Pending Home Resales in U.S. Rose 6.3% as Prices, Rates Dropped

Feb. 3 (Bloomberg) — More Americans signed contracts to buy previously owned homes in December for the first time in four months, signaling slumping prices may be boosting demand.

The index of pending home resales climbed 6.3 percent to 87.7, the first increase since August, from a revised 82.5 in November, the National Association of Realtors said in a report today in Washington. Pending sales rose in two of four regions.

http://www.bloomberg.com/apps/news?pid=20601087&sid=acq6NkPRjmmA

pending home sales kick ass
+6,0%..očekifvano 0,0
Sava….Parrrrrrrrrty! [tongue]

Ma trebaju pustit da padne cijena. Kad postanu kuce povoljne, pojavit ce se kupnja. Sad mozes pumpat kolko hoces, ali sto kad prestanes? A moras jednom. Samo si odgodio neizbjezno i trosis resurse na nesto sto ti ne treba.

Pa gle, ovo sa nekretninama u USA je posljedica intervencije na trziste od strane drzave i centralne banke. Mozda da probaju pustit za promjenu?

Kolegi Deimosu će se ovo jako svidjeti

Odgovornost središnjih banaka

Vjesnik

U posljednjih se nekoliko mjeseci puno pisalo i govorilo o uzrocima velike financijske i gospodarske krize. Mnogi tvrde da je izvor krize preslobodno financijsko tržište i pogreške njegovih aktera – privatnih banaka i fondova. Analiza podataka, međutim, pokazuje da iza današnje krize stoje velike pogreške američke i europske središnje banke, dakle državnih institucija. U razdoblju koje prethodi krizi američka je središnja banka skrenula s krajnje ekspanzivne na krajnje restriktivnu monetarnu politiku. O tome svjedoči kretanje kamatne stope na međubankarske prekonoćne kredite koja se povećala s vrlo niskih jedan posto u prvoj polovici 2004. na vrlo visokih 5,25 posto u drugoj polovici 2006. godine i ostala na toj razini do sredine 2007. godine. Pretjerana kreditna ekspanzija najprije je potaknula gospodarstvo, osobito kupnju i gradnju kuća i stanova, a potom je drastično povećanje kamatnih stopa izazvalo tešku kreditnu i naposljetku gospodarsku krizu. Zašto je američka središnja banka tako drastično povećala kamatne stope? Zabrinjavao ju je visok rast cijena nafte i hrane, te opasnost od njegovog »prelijevanja« u druge sektore. Čelnici banke smatrali su da takve »sekundarne učinke« treba odmah odlučno suzbiti kako se ne bi stvorila »inflatorna očekivanja«. Restriktivna monetarna politika trebala je ukloniti spomenutu opasnost usporavajući rast ukupne potražnje za robama i uslugama. Čelnici središnje banke očekivali su da će doći do »mekog prizemljenja« gospodarskog rasta, ali takvo očekivanje bilo je očito pogrešno. Europska središnja banka također je značajno povećala kamatne stope kako bi smanjila relativno visoku inflaciju u zoni eura. Sredinom 2008. inflacija je dosegnula 3,6 posto, što je bilo značajno iznad ciljane inflacije od dva posto. Stoga je kamatna stopa na prekonoćne posudbe bankama povećana s umjerenih tri posto potkraj 2005. na vrlo visokih 5,25 posto sredinom 2008. Europljani su vrlo skloni odgovornost za krizu prebacivati na Amerikance. Međutim, i za jedne i za druge vrijedi isto – njihove središnje banke pretjerano su oštro reagirale na inflaciju i tako izazvale tešku recesiju. Osobito je pogrešno bilo oštro reagirati na povećanje cijena nafte i hrane koje je samo po sebi usporilo gospodarski rast. Nedvojbeno je da su američka i europska središnja banka napravile velike pogreške. O tome svjedoči panično smanjivanje kamatnih stopa na prekonoćne kredite natrag na tri posto u zoni eura, te na gotovo nula posto u Americi, što je očito pretjerivanje u suprotnom smjeru. Kako je uopće moguće da središnje banke počine tako velike pogreške? Mogućnost intelektualne pogreške proizlazi iz prevelike složenosti gospodarskog sustava i nepredvidljivosti njegova kretanja. No, institucionalna mogućnost donošenja pogrešnih odluka izvire iz velike autonomije središnjih banaka. Izvor današnje krize, dakle, nije preslobodno financijsko tržište, nego prevelika sloboda odlučivanja središnjih banaka.

[lol] [lol] [lol]

šalu na stranu, imaju tu i centralne banke svoje prste, ali neu pretjeranoj regulaciji nego u pretjeranoj deregulaciji.

Izrazi poput sekuritizacije i mitigacije rizika su u stvari bili jedna velika LAŽ koja je dovela do kolapsa.

Ako postoji neki posao XY koji sa sobom nosi neki rizik Z, jednostavno ne postoji instrument koji možeš uvesti da bi poništio taj rizik. To je zakon o očuvanju energije. porsto i jednostavno [rolleyes]

Je beholder, ali ta prica sa regulacijom je interesantna. Das djetetu veliku cokoladu u ruke i onda ga "reguliras" da ju ne pojede. [lol]
Iz iskustva ti mogu reci da si izgubio tu bitku unaprijed.

iza toga trziste je rijesilo, odnosno pokrenulo lavinu……..

Osim toga, pogledajte budzete i zaposlene u SEC-u i slicnim. Nikad nisu bili vise i nikad nije bilo vise regulacije. Madoffa, koji je mrknuo 50 miljardi $, su prijavili jos prije dosta godina (mislim 9) SEC-u, ali nitko nije nista poduzeo. Kad su shorteri upozoravali na Enron, svi su optuzivali zle shortere da "vicu radi svoje zarade" i htjeli ih usutkat. Short interes ti je najboljio regulator za takve stvari na trzistu.

Dapace, regulacija ima i jedan negativan efekt, a to je da ljudi vjeruju da su regulirane stvari sigurne, jer regulator pazi na sve. Onda nitko nejde sam provjeravat.
Zasto su isli mijenjat (regulirat) model po kojem su rating agencije radile? Prije je kupac instrumenata sam placao procjenu i agencijama je bilo u interesu dati tocan rejting (jer ako fulaju, kupac je ljut i nece se vratit). Kada su uveli pravilo da prodavatelj placa, rejting agencije su se pocele natjecat koja ce smecu dati bolji rejting da privuku kupce. I tako… U dobroj namjeri…