo bi do rezanja ljudskih prava", pribojava se dr. Krizmanić. ….
Jeste vi to vidjeli? Za mene nešto sasvim novo! Narodu koji se nakon dva desetljeća pljačke mora pisati ovakav tekst da bi progledao , mislim da mu je bolje da i dalje bude pljačkan, jer se samo tako osjećati sigurnim, sve u sitnoj nadi da će i on jednog dana po sili inercije biti na mjestu na kojem će moći pljačkati. Toliko o psihologiji.