Kuku lele kao što su britanci i očekivali [bye]

UK recession: It’s now official
The UK is officially in recession. Confirmation came this morning when figures published by the Office for National Statistics showed the economy shrank by 1.5pc in the final three months of last year.

By Angela Monaghan
Last Updated: 9:43AM GMT 23 Jan 2009
Recession Timeline
Recession Timeline

It follows a 0.6pc fall in the third quarter of 2008, and is the steepest quarterly contraction since 1980. Economists had been predicting a 1.2pc fall for the final quarter.

Sterling tumbled on the news and was down almost 3 cents against the dollar at $1.3570 shortly after 9:30am and was also almost a penny weaker against the euro.

Economists and policymakers have been predicting the recession – which technically occurs when the economy contracts for two successive quarters – for months after the collapse in the once-booming housing market triggered a crisis in the banking system.

Hrvatska kućanstva opasno zadužena

Unatoč činjenici da je zaduženost hrvatskih građana nebrojeno puta ustanovljena činjenica, anketa UniCredit grupe upozorila je na veliku opterećenost kućanstava dugom

Iako odluci bankara podignuti (ili ne) kamate na kredite prethode matematika, očekivanja vlasnika i zdravi razum, financijska kriza im je kao jednu od ključnih varijabli u prvi plan izbacila postojeću zaduženost. Više od četvrtine hrvatskih kućanstva potroši najmanje 30 posto svojih prihoda na otplatu kredita, pokazala je anketa koju je UnCredit grupa provela u trinaest zemalja središnje i istočne Europe.

Niska primanja
Najveći broj domaćih kućanstava, 38 posto, na otplatu kredita mjesečno izdvaja do 15 posto svojih primanja, a daljnjih 35 posto kućanstava prisiljeno je izdvojiti između 15 i 30 posto ukupnih prihoda. Socijalno najzabrinjavajući podatak iz ankete jest onaj da četvrtina anketiranih kućanstava kreditne obveze pokriva s više od trećine svojih prihoda. Najveća zaduženost zabilježena je kod obitelji s najnižim primanjima u nekoliko zemalja među koje se smjestila i Hrvatska, a riječ je o Sloveniji, BiH, Poljskoj, Ukrajini i Rumunjskoj. Visoka zaduženost karakteristika je svih zemalja srednjoistočne, tranzicijske Europe, no Hrvatska sa svojim pokazateljima ipak teži prema neslavnom vrhu.

Sličnost s Mađarskom
U Češkoj, primjerice, najveći broj (58 posto) kreditom opterećenih građana na otplate troše vrlo mali dio plaće, do najviše 15 posto. Tek 23 posto (u usporedbi s 35 posto hrvatskih) građana troši do 30 posto plaće kako bi pokrili kredite. Sudeći po strukturi zaduženosti, najsličniji smo Mađarskoj. Najlošije pokazatelje dugovanja kućanstava imaju građani Bugarske i Rumunjske, a najbolje iza Češke stoji Poljska u kojoj 44 posto kućanstva na kredite troši samo 15 posto primanja. Ekonomski rast u većini zemalja srednje i istoče Europe u proteklom se desetljeću većinom financirao kroz kreditna zaduženja i snažan rast bankovnog sektora, a potrošnju i rast investicija snažno su poticale kapitalne injekcije. Kriza koja je dovela do zaustavljanja kapitalnih tokova, praktičnog prestanka međubankarskog kreditiranja i drastičnog pada investicija, regiju je (a time i neke ekonomije, među kojima i hrvatsku) dovela do ruba krize likvidnosti. U neposrednoj budućnosti rizik likvidnosti, smatraju UniCreditovi analitičari, posebno će osjetiti poduzeća čije su potrebe za kapitalom već ove godine dvostruko veće od rasta njihovih depozita. Unatoč povećanim potrebama kriza je zatvorila pristup međunarodnim tržištima dionica i obveznica, smanjila razinu međukompanijskog financiranja, ali i općenito postrožila uvjete kreditiranja. Za razliku od korporativnog sektora, krizu tek sad počinje osjećati sektor stanovništva čija će ranija zaduženost u strožim uvjetima financiranja tek postati pravi problem u budućnosti. Povećaju li banke cijenu kredita, a stručnjaci vjeruju da je to samo pitanje vremena, taj sektor osim usporavanja prihoda i pada potrošnje, očekuje dodatan udar na budžete. Na koncu, pitanje je procjene bankara, može li sektor stanovništva uz postojeću zaduženost i sve dublju financijsku krizu podnijeti više kamatne stope, a da se bankama to ne obije o glavu kroz drastično povećanje nevraćenih rata kredita.
PD

Aha, zato je cijela Europa 2% u minusu.
Hvala vam kolega na pojašnjenju [bye]
[/quote]

Nema na čemu.
Činjenice su i jedno i drugo.

Minusi i dalje rastu u Europi, a i futuresi vrlo loše izgledaju. Izgleda da loša FI polako dolaze na naplatu što se sve više reflektira na cijene /pad/ dionica na burzama. Kakva će biti FI naših firmi kroz 2009. strah me i pomisliti

Aha, zato je cijela Europa 2% u minusu.
Hvala vam kolega na pojašnjenju [bye]
[/quote]

Nema na čemu.
Činjenice su i jedno i drugo.
[/quote]

Činjenice su jedno , a relnost je drugo, u ovom slučaju je ovo prvo puno gore.

Do sad je bila praksa da se dogodi pad duboko ispod 8000 bodova i onda bi ubrzo uslijedio bull run iznad 8000. Ovakvo polagano klizanje prema 7000 mi se ne sviđa.

Uf, DAX se opasno približava probijanju psihološke granice na 4000 (sad je na -3,31%), FTSE je već pao ispod 4000 (sad je -1,93%), ostatak EU isto poveći minusi.
Zna li netko što se to događa vani da su takvi padovi? Po fjučursima će takodjer biti gadno (preko -2%) ?

FTSE pao ispod 4000, a mogao bi ga danas slijediti i DAX [bye]

A zašto su futuresi u USA ovako pali? Ima netko vijesti???

ESH09.CME E-Mini S&P 500 Mar 09 805.50 5:18am ET Down 20.00 (2.42%) Chart
YMH09.CBT Mini Dow Jones Indus.-$5 Mar 09 7,911.00 5:18am ET Down 181.00 (2.24%) Chart
NQH09.CME Nasdaq 100 Mar 09 1,146.50 5:18am ET Down 25.75 (2.20%) Chart
SPH09.CME S&P 500 Mar 09 805.30 5:16am ET Down 20.20 (2.45%)