Amreički futures-i klasično crveni.
EU otvorila u blagom minusu cca -1%, koji se smanjuje.
Imamo još prostora za rast s obzirom na vanjske indexe. Bitno da nema drastičnih padova.
U eurozoni pad BDP-a 3,2% Piše: Marina Klepo
Foto: Corbis
Još tmurniji od MMF-a je Economist Intelligence Unit koji očekuje recesiju u eurozoni i 2010.
ZAGREB – MMF je iznova snizio svoje prognoze i sada vjeruje da će svjetski BDP potonuti od 0,5 do jedan posto, umjesto 0,5, koliko je vjerovao prije dva mjeseca. Pritom će najgore proći razvijene zemlje koje su u “dubokoj recesiji” i ove ih godine čeka pad BDP-a od tri posto. Tek blagi oporavak očekuje se u idućoj godini.
Oživljavanje banaka
Revidirane prognoze, navodi MMF, posljedica su “nepopustljivih financijskih previranja, negativnih pokazatelja, povjerenja koje tone i slabog odgovora politike, osobito po pitanju oživljavanja financijskog sustava”. U eurozoni sada očekuje pad BDP-a od 3,2 posto, u SAD-u od 2,6 posto, a najgore čeka Japan, potonuće BDP-a od 5,8 posto.
Od MMF-a je još pesimističnija britanska analitička kuća Economist Intelligence Unit koja u eurozoni, primjerice, očekuje pad od 3,4 posto, te nastavak recesije i iduće godine (pad BDP-a od 0,3 posto). Navodi da se mnogi indikatori i dalje pogoršavaju, primjerice u Njemačkoj, glavnom hrvatskom izvoznom tržištu, narudžbe u prosincu pale su čak 27,7 posto, najniže od 1953. godine.
Kada je riječ o bankarskom sektoru, MMF smatra da je najgora situacija u SAD-u jer još nisu jasni detalji o tome kako će se otkupiti toksične obveznice. No, MMF upozorava i na ozbiljan rizik u istočnoj Europi jer postoji bojazan da zemlje neće moći osigurati priljev novca. Kao najgore pogođene izdvaja baltičke zemlje, Mađarsku, Rumunjsku i Bugarsku.
Fiskalni stimulansi
Svaka regija, čini se, pati na svoj način, pa je u Aziji najviše stradao izvoz, odnosno proizvodnja. U Japanu, čija je ekonomija najviše stradala, recesija se nastavlja i iduće godine. Razlog je drastičan pad potražnje za automobilima, visokom tehnologijom i proizvodima na kojima se temelji izvoz te zemlje. Fiskalni stimulansi poboljšat će potražnju u svijetu i kreirati oko 7 milijuna radnih mjesta, ali MMF upozorava da bi problem mogao nastati u 2010., kada više neće biti izdašnih poticaja.
AZIJSKA TRŽIŠTA
Azija: Dionice proklizale zbog visokih valuacija
Autor/izvor: SEEbiz / Bloomberg News
ZAGREB – Azijske dionice u petak su skliznule, predvođene bankama i dionicama tehnološkog sektora, nakon što su na tjednoj razini porasle najoštrije od mjeseca kolovoza 2007. godine.
http://www.seebiz.eu/hr/analize/azija-dionice-proklizale-zbog-visokih-valuacija,40528.html
NAFTNO TRŽIŠTE
Nafta zbog FED-ovog plana četvrtak zaključila na 51,61 američki dolar
Autor/izvor: SEEbiz / Bloomberg News
ZAGREB – Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u mjesecu svibnju na robnoj burzi u New Yorku u četvrtak je porasla za 7,21 posto, na 51,61 američki dolar.
Iako u petak rano ujutro do trenutka pisanja teksta cijena barela sirove nafte pada za 1,41 posto, na 50,88 američkih dolara, čini se da će sirova nafta i peti uzastopni tjedan zaključiti na višoj cjenovnoj razini, što je njen najduži pobjednički niz u zadnjih 11 mjeseci.
četvrtak u europi
http://www.seebiz.eu/hr/analize/europske-dionice-porasle-predvodene-bankama,40510.html
OECD: Kina i Indija ne mogu zaustaviti pad globalnog gospodarstva
Business.hr/Hina
20.03.2009 10:48
Pročitaj komentare (0) /forum/Default.aspx?page=subject&forum={ForumVID}&subject={SubjectVID}
Pročitajte sve komentare na forumu ({PostCount})
c8add48c-0d57-4fb1-9dfe-adfcf7233cf6
Ocijenite članak (0)
[1] [2] [3] [4] [5]
Već ste ocijenili ovaj članak!
Hvala na ocjeni. Rezultati se ažuriraju svake 5minute.
Čelnik Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) potvrdio je da čak ni nastavak rasta aktivnosti u gospodarstvima Kine i Indije neće moći zaustaviti pad globalnog gospodarstva.
Izjave Angela Gurie podudaraju se s priopćenjem Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u kojem se kaže da će u 2009. biti zabilježen prvi globalni pad gospodarskih aktivnosti u posljednjih 60 godina, pri čemu se najveća svjetska gospodarstva pozivaju da ulože veće napore u suzbijanje krize.
"Sada gledamo svijet koji će vjerojatno otići u negativan teritorij", kazao je Gurria, glavni tajnik OECD-a, u nastupu pred novinarima u kineskoj prijestolnici. "Zato čak ni pozitivne stope rasta u Kini i Indiji neće biti dovoljne da nadoknade negativni rast u razvijenim zemljama".
[bye]
Kome nije jasno zašto će zemlje Istočne Europe (osim nas) otići u bankrot, neka pročita ovaj čalnak
[bye]
POVRATAK ETATIZMA
Renault proizvodnju iz inozemstva "vraća" u Francusku
Autor/izvor: SEEbiz / AP
PARIZ – Vladin glasnogovornik najavio je da Renault planira vratiti proizvodnju iz inozemstva u jednu od postojećih francuskih tvornica.
U untervjuu za francuski radio Europe-1, Luc Chatel je izjavio da će Renault tijekom dana najaviti tu "repatrijaciju", te da je to "rezultat" vladine injekcije od 7 milijardi eura za pomoć uzdrmanoj nacionalnoj automobilskoj industriji.
"Renault će danas najaviti povratak proizvodnje vozila koje je do sada bilo sastavljano u inozemstvu, u postojeću tvornicu u Flinsu, u predgrađu Pariza," rekao je Chatel, koji obavlja i posao pomoćnika ministra industrije u francuskoj vladi. Taj potez će, kako je dodao, omogućiti otvaranje novih 400 radnih mjesta u Francuskoj, no nije otkrio o proizvodnji kojeg modela se radi te iz koje tvornice i iz koje države se proizvodnja prebacuje u Francusku.
Renaultov glasnogovornik odbio je potvrditi Chatelove najave, no dodao je da se priprema korporativno priopćenje koje će u petak biti i objavljeno.
U ovoj vijesti su sadržane dvije vijewsti dobra i loša. loša vijest je da se požar širi a dobra da ga mogu ugasiti za 24 sata
[bye]
FINANCIJSKA KRIZA
Spreman plan za spas slabijih članica eurozone?
Autor/izvor: SEEBiz / Hina / Reuters
BERLIN – Zemlje eurozone usuglasile su spasilački plan kojim žele spriječiti stečaj članica zone primjene jedinstvene europske valute i vjerojatno će ga upotrijebiti, s tim da su Irska i Grčka najizglednije kandidatkinje za pomoć, kazao je utjecajni njemački parlamentarni zastupnik.
"Plan postoji", kazao je Otto Bernhardt, zastupnik stranke kancelarke Angele Merkle CDU i član odbora za financije njemačkog parlamenta.
"Plan postoji.. Ministri financija dogovorili su postupke. Poanta je u tome da nećemo dopustiti da itko propadne."
"Ministri financija dogovorili su postupke. Poanta je u tome da nećemo dopustiti da itko propadne", kazao je za Reuters. Od svih članica eurozone, Bernhardt je kazao da je Irska u "najgoroj situaciji", a slijedi ju Grčka. Dodao je ipak da će bilo kakva pomoć imati i svoju cijenu.
"Pozorno ćemo ispitati grijehe iz prošlosti", rekao je Bernhardt. "Nećemo tolerirati niske poreze, kao što je slučaj s Irskom. Inzistirat ćemo na minimalnoj stopi poreza za kompanije".
Zemlje poput Irske i Grčke snažno su pogođene oštrim padom gospodarskih aktivnosti a sada su prisiljene plaćati velike premije za financiranje svojih dugova, u usporedbi sa snažnijim članicama eurozone, što dodatno pogoršava njihove financijske probleme.
Proteklih tjedana učestale su špekulacije da bi snažnije zemlje 16-člane eurozone, poput Njemačke, mogle uskočiti i pomoći posrnulim partnerima.
Upitan kakva je vjerojatnost da se plan aktivira za pomoć članicama koje koriste zajedničku valutu euro, Bernhardt je kazao da "to ovisi o razvoju međunarodne krize. Moguće je i da se Irska izvuče iz nevolja i bez kredita". "No, veća je vjerojatnost da ćemo trebati pomoći nego da nećemo", dodao je.
Pri Europskoj središnjoj banci pripremljen je rezervni fond koji se po potrebi može iskoristiti u vrlo kratkom roku, objasnio je.
"Pri ECB-u već smo uspostavili fond", dodao je, napominjući da će države kojima bude potrebna pomoć dobiti kredite.
"Možemo djelovati u roku od 24 sata", istaknuo je.
Vjerujem da MMF-ovci sigurno stoje na bidu……..čim ovako jeftino navlače [bye]
MMF: Istočnoj Europi prijeti ekonomski slom i povlačenje novca iz banaka
Business.hr
20.03.2009 12:31
Pročitaj komentare (2) /forum/Default.aspx?page=subject&forum=5bca00b1-8335-46d6-994d-036b2e4536a9&subject=ad9a7c3d-9f46-4790-9577-f1090c03dda4
Pročitajte sve komentare na forumu (2)
ac5ee754-c67d-492f-aa25-16fbe4583873
Ocijenite članak (0)
Međunarodni monetarni fond uputio je članicama skupine G20 najozbiljnije upozorenje dosad.
Naime, ne uspiju li zemlje članice na predstojećem samitu G20 odgovoriti na zahtjeve recesije, globalni gospodarski problemi mogli bi potrajati dulje nego što se mislilo, smatraju u MMF-u, a prenosi britanski Independent.
„Zastoji u implementaciji sveobuhvatnih mjera za stabiliziciju financijskih uvjeta mogli bi rezultirati daljnim intenziviranjem negativnih efekata, što bi u konačnici moglo dovesti do dugotrajnije i dublje recesije. Mjere paketa stimulansa trebalo bi provoditi i krozMMF: Istocnoj Europi prijeti ekonomski slom i povlacenje novca iz banaka 2010. godinu.“ – upozorio je MMF u svojoj „poslanici“ članicama G20.
Međunarodni monetarni fond također je uputio vrlo oštro upozorenje, poručivši da bi kolaps nekih ekonomija zemalja Istočne Europe mogao poslužiti kao okidač za još jedan val propasti banaka.
Naime, u fondu upozoravaju na mogućnost svojevrsnog domino efekta koji bi se mogao proširiti preko cijelog kontinenta putem oslabljenog bankarskog sustava zemalja kao što su Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Estonija, Litva, Latvija i – Hrvatska.
Takav bi domino efekt mogao pokrenuti širu paniku na međunarodnim financijskim tržištima, nalik onoj iz listopada 2008, tvrde u MMF-u.
MMF: Istocnoj Europi prijeti ekonomski slom i povlacenje novca iz banakaMMF navodi kako se zemlje bivšeg komunističkog bloka – Rumunjska, Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska i Hrvatska – uvelike oslanjaju na pritok privatnog kapitala kako bi financirali svoje nemale trgovinske deficite te ulaganja. Taj novac sada počinje nestajati, a rezultat je intenzivan pritisak na nacionalne valute, navodi se u analizi MMF-a.
Izloženost austrijskih, švicarskih i ostalih zapadnih financijskih institucija istočnoeuropskm zemljama mogao bi zaprijetiti i njihovoj stabilnosti, piše MMF, pa dodaje: „Tržišta u nastajanju trebala bi pripremiti planove za suočavanje s velikim korporativnim krahovima. Te zemlje bi trebale procijeniti i svoju spremnost na suočavanje s mogućim povlačenjem novca iz banaka.“
U ovoj vijesti su sadržane dvije vijewsti dobra i loša. loša vijest je da se požar širi a dobra da ga mogu ugasiti za 24 sata
[bye]
FINANCIJSKA KRIZA
Spreman plan za spas slabijih članica eurozone?
Autor/izvor: SEEBiz / Hina / Reuters
BERLIN – Zemlje eurozone usuglasile su spasilački plan kojim žele spriječiti stečaj članica zone primjene jedinstvene europske valute i vjerojatno će ga upotrijebiti, s tim da su Irska i Grčka najizglednije kandidatkinje za pomoć, kazao je utjecajni njemački parlamentarni zastupnik.
"Plan postoji", kazao je Otto Bernhardt, zastupnik stranke kancelarke Angele Merkle CDU i član odbora za financije njemačkog parlamenta.
"Plan postoji.. Ministri financija dogovorili su postupke. Poanta je u tome da nećemo dopustiti da itko propadne."
"Ministri financija dogovorili su postupke. Poanta je u tome da nećemo dopustiti da itko propadne", kazao je za Reuters. Od svih članica eurozone, Bernhardt je kazao da je Irska u "najgoroj situaciji", a slijedi ju Grčka. Dodao je ipak da će bilo kakva pomoć imati i svoju cijenu.
"Pozorno ćemo ispitati grijehe iz prošlosti", rekao je Bernhardt. "Nećemo tolerirati niske poreze, kao što je slučaj s Irskom. Inzistirat ćemo na minimalnoj stopi poreza za kompanije".
Zemlje poput Irske i Grčke snažno su pogođene oštrim padom gospodarskih aktivnosti a sada su prisiljene plaćati velike premije za financiranje svojih dugova, u usporedbi sa snažnijim članicama eurozone, što dodatno pogoršava njihove financijske probleme.
Proteklih tjedana učestale su špekulacije da bi snažnije zemlje 16-člane eurozone, poput Njemačke, mogle uskočiti i pomoći posrnulim partnerima.
Upitan kakva je vjerojatnost da se plan aktivira za pomoć članicama koje koriste zajedničku valutu euro, Bernhardt je kazao da "to ovisi o razvoju međunarodne krize. Moguće je i da se Irska izvuče iz nevolja i bez kredita". "No, veća je vjerojatnost da ćemo trebati pomoći nego da nećemo", dodao je.
Pri Europskoj središnjoj banci pripremljen je rezervni fond koji se po potrebi može iskoristiti u vrlo kratkom roku, objasnio je.
"Pri ECB-u već smo uspostavili fond", dodao je, napominjući da će države kojima bude potrebna pomoć dobiti kredite.
"Možemo djelovati u roku od 24 sata", istaknuo je.
Jel’ se zbog ovoga europa,a i ameri su se zazelenili.S obzirom da mi nismo eurozoni,nas se izgleda to puno ne dotikavlje.
Objavljeno
20.3.2009 13:47:52
Vrijeme zadnje promjene
20.3.2009 13:47:52
Pad industrijske proizvodnje u eurozoni za preko 17 posto
Europska industrijska prozivodnja doživjela je u siječnju rekordni pad jer najoštrija globalna recesija u zadnjih 60 godina prisiljava tvrtke na redukciju proizvodnje i investicija
Bankamagazin
Ispiši
Veličina slova: Smanji tekst Povečaj tekst
Proizvodnja u eurozoni pala je u siječnju za 17,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najveći pad otkako se prate podaci (od 1986.godine), objavio je danas statistički ured u Luxembourgu. Siječanjski pad proizvodnje bio je veći od očekivanja analitičara i u odnosu na prijašnji mjesec iznosio je 3,5 posto.
Europski proizvođači masovno režu proizvodnju, smanjuju investicije i otpuštaju radnike. Primjerice, Thyssen Krupp, najveći njemački prozvođač čelika objavio je jučer da će morati eliminirati više od 3000 radnih mjesta zbog pada potražnje.
No, EU lideri su na svom sastanku u Bruxellesu odbili optužbe kako ne čine dovoljno u borbi protiv svjetske recesije. "Dobar napredak" je učinjen implementacijom dosad donesenih planova poticaja, kaže se u nacrtu izjave koja bi trebala biti objavljena nakon završetka sastanka na vrhu danas poslijepodne.
Gospodarstvo eurozone, prema predviđanjima Međunarodnog monetarnog fonda objavljenim jučer, past će za 3,2 posto u ovoj godini, što itekako nadmašuje u siječnju projicirani 2-postotni pad gospodarstva.
Industrijska proizvodnja u Njemačkoj, najvećoj europskoj ekonomiji, pala je od prosinca za 7,5 posto, što je najviše od ujedinjenja Njemačke 1991. godine. Proizvodnja u Francuskoj, drugom po velični gospodarstvu eurozone, pala je za 3,1 posto.
Istovremeno, Europska središnja banka (ECB) pod velikim je pritiskom da objavi svoju strategiju pomoći gospodarstvu eurozone jednom kada više ne bude mjesta za smanjenje kamata. Središnja banka sa sjedištem u Frankfurtu 5. ožujka spustila je ključnu kamatnu stopu na rekordno nisku razinu od 1,5 posto.
"Za razliku od drugih središnjih banaka mi nismo u potpunosti potrošili naš prostor za manevar sa kamatnim stopama," rekao je član Savjeta ECB-a Guy Quaden u intervjuu objavljenom u četvrtak, dodavši kako kamata od 1,5 posto nije najniža moguća stopa.