ma nategnuto će bit, europa će se vrtit +/-, a ameri bi mogli malo korigirat veliki rast od petka, nadam se da ćemo mi po svom ——> 1730

To se može u jednom danu odraditi, odbijemo se onda do donje stranice trokuta na 1600.

Sve je to lijepo barone, ali kaj znači futursi u crvenom kada su banke u zelenom.
A svi znamo da će se prvo banke oporaviti pa ostatak.

Puno se trudiš ali panike nema. Pa nisu ljudi sisali veslo, svi te poznaju.
Budi dobar i drukaj dalje.

Barclays Second-Half Profit Jumps on One-Time Gains

Feb. 9 (Bloomberg) — Barclays Plc, the third-biggest U.K. bank by assets, said earnings rose more than analysts estimated in the second half, helped by one-time gains from the purchase of Lehman Brothers Holdings Inc. assets and the sale of an insurance unit.

Barclays rose as much as 11.6 percent in London trading after it said writedowns this year will be less than the 8.1 billion pounds in 2008. Net income jumped to 2.66 billion pounds ($3.9 billion), or 31.3 pence a share, up 49 percent from the second half of 2007, according to Bloomberg calculations based on full-year results posted today by the London-based company. That beat the mean estimate of 2.05 billion pounds from 12 analysts surveyed.

“It looks like a pretty good underlying performance and start to 2009,” said Michael Trippitt, a London-based analyst at Oriel Securities Ltd., who has an “add” rating on Barclays. “The fact that things like the global retail and commercial banking business is up 6 percent in 2008 is a reminder that there’s a bank that’s alive and well underneath all this concern about structured credit portfolios.”

http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=apW51C0TmX60

Svi misle da ide gore.

Što se tiče Barona, on rijetko kad ne pogađa [thumbsup]

Samo ga nitko ne sluša.

koji preokret, dosta je bilo padanja, cini se [thumbsup]
http://finance.yahoo.com/intlindices?e=europe

O čemu ti to, pa europa je još uminusu. Malo se vratila nazad. Ne razumijem tvoj optimizam. [bye]

Da si kupio Atlantsku onog dana kad si sve rasprodao već si mogao biti u finom plusu… [wink]

Škreb: Dno krize još se ne vidi, kamate padaju na povijesno najniže razine

Business.hr

Dno krize još se ne vidi pa središnje banke nastavljaju sa spuštanjem svojih kamatnih stopa. U tjednu iza nas bilježimo nova smanjenja glavnih kamatnih stopa središnjih banaka, barem onih koje ih još uopće mogu spuštati, jer su primjerice Fed i japanska središnja banka de facto na nuli, komentira poteze svjetskih središnjih banaka glavni ekonomist PBZ-a u publikaciji PBZ tjedne analize.
Tako je najstarija od njih, Bank of England, spuštanjem za 50 baznih bodova došla na povijesno niskih 1 posto (u svojih 315 godina postojanja). I bliže nama, Češka je središnja banka svoju stopu na dvotjedne repo operacije spustila na 1,75 posto, a diskontnu stopu na samo 0,75 posto. Ni južna polutka nije ostala izvan trenda, pa je Australska rezervna banka spustila svoju tzv. "cash" stopu za čak 100 baznih bodova, na 3,25 posto.

Jedina je donekle iznimka u tome Europska središnja banka, upozorava Škreb te podsjeća da je na sastanku prošlog četvrtka ECB zaključio da će kamatne stope u veljači ostati na istoj razini, dakle glavna stopa refinanciranja ostaje na 2 posto.

Iako su to tržišta i očekivala, uz najave da će u ožujku i tijekom 2009. stopa padati, čitajući priopćenje ECB-a, ispada da je odluka pomalo iznenađujuća. Naime, službeno objašnjenje šalje vrlo jasnu poruku da se eurozona nalazi u "produljenom razdoblju znatnog ekonomskog slabljenja" i tomu se dodaje da su veliki rizici da rast bude još i niži, odnosno kriza dublja. Dakle, jasna najava vrlo jakog usporavanja vanjske i domaće potražnje. Ono što dodatno brine središnju banku jest da je došlo do usporavanja rasta kredita kućanstvima, a posebno ih brine smanjenje kredita poduzećima.
Inflacija (stabilnost cijena), često isticani glavni cilj ECB-a, više nije problem. Inicijalni podaci za siječanj govore o samo 1,1-postotnom porastu cijena, dok je, podsjetimo, ECB-ov cilj da cijene rastu "blizu, ali ispod 2 posto".

I dok je tromjesečni EURIBOR, koji se obično uzima kao pokazatelj međubankarskog posuđivanja, iznosio u četvrtak 4. veljače tek malo iznad ECB-ove glavne stope refinanciranja (točno 2,039%) zanimljivo je da je EONIA, koja je u suštini jednodnevni EURIBOR, tj. prekonoćna stopa po kojoj si banke međusobno posuđuju novac, u veljači iznosila tek oko 1,2 posto (konkretno 4. veljače 1,201%). Moguće je da bi ta stopa bila niža kada bi ECB spustio svoju prekonoćnu depozitnu stopu ispod 1 posto.

Nažalost reakcije glavnih središnjih banaka radikalnim spuštanjem kamatnih stopa neće ni izdaleka biti dovoljne u borbi protiv recesije, upozorava Škreb. Tako je MMF povodom pripremnog sastanka za grupu zemalja G20 upozorio da bi vlade najvećih zemalja trebale učiniti znatno više u oživljavanju potražnje i u "čišćenju" svojih financijskih sustava. Iako se nekima može činiti da je do sada učinjeno puno, prema MMF-u sve to nije dovoljno da se spriječi daljnje urušavanje globalnog financijskog i gospodarskog sustava. Pred nama je razdoblje u kojem ćemo sigurno vidjeti puno novih, neortodoksnih mjera središnjih banaka i vlada u borbi protiv duboke i dugotrajne recesije.

euro će nastaviti slabiti?

http://www.seebiz.eu/hr/analize/euro-nadoknaduje-prijepodnevni-gubitak,37054.html

TOKIO – Japanska valuta je ostvarila najveći rast u posljednja tri mjeseca ‘nakon špekulacija’ da su izvoznici iskoristili niski tečaj?
http://www.seebiz.eu/hr/komentari/fore(x)/jen-poskocio-jer-ga-naveliko-kupuju-izvoznici%3f,37039.html

U.S. futuresi povećavaju minus, E.U. lagano za njima, http://finance.yahoo.com/indices?e=futures

Evo zašto dionice ne mogu rasti, sve pare idu u obveznice, trezorce i zapise:

Razgrabljeno 18 milijuna eura Podravkinih zapisa

Ulagači pokazali zanimanje za upis dvostruko većeg iznosa od planiranih 10 milijuna eura

Komercijalni zapisi koprivničke prehrambene industrije Podravka krajem prošlog tjedna izazvali su neočekivano zanimanje ulagača.

Zdravko Šestak Kako se čuje, Podravka se namjeravala kratkoročno zadužiti za 10 milijuna eura, no ulagači su pokazali interes i za upis dvostruko višeg iznosa od ciljanoga, odnosno i više od 19 milijuna eura. Imajući u vidu uvjete na tržištu i činjenicu da su Podravkini zapisi izdani uz kamatu od 9,05 posto i rok od godinu dana, iskazan je interes tržišta iznad svih očekivanja, kažu u Podravkinu menažmentu, koji je na kraju odlučio pustiti upis komercijalnih zapisa u iznosu od 18 milijuna eura. Prema dostupnim informacijama, Podravkine su komercijalne papire upisali svi mirovinski fondovi, znatan broj investicijskih fondova, te neke hrvatske kompanije, među ostalima rovinjski Adris. PBZ Croatia osiguranje o svom je sudjelovanju u upisu komercijalnih zapisa koprivničkog koncerna službeno izvijestilo kratkom obaviješću Zagrebačkoj burzi, iz koje je vidljivo da su upisali zapise u iznosu od 1,8 milijuna eura, dakle 10 posto ukupnog izdanja. Iako je izdanje, uzme li se u obzir njegova cijena, prilično skupo, u Podravci pojašnjavaju da je njime zabilježena i "povijesno" mala razlika u odnosu na cijenu po kojoj se država nedavno zadužila kod sindikata banaka, koje su joj kredit od 750 milijuna eura odobrile uz kamatnu stopu od 6,9 posto uvećanu za naknadu od 1,4 posto. Dok se s jedne strane toliki iskazani interes ulagača za Podravkine dužničke papire tumači manjkom ponude papira na tržištu u koje bi se ulagalo uz toliki prinos, uspjeh tog izdanja komercijalnih zapisa mnogi pripisuju i adekvatnoj kombinaciji kamate, valutne klauzule i izdavatelja. U Podravci, naravno, dobar odaziv investitora tumače znakom čvrstog povjerenja u kompaniju, a za što će se koristiti pribavljena sredstva, zasad ne otkrivaju. U kuloarima se govori kako je koprivnički koncern kao i drugi suočen s problemom tekuće likvidnosti, a novac za obrtni kapital u ovom trenutku prema tim tvrdnjama najpotrebniji je Belupu, koji je navodno najviše izložen problemima s naplatom. Stoga se logičnim čini da će najveći dio sredstava prikupljenih izdanjem komercijalnih zapisa Podravci poslužiti za obrtni kapital i reprogramiranje dugovanja.

PD