Kako sve na engleskom [shocked] pa lijepo piše KUKU LELE, to čak i makedonci razumiju
http://www.usatoday.com/money/economy/2009-01-18-buffett-economic-pearl-harbor_N.htm?csp=34
Sad mi nije jasna zašto je još prošle godine naveliko kupovao dionice US banaka, ili je on ono što mi nismo, a trebali bi biti, dugoročni intelegentni investitori. [cool]
na što konkretno misliš? Buffett u zadnjih godinu dana kupuje dosta, spiskao je već oko polovicu keša koju ima, ali koliko ja vidim količina upucana u bankarski i financijski sektor općenito do GS-a je bila zanemariva (samo malo je valjda podebljao Wells Fargo, najbolju banku koju je svijet ikada vidio :D).
Što se tiče financijskog sektora ovo sa GS-om mi izvana slabo razumijemo, ali on valjda zna što radi… GS vlada svijetom, to svi vidimo, ali koliko je jeftin i koliko je ONDA bio jeftin, to mi očito ne znamo jednako dobro kao i on…
P.S. Jedino ako ćemo i General Electric brojati u financijski sektor pa sve to zbrajati i gledati koliko se opet dodatno izložio financijama (ali u tome je majstor, valjda zna što radi), zbog njegove "GE Financial Arm", ali mislim da je to pretjerano, to je kao ono što neki stranci Adris grupu svrstavaju pod "financials", koja niti nema formalno utemeljenu "financial arm", eventualno se (upravljačka/investicijska) funkcija Grupe zapravo može time smatrati, onda da, onda je to 100 % financials, ali nemojmo pretjerivati GE i Adris su više "konglomerati" (snažne "aktivno-investicijske" filozofije) nego financijska poduzeća. GS je jedino veliko što je Buffett u financije utukao u 2008., i za vjerovati je da zna što radi – dugoročni je investitor, bitno je da GS preživi ovo što ostali neće, i da za 10 godina bude barem 5 puta jači nego danas.
(samo malo je valjda podebljao Wells Fargo, najbolju banku koju je svijet ikada vidio :D).
Kada ima najboljeg CEO-a sa dobrim genima
https://www.wellsfargo.com/about/corporate/executive_officers/kovacevich
Evo kaže Warren Buffet: Americans in cycle of FEAR i US in economic Pearl Harbour
Mislim da mu se može vjerovati
KUKU LELE [bye]
Royal Bank of Scotland -40%
Bože dragi što su neki sretni što su prodali to smeće u petak.
Vjerovatno sad otvaraju šampanjac.
Spasili su 40% funti uloženih u tu Jazovku [bye]
Nema veze, barem su danske banke zdrave
KUKU LELE [bye]
Objavljeno
19.1.2009 13:03:37
Vrijeme zadnje promjene
19.1.2009 13:03:37
Danska pomaže bankama sa 17,8 mlrd dolara
To je najveća financijska pomoć u povijesti zemlje za spas banaka od propasti i gospodarstva od recesije
Bankamagazin
Danska će ponuditi bankama i hipotekarnim institucijama kredit od 100 milijardi kruna (17, 8 mlrd dolara), prenosi Bloomberg.
To je najveći iznos ikada koji je zemlja namijenila za spas financijskog sektora od propasti i gospodarstva od recesije.
Osim toga, vlada je osnovala i fond od 20 milijardi kruna za kredite danskim izvoznicima, kako bi se uravnotežila vanjskotrgovinska robna bilanca.
Banke će tako dobiti kredit od 75 milijardi kruna, a hipotekarne institucije 25 milijardi kruna, po prosječnim kamatama od 10 posto.
Danska je vlada planirala samo garancije za bankarske depozite i međubankarske zajmove, no analitičari su procijenili da bi gospodarstvo bez financijske injekcije bankarskom sektoru u ovoj godini usporilo za 2,9 posto.
Slovenija stoji sve bolje, otkad su nam prepriječili put u EU
slovenski proizvodi u Hrvatskoj su traženi samo tako
KUKU LELE [bye]
Makroekonomska situacija u Sloveniji sve teža
Zbog gospodarske krize i stanja na tržištu novca makroekonomski položaj Slovenije sve se više pogoršava, a proračunski deficit za ovu godinu umjesto 0,6 posto, kako je računala ranija vlada, rebalansom će povećati na najmanje 2,5 posto nacionalnog proizvoda, pišu u ponedjeljak slovenski mediji.
Vlada premijera Boruta Pahora na najtežu svjetsku recesiju u svijetu nakon drugog svjetskog rata reagira "sve prije nego optimalno" i "s prilično konfuzije", a makroekonomski položaj države sve je slabiji, ocjenjuje vodeći slovenski list, ljubljansko "Delo". Vladine mjere kojima je poslodavcima obećala 230 milijuna eura za subvencioniranje plaća u poduzećima koja zbog krize skraćaju radni tjedan ima "elemente populizma" i znači rasipanje proračunskih sredstava u situaciji kad se na svjetskom tržištu novca teško može doći do novih kredita, ocjenjuje "Delo" dodajući da je Pahor istodobno zaboravio pokušati obuzdati "nediscipliniranu" javnu potrošnju po ministarstvima.
Ministarstvo financija, po navodima Slovenske televizije, pripremilo je prijedlog rebalansa proračuna po kojemu će deficit državnog proračuna ove godine porasti na najmanje 2,5 posto i to bez tzv. mirovinske i zdravstvene blagajne koje se vode odvojeno. Zajedno sa zdravstvom i mirovinskim fondom deficit će biti iznad tri posto nacionalnog proizvoda, što je "plafon" za države u eurozoni u koju je Slovenija ušla prije dvije godine.Savjetnik vlade za financijska pitanja Mojmir Mrak izjavio je da za planirani proračunski deficit negdje treba osigurati sredstva te dodaje da se zbog gospodarske krize zadužuju i druge države. No, zamjenik guvernera slovenske centralne banke Andrej Rant kazao je za Slovensku televiziju da će zbog financijske krize i nepovjerenja banaka do kredita biti sve teže dolaziti i da bi "probijanje" plafona od tri posto dopuštenog deficita moglo smanjiti kreditni rejting države. (H)
što je ovo danas?! EU je bila na +1,5%, a sad je opči potop tamo http://finance.yahoo.com/intlindices?e=europe [bye]
grobex je bio na +0,35% a sad je na -0,65% [shocked]
To ti je zbog BDI-a, jer kada padne ATPL povlači sve ostalo, nebitno ima li ikakvog smisla jedno s drugim. Kupiš Ingru ili ATPL potpuno svejedno.
što je ovo danas?! EU je bila na +1,5%, a sad je opči potop tamo http://finance.yahoo.com/intlindices?e=europe [bye]
grobex je bio na +0,35% a sad je na -0,65% [shocked]
Došlo iz g…ce u glavu
[bye]
PREMA pisanju britanskog dnevnika "The Observer", istočnu bi Europu već narednog proljeća, do kojeg su preostala tek dva mjeseca, trebali zahvatiti socijalni nemiri odnosno ulični neredi širokih razmjera.
Dugogodišnji analitičari tog europskog područja smatraju da je takav scenarij gotovo neminovan u Bugarskoj, Rumunjskoj i pribaltičkim republikama, i to zbog ekonomske, pa i socijalne nestabilnosti, ali i zbog rasne netrpeljivosti koju u posljednje vrijeme podgrijavaju isti uzroci.
Rumunjska je prva
U napisu se nadalje navodi primjer Rumunjske, u kojoj se nakon dužeg razdoblja gospodarskog razvoja naveliko zatvaraju tvornički pogoni – više transnacionalnih korporacija koje su svoju proizvodnju smjestile u toj zemlji, odlučile su zbog rasta troškova potražiti jeftinije lokacije.
Drugi, ali ne manje važan problem, čine brojni rumunjski građani koji su podigli stambene kredite u eurima, a kako je domaću valutu zahvatila devalvacija, tako bi se uskoro trebali naći u poziciji da takve zajmove jednostavno ne mogu otplaćivati.
Gospodarstvo i institucije krizu ne mogu podnijeti, te razočaranje EU-om
Navedenoj zapaljivoj kombinaciji faktora koja će dovesti do uličnog divljanja bitno pridonosi i činjenica da se istočnoeuropske zemlje, sa svojim slabim gospodarstvima i nerazvijenim institucijama, nisu u stanju boriti s posljedicama globalne krize koje se zapravo tek trebaju osjetiti.
Pored svega, u analizi se na koncu kao čimbenik budućeg izraza nezadovoljstva navodi i razočaranje članstvom u Europskoj uniji, jer nije donijelo očekivano podizanje standarda života, pa stoga, tvrde autori članka, nije nimalo pretjerano zaključiti da su građanski nemiri neupitni.
KUKU LELE [bye]