Od 14 banaka koje su do kraja srpnja objavile polugodišnja izvješća polovica njih ukazuje na pad dobiti, dok su četiri banke u prvih šest mjeseci pokazale gubitak.
Ako i uzmemo u obzir činjenicu da je ovakav trend očekivan, polugodišnje su brojke ipak podcrtale jedan drugi vrlo zabrinjavajući trend u bankarskom sustavu. Naime, prema 14 dostupnih bankarskih izvješća, čak je 11 banaka u odnosu na kraj 2007. godine smanjilo stopu adekvatnosti kapitala, odnosno povećalo rizičnost poslovanja. Stopa adekvatnosti kapitala pokazuje koliko je ukupnih plasmana banke zapravo pokriveno bančinim kapitalom, što u slučaju neke krize koja bi povećala broj nenaplativih kredita de facto postaje glavni faktor opstanka ili propasti pojedine banke.

Iz PBZ-a pak inzistiraju na tome da je na njihovo smanjenje adekvatnosti kapitala najviše utjecala nedavne promjena formule za računanje rizika kojom je HNB povećao rizičnost određenih plasmana, a samim time i zahtjeve za kapitalom. U isto vrijeme, napominju, jamstveni kapital banke povećan je u odnosu na prosinac 2007. za 623 milijuna kuna, pa je pogrešan zaključak da je povećana rizičnost poslovanja. Ipak, loše stanje na globalnom tržištu kapitala, ali i pogoršana makroekonomska situacija kod nas i u svijetu, dodatno komplicira ispunjenje zahtjeva HNB-a prema kojem banke od 1. siječnja 2009. moraju povećati stopu adekvatnosti kapitala sa sadašnjih 10 na čak 12 posto.

Kako je rast plasmana ograničen na 1 posto mjesečno, neovisno od izvora financiranja, to malim odnosno domaćim bankama pokušaj uvećanja kapitala čini besmislenim jer bi to trebao biti najskuplji izvor sredstava, tako da i trenutačni usporen rast sektora postupno smanjuje stopu adekvatnosti kapitala.
Iako su domaće banke još uvijek znatno kapitaliziranije od međunarodnog standarda koji iznosi 8 posto, velika ovisnost cijelog domaćeg financijskog sustava o bankama zahtijeva stroži pristup ocjeni rizika domaćih banaka. (business.hr)

Hrvatske su banke i dalje sigurna oklada, pokazuje analiza šestomjesečnih rezultata banaka koju je izradio SEEbiz na temelju dostupnih financijskih izvješća.
Najveće banke ostaju i najprofitabilnije, pa tako Zagrebačka banka bilježi najveći rast neto dobiti u prvih šest mjeseci – 58,5 posto. Snažan rast dobiti bilježe još dvije iz skupine velikih banaka – Erste (31,9%) i Splitska (20,9%) dok je u slučaju RBA dostupan samo podatak o rastu bruto dobiti od čak 80 posto. Hrvatska poštanska banka predvodi skupinu srednje velikih banaka s rastom dobiti od 20,3 posto. HPB je neprikosnoveni lider i u jačini rasta neto prihoda od provizija i naknada koji su u šest mjeseci porasli čak 75,3 posto. Rezultat HPB-a bio bi mnogo bolji da nije bilo gubitka na poziciji ulaganja u vrijednosne papire. Privredna banka Zagreb šestomjesečno je razdoblje završila ispodprosječnim rastom kako u kategoriji neto prihoda od kamata (9,9%) tako i u kategoriji neto prihoda od provizija i naknada (11,8%) pa je i neto dobit porasla slabašnih 0,4 posto. U kategoriji neto prihoda od kamata lider među analiziranim bankama je Vaba banka koja bilježi povećanje od čak 134,2 posto. No, ona je ujedno i jedina banka kojoj je pao prihod od provizija i naknada i to 31,9 posto. Jedina pak među analiziranim bankama koja je spustila neto dobit u prvom polugodištu bila je Podravska banka kojoj je čista zarada spuštena čak 58,8, posto.
Kad se baci pogled na tržišnu izvedbu bankarskih dionica na Zagrebačkoj burzi, većina je njih spustila vrijednosti čak i više od prosjeka tržišta. Najteže su stradale dionice Slatinske banka koje su u odnosu na početka godine slabije čak 54,1 posto, a među najvećim su gubitnicima PBZ (-47,0 posto) te Podravska banka (-45,3 posto). Među većim je bankama najbolje prošla Splitska čije su se dionice spustile samo 6,9 posto, no sjenu na taj učinak baca izrazita nelikvidnost koja "krasi" te dionice. Zagrebačka banka prije nekoliko je mjeseci izvršila stock split, no to nije pretjerano utjecalo na likvidnost Zabinih dionica. Jedina bankarska dionica koja od početka godine bilježi rast tako ostaje povlaštena dionice Banco Popolare Croatia koja je ove godine povećala vrijednost 37,1 posto, no i one se odlikuju ne baš izdašnim prosječnim dnevnim prometom. Aktiva svih banaka u šest mjeseci povećana za 7,1% na 348,3 milijarde kuna, kažu podaci HNB-a koji otkrivaju i kako je ukupni iznos odobrenih kredita povećan sa 206,3 na 228,2 milijarde kuna (+10,6%). Promatrano po segmentima najveći porast zabilježen je u kreditiranju stanovništva (+14,9% na 116,5 mlrd. kuna), a slijede krediti državi i lokalnim državnim jedinicama (+13,9% na 17,1 mlrd. kuna) te krediti trgovačkim društvima koji su na godišnjoj razini porasli za 5,7% na 87,6mlrd. kuna.

što se tiče banak treba reći jednu stvar … polako ali sigurno će im opadati kamatni prihodi (ograničenja HNB-a, smanjena potražnja za kreditima i sl.)

smanjenje kamatnih prihoda nastojat će nadomjesti nekamatnim prihodima … svi korisnici e-zabe su to već primijetili 100% povećanjem naknade za transakcije izvan banke … dakle cijena nije više 1,00 kn po transakciji već 2,00 kn …

kao korisnik e-zabe već primijetih i svašta im kazah. a to je samo jedan od načina da te prisile da uzmeš Lepezu širokih mogućnosti (mjesečna naknada od 60 kn za sve – sad plaćam 40 kn – i u toj Lepezi s 20 kn nadoknade dobivaš 10 transakcija na e-zabi gratis, dakle bez naknade).

u prilogu zgodna usporedba banaka u regiji (posuđeno s teme PBZ, hvala kolegi…)

kako besplatno ako si platio naknadu ?

što se tiče usporedbe, ispadamo najskuplji … dakle i po ovim cijenama smo overvalued ….

Umjesto da tu prebacujete nekakve tabele, potrudite se napraviti nešto i sami. P/E ZABE je 16,75, a ne 24,28 odnosno 45% više nego što je, isto tako P/B je 1.91, a ne 2.35. Samo vi ekipo investirajte na temelju tu nekakvih tablica.

ttm?

Umjesto da tu prebacujete nekakve tabele, potrudite se napraviti nešto i sami. P/E ZABE je 16,75, a ne 24,28 odnosno 45% više nego što je, isto tako P/B je 1.91, a ne 2.35. Samo vi ekipo investirajte na temelju tu nekakvih tablica.
[/quote]
Ako uzmemo u obzir smjer kretanja dobiti PBZ i ZABA su imale največu dobit u II Q 2008.Njima dobit
raste a samim time i očekivanja su veča,jer kupujemo budućnost.A velike evropske banke su imale
velike gubitke i veliki otpis imovine,da je nekima prijetio i stećaj.Uspoređivati balkanske banke koje
su ostvarile povečanje dobiti i gubitaše kao što su velike evropske banke ,a još uvijek prijeti strah
od daljnjih otpisa ,tj rizik od velikog gubitka ulagača u te evropske dionice.To je diskontna cijena na
veliki rizik.I zato su te evropske banke sada "jeftine".A inače one ne mogu povečati ulaganja ,kao
što imaju prostora banke u tranzicijskim zemljama koje su gladne kapitala.

Kupnjom dionica balkanskih banaka možemo očekivati pristojnu zaradu uz manji rizik.Kupnjom dionica velikih evropskih banaka imamo šansi na visoke zarade,ali i velike gubitke.

Pri usporedbi sa našim balkanskim susjedima Hrvatska je najstabilnija i politički i ekonomski/osim
Slovenije/,a samim time naše banke,kao i sva ostala poduzeća će se tržiti nešto skuplje,te će imati
manji diskont od ostalih.A ulazak u NATO i približavanje Evropskoj uniji daje dodatne prednosti,tj
veće cijene.

"cene uzete na dan 18. jun 2007."
kolega, valja malo pažljivije čitat šta piše u ‘tabeli’ i oko nje.
fundamenti su, dakle, računati na osnovi tržišnih cijena dionica iz 18. juna dveisedme.
tada smo bili debelo precijenjeni (i ovo je očit dokaz), a precijenjeni smo, na žalost, i danas. ne svi, dakako.

Pa baš da je ZABA sa P/E 16,75 i konstantnim povečanjem dobiti (samo prije 1,5 godinu imali su cijelo godišnju dobit na razini današnje polugodišnje, znaći 100% povečanje u 1,5 godinu!!!) i sve to u ovo vrijeme kreditne i gospodarske krize, neznam baš dali se može reći da je precjenjena. To što neki samo gledaju sadašnjost i prošlost čini ih lošim investitorima, takvi su najviše popušili u zadnjih godinu dana.
Koliko ja znam danas nije 18. jun 2007 nego 11.08.2008., a od onda je za ZABU izašlo nekoliko odličnih izvještaja, prošla dokapitalizacija i cijena se strmoglavila prilično.

ZAGREB – Po podacima Hrvatske narodne banke, tijekom lipnja, u odnosu na mjesec prije, zabilježen je nastavak pada kunskih nemonetarnih depozita, dok su devizni depoziti nastavili snažno rasti.

http://www.seebiz.eu/hr/banke/snazan-rast-deviznih-depozita-u-bankama,22413.html