Banke: Dobra naplativost kredita
Magazin Banka proveo je anketu o naplativosti kredita građana u prvom polugodištu ove godine s obzirom na to da su već vidljive naznake pogoršanja životnog standarda, a inflacija ne pokazuje znakove smirivanja.
Banke, međutim, sudeći prema tim odgovorima, ne uočavaju nikakve bitne promjene u urednosti otplate kredita građana koji su inače poznati kao dobri platiše.
U Erste & Steiermärkische Bank podsjećaju kako posebnu pozornost pridaju dobroj procjeni rizika pa im je i naplata kredita uredna. Udio tzv. problematičnih plasmana u ukupnom portfelju je nizak. S obzirom na dobru procjenu rizika i kvalitetne instrumente osiguranja takvi se plasmani kreću do najviše 3 % ukupnih plasmana, odgovaraju iz Erstea.
Naplativost kredita je dobra i u ukupnom portfelju kredita građana Hrvatske poštanske banke. Zasad, kažu, ne vide razliku u naplativosti između pojedinih vrsta kredita, a nema bitnijih odstupanja ni u naplativosti nenamjenskih i kartičnih kredita u odnosu na druge vrste. U HPB-u ipak napominju “da je situacija na tržištu složenija i da moraju ulagati veće napore u aktivnostima naplate kredita građanima negoli ranijih godina“.
Ni u Hypo Alpe-Adria banci nema odstupanja od uobičajene razine otplate svih vrsta kredita građana.
U Partner banci napominju kako imaju uspješnu otplatu svojih nenamjenskih kredita za građane. Naglašavaju konzervativan pristup, što znači da za utvrđivanje kreditne sposobnosti nije dovoljno samo ispoštovati obrazac “iznos anuiteta + egzistencijalni minimum“.
Čak pet od 23 male banke u Hrvatskoj u prvom su polugodištu ove godine zabilježile gubitke, dok su u istom razdoblju prošle godine tek dvije banke bile u gubitku, pokazuju nerevidirani podaci Hrvatske narodne banke. Male banke, dakle one čiji udio u ukupnoj aktivi 33 banke u Hrvatskoj ne prelazi 1 posto, u prvoj su polovici ove godine ukupno ostvarile dobit od 127,6 milijuna kuna. Za usporedbu, ukupna dobit 10 velikih banaka iznosila je 3,2 milijarde kuna. Ukupna aktiva tih banaka u prvom je polugodištu iznosila 38,9 milijarde kuna čime njihov udjel u ukupnoj aktivi banaka u Hrvatskoj iznosi 8,16 posto. (poslovni)
Ovogodišnja dokapitalizacija čak 11 banaka u hrvatski bankarski sustav unio je oko 3 milijardi kuna. Međutim, još nekoliko banaka treba povećati svoj temeljni kapital jer je Hrvatska narodna banka donijela odluku o povećanju adekvatnosti kapitala s 10 na 12 posto koji bi banke trebale postići do siječnja sljedeće godine, što je uglavnom i navelo banke da ove godine povećaju svoj kapital. Prema nerevidiranim podacima HNB-a, 5 banaka za sada ne zadovoljava stopu adekvatnosti kapitala od 12 posto. Riječ je o Croatia banci, Imex banci, Podravskoj banci, Societe Generale-Splitskoj banci i Hrvatskoj poštanskoj banci. Nekolicina od tih banaka već je donijelo odluku o dokapitalizaciji, dok neke, usprkos najavi, nisu za sada konkretizirale najave. Podravska banka posljednja je u nizu hrvatskih banaka koja je ove godine donijela odluku o povećanju kapitala.
Najava Josipa Protege predsjednika Uprave HPB-a početkom godine o povećanju temeljnog kapitala za najmanje 1,6 milijardi kuna izazvala je prilično zanimanje javnosti s obzirom da nije bila isključena dokapitalizacija preko IPO-a. Protega je najavio dokapitalizaciju u svibnju, ali do danas ništa nije konkretizirano.
Najmanju stopu od 33 hrvatske banke ima Croatia banka. "Croatia banka Zagreb ima u planu do kraja ove kalendarske godine izvršiti dokapitalizaciju u visini od 150 milijuna kuna. U tom smislu je Uprava Banke i podnijela zahtjev svom vlasniku Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga", potvrdio je za Poslovni dnevnik Saša Stipić, predstojnik Uprave Croatia banke.
Prema privremenim i nerevidiranim podacima HNB-a, adekvatnost kapitala Partner banke u lipnju je iznsila 14,54 posto. Dakle, zadovoljava minimum, ali banke ne idu u dokapitalizaciju samo zbog povećanja stope adekvatnosti. Dokapitalizacija omogućuje bankama da produži ročnost kredita i plasmana iz vlastitih sredstava, Povećanje kapitala pritom je kvalitativno bolji izbor za same banke jer povećavaju adekvatnost kapitala, a ujedno si priskrbljuju dugoročne kunske izvore. (poslovni)
Posebno izdanje The Bankera Top 1000 world banks 2008. daje sliku promjena bankarske industrije u godini kada se financijska kriza, sa žarištem u Americi, počela širiti svijetom. Ništa dramatično – glasi jedan od komentara na podatak da je profit prije oporezivanja pao samo 0,7 posto. Ali, dogodilo se to prvi put u sedam godina, i to nakon razdoblja ekonomskog buma, rekordnih bankarskih profita i rastućih pokazatelja profitabilnosti.
Kapital i aktiva porasli su prošle godine, 15,9 i 21,6 %, unatoč subprime krizi u SAD-u i iznosili su 3899,4 mlrd USD i 90.256 mlrd USD. I tako se nižu brojke o usponima i padovima moćnog bankarskog biznisa.
Američke banke zastupljene su sa samo 14 % u ukupno ostvarenom profitu tisuću banaka u usporedbi s 24 % u prethodnoj godini i visokih 49 % prije pet godina. Snažno pogođene financijskom krizom američke banke na popisu tisuću najvećih imaju profit koji je za 40 % manji negoli u prethodnoj godini i krajem 2007. iznosi 112,8 mlrd USD.
Što se dogodilo s europskim bankama? Na novoj rang-listi je 266 banaka iz EU-27, a godinu ranije bilo ih je 13 više. Ta skupina drži 42 % kapitala svih tisuću banaka, 53 % ukupne aktive i 41 % profita, usprkos krizi, otpisima i gubicima.
Promatrajući profitabilnost europske su banke s 19,7-postotnim povratom na kapital uspješnije od američkih, ali je svjetski prosjek od 20 % “spašavao“ ipak netko drugi.
Vlasnici naših velikih banaka su među prvih sto po kapitalu. UniCredit je 16., Intesa 25., Societe Generale 27., BLB je na 46. mjestu, Raiffeisen Zentralbank 79., a Erste Bank 88. Svi su na boljim pozicijama negoli godinu ranije, izuzev SG-a, ali je i ta banka pala samo za jedno mjesto u odnosu na 2006. godinu.
pošto je kamenac otišo na privremeni dopust, evo jedan članak o našim bankama. banke bi rasle u 2009. malo je postariji (kojih mjesec, dva), pa ak netko zna da li su u međuvremenu revidirale svoj optimizam?
Banke spremne za rast u 2009. godini
Vaš link
[thumbsup] Dvije najbolje male banke pred kojima je preuzimanje su Slatinska i Centar banka. [thumbsup] S tim da Slatinska ima rašireniju mrežu poslovnica po Hrvatskoj.
Dionice tih dvaju banaka su jako podcijenjene.Slovenci su pokazali zanimanje za Slatinsku banku ali su ponudili smiješno nisku cijenu od 128 kuna po dionici. U ove dvije dionice špekulativni kapital može imati sigurnu i veliku zaradu ako uđu do 150 kuna. [thumbsup] [smiley] [wink]
ZAGREB – Po podacima Hrvatske narodne banke, tijekom lipnja, u odnosu na mjesec prije, zabilježen je nastavak pada kunskih nemonetarnih depozita, dok su devizni depoziti nastavili snažno rasti.
http://www.seebiz.eu/hr/banke/snazan-rast-deviznih-depozita-u-bankama,22413.html
Slažem se sa postom vodavoda ako netko u ovoj državi zarađuje onda su to jedino banke.To je izjavio i gos. Rohatinski što znači da bi ulagači na tržištu trebali kupovati prvenstveno dionice banaka jer će na njima biti najveća zarada ako ne i jedina zarada.
Imam višak kuna koje bih bih oročio, nek se kiseli. Ne želim sve u burzu. Šta mislite o ovoj ponudi Hypo banke 6,25 – 7% s rokom oročenja najmanje 6 mjeseci? Puno se piše po medijima o njima nešto u zadnje vrijeme.. sve neke afere. Kako posluje ta banka?
Imam višak kuna koje bih bih oročio, nek se kiseli. Ne želim sve u burzu. Šta mislite o ovoj ponudi Hypo banke 6,25 – 7% s rokom oročenja najmanje 6 mjeseci? Puno se piše po medijima o njima nešto u zadnje vrijeme.. sve neke afere. Kako posluje ta banka?
Ja tamo oročio 20.000 € na 6 mjeseci 6%… godišnje … nisam imao nikakvih problema niti za glavnicu(vadio kratko za burzu) niti za kamate …
Čak moram ih pohvalit za – imao sam oročenih 10 000 € isti uslovi (6 mj. -6 %) bilo mi oročeno samo 3 mjeseca …Povećao ulog na 20.000€ na slijedećih 6 mjeseci a isplatili mi punu kamatu (6%) ona tri mjeseca… Nešto kao povećanje glavnice .- ima u ugovoru navedeno ….
Također imao pod istim uslovima malo prije (početak 2009) toga KN na 10% kamate …- sve ispoštovali …
JBG ja zasad s njma sve 5….
Znam da su početkom 2009. bili u k…. ,za nepovjerovat ali klijentu prije mene u redu ponudili prazan papir da napiše kamatu koju hoće a da netraži svojih 500.000 € ….
Nije pristao , zahtjevao je novac , te su zvali nekakav centralni trezor te naručili novac i pratnju ….
U isto vrijeme nadaj bože bit im dužan , mislim da imaju najgoru kamatu na tekući , na prekoračenje kolju naživo …Kolega uzeo gumenjak preko njih , lizing , zatajili mu zadnju ratu od 30% …Totalno nezadovoljan ….
Hvala kolega na prenesenim iskustvima. [smiley]
Dvije najbolje male banke pred kojima je preuzimanje su Slatinska i Centar banka. S tim da Slatinska ima rašireniju mrežu poslovnica po Hrvatskoj.
Dionice tih dvaju banaka su jako podcijenjene.Slovenci su pokazali zanimanje za Slatinsku banku ali su ponudili smiješno nisku cijenu od 128 kuna po dionici. U ove dvije dionice špekulativni kapital može imati sigurnu i veliku zaradu ako uđu do 150 kuna.
Hm, gdje su ona lijepa vremena kad su strane banke plaćale 4-5 x BV za ulazak na naše tržište. No, mislim da sa takom malom ponudom (ako je bilo) nemaju nikakvu šansu. Hrvatsko bankarsko tržište ima još itekakvog potencijala, samo da se situacija sa recesijom malo smiri. Zamislite samo, koliko će trebati kredita kod obnove neprivatiziranih poduzeća, a potom i razvojnih projekata!? Smatram da te male banke nisu interesantne bankama koje su već na našem tržištu, ali kad tad će nekome zatrebati za ulaz. Znamo za restrikcije HNB-a po tom pitanju.
koja od malih banaka ima najbolje fundamente i eventualno kakve spekulacije o preuzimanju