stanje ne da je ozbiljno nego je sve bliže katastrofi!!!
Hrvatskoj snižen kreditni rejting
Business.hr/Hina
Rejting agencija Standard & Poor’s snizila je dugoročni rejting Hrvatske za zaduživanje u lokalnoj valuti, s BBB+/A-2 na BBB/A-3 te ujedno potvrdila BBB/A-3 rejting za zaduživanje u stranoj valuti.
a deficit proračuna je preko 10 milijardi kuna!! svaka čast svima koji se usude sada kupovati dionice [bye]
Može li gore ???
Očito da može. [bye]
EU smanjuje minuse! [thumbsup]
Da li ima netko link o smanjenju kreditnog rejtinga, jer do sada smo imali 10xna hrvatskom i 1xna engleskom, a to nije dovoljno. Može i neki drugi jezik. Hvala. [thumbsup]
BELEX15 375,77 +3,40%
Belex u kontri sa nama. Nitko ne komentira Japance koji lijepo rastu? Možda oni ni su nikakva fora u Svijetu !? Samo su drugi.
stanje ne da je ozbiljno nego je sve bliže katastrofi!!!
Hrvatskoj snižen kreditni rejting
Business.hr/Hina
Rejting agencija Standard & Poor’s snizila je dugoročni rejting Hrvatske za zaduživanje u lokalnoj valuti, s BBB+/A-2 na BBB/A-3 te ujedno potvrdila BBB/A-3 rejting za zaduživanje u stranoj valuti.
a deficit proračuna je preko 10 milijardi kuna!! svaka čast svima koji se usude sada kupovati dionice [bye]
Može li gore ???
Očito da može. [bye]
[/quote]
Kasniš. Već je bilo gore sad je bolje, ali možda bude gore ili dole. Ali ako ide gore nije li to bolje, dakle gore za tebe?
U proračunu manjka 10,4 milijarde kuna
Ministarstvo financija procjenjuje da u proračunu manjka oko 10,4 milijarde kuna. Jedna od mogućnosti za pokrivanje tog manjka moglo bi biti zamrzavanje plaća zaposlenima u državnim i javnim službama, odnosno odustajanje od 6-postotnog rasta u ovoj godini.
O tome su u petak pregovarali predstavnici Vlade i čelnici sindikalnih središnjica, no dogovor nije postignut. Nastavak pregovora slijedi danas. Od sastanka dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi Vilim Ribić ne očekuje nikakva rješenja. Ističe da Vlada ne nudi ništa zauzvrat ako sindikati pristanu na smanjenje plaća za oko 240.000 zaposlenika u državnim i javnim službama. Odluči li se Vlada za jednostrano otkazivanje kolektivnih ugovora, sindikati će organizirati štrajk, najavio je Ribić u emisiji Hrvatskog radija U mreži prvog.
U procesu pripreme rebalansa proračuna ministarstva su predložila uštede u iznosu od 2,1 milijardu kuna. Ministarstvo financija im je prošlog tjedna, temeljem analiza poticaja, subvencija, kapitalnih projekata i kapitalnih pomoći, predložilo dodatnih 1,8 milijarda kuna ušteda. O povećanju proračunskih prihoda većim porezima, kažu u Ministarstvu, ne razmišljaju. Stoga se čini da je zamrzavanje plaća jedna od izglednijih opcija za dodatno smanjenje proračunskih rashoda.
Kad bi sindikati pristali na zamrzavanje, prema procjenama Ministarstva, to bi proračunu donijelo uštedu od oko 1,8 milijarda kuna. U slučaju da se dogovor ne postigne, a Vlada donese političku odluku o jednostranom raskidu kolektivnog ugovora, obveza isplate uvećanih plaća odnosila bi se na još tri mjeseca. To bi uštedu na plaćama zaposlenih u državnim i javnim službama umanjilo za oko 500 milijuna kuna.
Ako dođe do smanjenja proračunskih rashoda za plaće, preostala razlika između prihoda i rashoda, prema informacijama iz Ministarstva financija, vjerojatno bi se riješila povećanjem proračunskog deficita. Time bi se izbjegla mogućnost da i Hrvatska zatraži pomoć MMF-a, koja bi uključivala još oštrije rezanje proračunskih rashoda.
PD/HRT
Topi se neto imovina AZ i Erste Plavog fonda
Iako je ukupna imovina rasla, u veljači AZ je zabilježio pad neto imovine od 4,7 milijuna kuna, a Erste Plavi od 24,7 milijuna kuna manje nego u siječnju
Domaći obvezni mirovinski fondovi zabilježili su u veljači ukupni rast neto imovine od 2,4 milijuna kuna u odnosu na mjesec ranije.
Naime, ukupna neto imovina OMF-ova u veljači je iznosila 22,9 milijardi kuna, dok je u siječnju bila 22,8 milijardi kuna, stoji u izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). No, promatrajući podatke pojedinačno, AZ i Erste Plavi OMF-ovi u veljači su zabilježili pad neto imovine. AZ je imao neto imovinu od 9,17 milijardi kuna, dok je u siječnju imao 9,18 milijardi kuna. Isto tako, Erste Plavi je prošloga mjeseca imao 24,7 milijuna kuna manju neto imovinu nego u siječnju. Iako je vrijednost obračunske jedinice u proteklih godinu dana pala za 13,4 posto, neto imovina Erste Plavog ipak je povećana za 210 milijuna kuna. “Globalna kriza utjecala je na pad cijena dionica kako na inozemnom tako i na domaćem tržištu kapitala, time da je još dodatno pala i cijena hrvatskih državnih obveznica, jer je čitava regija procijenjena kao područje povećanog rizika za ulaganja”, poručuju iz Erste društva za upravljanje mirovinskim fondovima.
Domaće tržište kapitala
Mirovinski fondovi u veljači su glavninu svog novca (93,9 posto) uložili u domaće dionice i obveznice. No, promatrajući strukturu ulaganja, jedino je Erste Plavi u veljači ostvario pad ulaganja na domaćem tržištu kapitala. Naime, prošloga mjeseca taj fond je uložio 2,76 milijardi kuna, dok je mjesec ranije to ulaganje iznosilo 2,80 milijardi kuna. Od ostalih fondova valja izdvojiti AZ OMF koji je u domaćoj imovini zabilježio najveći rast, od čak 200 milijuna kuna s obzirom na siječanj. Od ukupne imovine mirovinskih fondova, još uvijek prednjači sigurniji način ulaganja u državne obveznice. U veljači je tako 68,8 posto imovine uloženo u domaće državne obveznice, što je oko 15,8 mlrd. kuna. To je ipak smanjenje ulaganja u te vrijednosne papire od čak 158,8 milijuna kuna. Najviše je u obveznice uložio AZ OMF sa 6,5 milijardi kuna, a slijedi ga Raiffeisen OMF sa 5,1 milijardom.
Rast ulaganja
Prošloga mjeseca domaći mirovinci ulagali više su u strane vrijednosne papire. Tako su u veljači uložili 235,5 milijuna kuna više nego u siječnju kada su uložili 1,6 milijardi kuna. Što se tiče strukture ulaganja u stranu imovinu, najveći pad zabilježen je stranim otvorenim investicijskim fondovima u ukupnom iznodsu od 162,4 milijuna kuna. Najviše je uložio Erste Plavi OMF sa 92,4 milijuna kuna, dok je najveći pad ulaganja imao AZ koji je u veljači uložio “samo” 5,7 milijuna kuna, dok je mjesec ranije uložio 156,2 milijuna kuna.
PD
Prošloga mjeseca domaći mirovinci ulagali više su u strane vrijednosne papire. Tako su u veljači uložili 235,5 milijuna kuna više nego u siječnju kada su uložili 1,6 milijardi kuna. Što se tiče strukture ulaganja u stranu imovinu, najveći pad zabilježen je stranim otvorenim investicijskim fondovima u ukupnom iznodsu od 162,4 milijuna kuna. Najviše je uložio Erste Plavi OMF sa 92,4 milijuna kuna, dok je najveći pad ulaganja imao AZ koji je u veljači uložio “samo” 5,7 milijuna kuna, dok je mjesec ranije uložio 156,2 milijuna kuna.
PD
Evo koliko naši mirovinci vjeruju u naše TK… [lol] [cry]
Za danas u USA očekujem enormni promet sa rastom preko 1%
Odu futursi u plus
Za danas u USA očekujem enormni promet sa rastom preko 1%
Odu futursi u plus
Možda,ali trenutno nije baš obečavajuće.
nikita. gledaš futurse sa velikim zastatkom…rađe pitaj zakaj sam to napisao..ali očito te ne interesira…
pogledaj yahoo za 20 minuta.
– izvješća sve bolja i bolja
Samo hebiga mi nismo Ameri, neznam dali će to nama pomoći, mi smo banana zemlja sa banana vladom i banana ljudima
Danas bi amerikanci mogli potegnuti kao zvijeri [thumbsup]
Housing Starts Post Surprise Rebound, Up 22%
Topics:Real Estate | Housing | Economic Data | Interest Rates | Consumers | Economy (Global) | Economy (U.S.)
Home Construction
New U.S. housing starts unexpectedly rebounded in February, surging 22.2 percent, according to data on Tuesday that provided a rare dose of good news for the recession-hit economy and fractured housing market.
The Commerce Department said the jump in housing starts to a seasonally adjusted annual rate of 583,000 units was the biggest percentage rise since January 1990.
That was also the first increase since April last year, when they advanced by 1.6 percent. January’s housing starts were revised to a rate of 477,000, the department said.