‘Uskoro ćemo postati prekrasna mala pametna i bogata zemlja’

Naslovnica Forum Komentari članaka ‘Uskoro ćemo postati prekrasna mala pametna i bogata zemlja’

Forum namijenjen komentiranju objavljenih članaka.

Koji jadni lik sve više liči na Banderaša. Političari u kronicni lazovi i varalice. Pa tko njemu vjeruje.? Odakle njemu te inforamcije. Koje on vjestine i znanja im tehnicka i ekonomka osim ovih komesarkih On i Zoki se našli s PR agencijom, pa su im oni rekli da će biti bolje. Bit će bolje dogodien čim e ekonomija pokrene, a ekonomiju treba amo malo pokrenuti, a ekonomija nikako da trzne…ma prodaji ti maglu nekome drugome….

On je ionako slučajno uletio na to mjesto jer Čacic mora na robiju…ako je ženu uhljebio onda je to već standard…i ministar turizma je svoju uvalio u Croatia banku. To je pak znatno manje od prethodnika mu Ostojića koji je ojadio neku obitelj za zemljište vrijedno 25 milijuna i sad otišao u anonimnost…pojeo vuk magare.

Gornja i donja granica produktivnosti

U neodgovornim nebulozama ministar Vrdoljak je postavio novi ministarski rekord. Gledajući ranije komentare proizlazi da su njegove izjave već pitanje samo psihologije i ničeg drugog.

Ajmo krenuti od najjačeg. Nada umire posljednja, a to vrijedi i za njegovu nadu o povišenju kreditnog rejtinga. Izaći iz “junk” statusa je vrlo, vrlo teško ali postoje primjeri država koje su – već na granici “junka” – uspjele povisiti svoj kreditni rejting. Prije dvije godine financijski mediji su pisali o tome da je u Evropi došlo do zanimljivog preokreta: dok se zapadnoevropskim zemljama samo smanjivao rejting, nekolicina u istočnoj Evropi ga je uspjela povisiti. Ne samo izglede iz, na primjer, negativnog u stabilni ili iz stabilnog u pozitivni nego ga stvarno povisiti za jednu ili dvije “recke”.

Među tim državama je bila i Srbija (u vrijeme dok joj je guverner središnje banke bio Dejan Šoškić).

Bilo bi divno da gosp. Vrdoljak, umjesto da se samo nada povišenju hrvatskog kreditnog rejtinga ove jeseni, nazove Dejana Šoškića (on više nije guverner sredinje banke Srbije)da mu objasni kako je to Srbija uspjela postići. Toliko vremena valjda može naći, a hrabrosti i živaca za takav potez valjda ima!

Još nešto.

Prije nekog vremea gosp. Vrdoljak je iznio još jednu nebulozu: da je Hrvatska dosegla dno. Niti Hrvatska niti bilo koja druga država u njenoj poziciji nije dosegla dno i nikada ga neće doseći. Dno o kojem govori gosp. Vrdoljak ne postoji. Tu bi se gosp. Vrdoljak trebao malo potruditi i naučiti zašto produktivnost ima samo gornju, ali ne i donju granicu produktivnosti. Produktivnost se samo asimptotski približava svojoj donjoj granici, ali ju nikada ne dosiže jer ju na može dosegnuti – nje nema. Gosp. vrdoljak je dipl. inžinjer pa će to lako shvatiti.

Riječju, kada je u pitanju država nema donje granice svekolikog trenda pada (ne samo produktivnosti) kada se svede na nerad, nered, bijedu, životarenje i međunacionalne sukobe.

To je situacija koju sada ima Hrvatska a ona može potrajati u beskraj.

Što Vrdoljak zna o gospodarstvu? ŠTO?

Koja tužna slika jednog depresivnog gospodarstva i beskrajno depresivnog naroda. Milanović kaže da je ovo najkompetentnija vlada do sada. Je, kad bismo igrali trešetu ‘ko manje.

@marx, jako dobar komentar, samo jedna dopuna. Nema ni gornje granice za produktivnost. Radim vec vise od 30 godina na projektima za automobilsku industriju, prvenstveno na automatskim i poluautomaskim linijama. Mogu reci, da sam sviki put iznova fasciniran, rjesenjima i rezultatima genijalnih ljudi. Sto se Hrvatske tice dopustite mi reci sljedece: Nikad politika nigdje u svijetu nije spasila ekonomiju. Ona moze pomoci u tome, da kreativnim i inovativnim poduzeticima ne zagorcava previse zivot i to je sve. Kad su Hrvati u pitanju, onda imam osjecaj da narod stoji sa strane kao kibic i ocekuje od raznih Vrdoljaka da mu osiguraju posao, placu, standard…Dragi ljudi ta vremena su passe, onaj tko to ne vidi, vec je propao.

Nikad politika nigdje u svijetu nije spasila ekonomiju. Ona moze pomoci u tome, da kreativnim i inovativnim poduzeticima ne zagorcava previse zivot i to je sve. Kad su Hrvati u pitanju, onda imam osjecaj da narod stoji sa strane kao kibic i ocekuje od raznih Vrdoljaka da mu osiguraju posao, placu, standard…Dragi ljudi ta vremena su passe, onaj tko to ne vidi, vec je propao.

Ovchica, ja vidim da ti uporno braniš ovu vladu. To je tako jadno. Tako jadno.


… To je tako jadno. Tako jadno.

Tko je jadan?? Ovchica,Vlada,oboje??? Cini mi se da ce ovdje uskoro biti oba dva,oba dva,oba su pala.

Uvik ɐɹʇuoʞ ! Sitne duše mogu da mi puše!!!

Ljudi, kamo je nestao onaj “Glog”, glavni fan crvenih babuna? Nije da mi fali, ali već duže vrijeme ne primjećujem postove s velikim štampanim slovima.Tako obično i nestanu sa scene oni koji se uporno dreče i vrijeđaju sve i sva.[emo_mrgud][emo_plazi]

Problem je što u Hrvatskoj svi očekuju nešto od države a država očekuje porez od svih.

Sad, netko će morati raskinuti sa nekim, ili država sa građanima ili obrnuto.

Bez toga će teško biti promjene.

I was early taught to work as well as play, My life has been one long, happy holiday; Full of work and full of play- I dropped the worry on the way- And God was good to me everyday.

Viewer,
nažalost niste u pravu. To da produktivnost nema donju nego samo gornju granicu nisam izmislio ja nego oni koji znaju daleko više od mene i kudikamo su pametniji.
Moramo se naći i ovu diskusiju nastaviti “uživo” (vidi moje podatke na privatnoj poruci Vama, ako ste zainteresirani za susret).

Samo radi profita čitalaca Poslovnog dnevnika: Gornja granica produktivnosti za napr. tvornicu automobila je teoretski maksimum koji može ostvariti u praksi. Na primjer milijun automobila godišnje uz tri smjene, maksimalan angažman svih zaposlenika itd. Fizički ne može uz dane kapacitete proizvesti milijun i jedan automobil.

Naravno da nabavkom nove tehnike može povećati svoju produktivnost ali i ona ima svoju gornju granicu.

Kada su svi demotivirani i nemaju pravi proizvod, nema donje granice. Ona nije ni 800.000 niti 8.000 – nema granica lošem radu, javašluku, apsentizmu itd..itd…
Sigorno pratite izvješća “Harbor reports” i znate za usporedbe proizvodnje Toyote i Lade ili brodova u našim brodogradilištima i Koreje ili Kine.

Vi sigurno pratite kako se Fiat u Kragujevcu bori uvesti američku produktivnost (4 dana po 10 sati a ne 8 po pet) što izaziva iste reakcije kao svojevremeno u Mirafioriu.

Evropa nije SAD! No ostavimo to za razgovor uživo.

New Report

Close