Danas sam baš dobre volje pa ću Vam postati nešto što sam napisao kad i nisam bio baš najbolje volje. [kiss]
Dosta puta sam to napisao. Cijeli sistem kod nas će se raspasti. Sada se kupuje vrijeme do izbora, samo postoji mogućnost da se sustav raspadne prije. Ne mislim na državu koja se ucjenama i smicalicama obezbijedila za to kratko vrijeme.
Riječ je o privredi. Nelikvidnost je poprimila ogromne razmjere. Sustav blago rečeno ne funkcionira. Ako je prije vladalo neplaćanje i robna privreda, i nekako se radilo, sada je to daleko gore. Barem jednog čovjeka si morao imati u firmi da zatvara kompenzacije. Prvi stečajevi su pred vratima, a oni će sa sobom donijeti mnogo lošega. Mnoga potraživanja se neće više nikako realizirati. Otpuštanja.
Ne treba posebno isticati da su najveći generator kašnjenja u plaćanjima državna i javna poduzeća i da od njih sve počinje. Onda su tu razni Kutleraji koji su ekspanziju financirali, između ostalog, i odgodama plaćanja. Ili kako se to voli reći: bez kamata su vrtjeli lovu.
Sada kada takve investicije ne daju povrat kao u nedavno vrijeme odjednom su se neki našli u prevelikom raskoraku i ne mogu više nikako podmirivati potraživanja. Komentirali smo ovdje kolika je potrošnja.
Čeka nas armagedon. Stvari će se nanovo drugačije postaviti. Dugo vremena se vidjelo što se sprema. Šansu smo imali, ali smo je propustili. Sada je kasno.
Iz toga totalnog kolapsa ćemo moći krenuti ali praktički iz nule. Jedino što ćemo imati dugove koji će se još dugo vraćati.
Jeftina radna snaga, će ipak privući pokojeg investitora da proizvodi. Ja tu vidim priliku za sebe. Možebitna konkurencija je preinvestirana, puna loših i nenanplativih potraživanja i nespremna za ova sranja. Još ljetos smo imali najmanju nezaposlenost unazad dosta godina, još i tada su zaigrani vlasnici firmi i firmica zaduživali se i investirali, a sada odjednom nema posla i nitko više ne plaća. Reducirati ljude ili čekati?
Promijeniti će se i investicije. Neće se kao do sada otvarati razni mall-ovi i što ti ja znam kako se neće to sve nazvati samo da ti uvale ono što ti u stvari ne treba. Da se opet troši. Sve na kredit.
Slijedeća godina će biti i gora od ove. Raspala privreda, država u dugovima do grla i ne može servisirati niti kamate. Potrošnja u odnosu na dosadašnju debelo će se smanjiti. Samo kruh. I pašteta kada je blagdan.
A sad idem brzo offline da izbjegnem konfrontacije. [lol]
Odlično zapažate srž problema kolega opr. Svaka riječ Vašeg posta stoji, nelikvidnost u našem gospodarstvu trenutno je nešto što svima tjera strah u kosti, nitko ne plaća, svi čekaju ili kredite koje ne mogu dobiti ili naplatu svojih potraživanja koja ne mogu naplatiti dok onaj tko im duguje ne dobije taj kredit koji ne može dobiti ili njemu ne plati njegov dužnik, koji pak također svaki dan obilazi banke i svoje dužnike jednako bezuspješno.
Ljudi se u zadnje vrijeme počinju igrati i skrivača, a tajnicama se posao pretvara u izgovaranje jedne te iste rečenice cijeli dan "direktor je na službenom putu", odvjetnici pak svakodnevno uzaludno podnose zahtjeve za ovrhom na koje se dužnici iako se ne znaju javiti na telefon niti pojaviti na sastanku glede "dogovaranja načina i dinamike plaćanja svojih dugovanja" ekspresno žale a kakvi su nam sudovi njihove žalbe će se dovijeka razmatrati, kad dođe rješenje novca na računu više neće biti ništa pa opet uzalud sve… Kaos koji vlada "usporeno dolazi do javnosti" baš zahvaljujući našem sporom pravosuđu i svoj birokraciji, tako da i stečajevi koji će uslijediti dok se otvore proći će cijela vječnost, a kada će se privesti kraju Boga pitaj.
Netko kupuje vrijeme dolijevanjem ulja na vatru (upucavanjem novca u posrnule i beznadne industrije) a "mi" koji nemamo takve metode imamo svoju birokraciju i pravosuđe – koji su svjetski rekorderi u tom sportu (kupovanju vremena).
Nema veze nelikvidnost sa nedostatkom kredita direktno. Onaj tko vuce lanac nelikvidnosti je svoj proizvod naplatio i uknjizio novce na racun, samo ih nije prosljedio dalje kako je trebao, ako je rijec o privatnim tvrtkama. Ako je rijec o drzavi, onda je rijec o beskamatnom kreditiranju doticne. Konzum npr. je uglavnom imao cash-a da plati dobavljace, medjutim svjesno nije. Drzava stalno prolongira placanje (efektivno se zaduzuje sve vise) i to isto radi svjesno. Onda oni nize u lancu dizu kredite i placaju kamate, medjutim vrte se u krug… Jer neki konstantno placaju sve kasnije. To kolo mora jednom puknut, kad kamate pojedu svaku mogucnost profitabilnog poslovanja.
Prije dosta godina bila je akcija prebijanja potrazivanja na ZAP-u, tko se sjeca. Naravno da je ideja neslavno propala, jer vecina duznickih krugova i nisu krugovi i zavrsi kod istih.
otezanje sa plaćanjem obveza odličan je oblik samofinanciranja poduzeća koji uglavnom
mogu koristiti oni koji imaju značajan monopsonski udjel na tržištu.
opr
kad bi to tako bilo, odavno bi svijet propao..i mi i vi i oni…
s ovim djelom posta o javnom sektoru kao možebitnom generatoru nelikvidnosti se slažem
otezanje sa plaćanjem obveza odličan je oblik samofinanciranja poduzeća koji uglavnom
mogu koristiti oni koji imaju značajan monopsonski udjel na tržištu.
Kako bi monopol pomogo firmi da ju neko tuzi i baci u stecaj?
Ne znam da li ste primjetili da je ova politika neplaćanja HDZ-ov proizvod.
Isto ovakva situacija s neplaćanjem je bila prije nego su SDP i koalicija preuzeli vlast.
Nakon što je SDP preuzeo vlast situacija se značajno poboljšala i rokovi plaćanja su se značajno promjenili.
I evo nakon četiri godine HDZ-a opet smo u istim ako ne i gorim govn..a
E,sad zašto je neplaćanje na vrijeme u HDZ-ovom interesu a nije bilo u SDP-ovom?
Jedni uzimaju postotak od naplacenog, a drugi od nenaplacenog?
otezanje sa plaćanjem obveza odličan je oblik samofinanciranja poduzeća koji uglavnom
mogu koristiti oni koji imaju značajan monopsonski udjel na tržištu.
Kako bi monopol pomogo firmi da ju neko tuzi i baci u stecaj?
[/quote]
nije monopol nego monopson..ako bi ga tužili kome bi onda prodavali?
(ajmo za primjer uzeti kukuruz, pšenicu ili sirovo mlijeko)
Whatever, kako bi monopson pomogo firmi?
Valjda da netko tuzi odredjeni trgovacki lanac i on ode u stecaj, da li bi prodavaonice nestale sa lica zemlje? Radnici? Ostala imovina? Ili bi netko drugi to eventualno kupio na drazbi i nastavio poslovat (posto je tvrtka profitabilna).
Ako pretpostavis dvije firme u istoj djelatnosti, jedna ne placa dobavljacima,a druga placa, za koju je po tvom misljenju vjerovatnije da ce postat monopson (sto god to bilo)?.
Whatever, kako bi monopson pomogo firmi?
Valjda da netko tuzi odredjeni trgovacki lanac i on ode u stecaj, da li bi prodavaonice nestale sa lica zemlje? Radnici? Ostala imovina? Ili bi netko drugi to eventualno kupio na drazbi i nastavio poslovat (posto je tvrtka profitabilna).
Ako pretpostavis dvije firme u istoj djelatnosti, jedna ne placa dobavljacima,a druga placa, za koju je po tvom misljenju vjerovatnije da ce postat monopson (sto god to bilo)?.
tko govori o neplaćanju?
govorim o prolongiranju roka plaćanja..
a to uglavnom koriste svi veći gospodarski subjekti u državi uključujući i državu samu..
Hoće li onda svi oni skupa sa državom u stečaj?
A tko će onda platiti tolike stečajne upravitelje ili misliš da će se naplatiti iz stečajne mase? [huh]