Risk Management Arena

HNB o upravljanju rizicima domaćih banaka

Pogled Hrvatske narodne banke na upravljanje rizicima hrvatskih banaka i Basel II

Dr.sc. Boris Vujčić, zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke, je u svom predavanju sudionicima konferencije objasnio razloge uvođenja i osnove Basela II. Prema EBRD indeksu provedenih reformi u bankarskom sektoru Hrvatska dijeli drugo mjesto u kategoriji tranzicijskih zemalja, odmah iza Madžarske. Strane banke su nakon velikog broja stečajeva banaka i krize bankarskog sustava preuzele većinski udjel u domaćem bankarskom sektoru. To je otvorilo prekogranična pitanja reguliranja poput može li se zaplijeniti imovina banke kćeri ako paneuropska banka majka upadne u probleme i tko upravlja krizom ako banka kćer upadne u probleme. U domaćoj praksi je poznat slučaj napuštanja kćeri Riječke banke od majke Bayern banke. Zato upravljanje krizom pripada središnjoj banci zemlje domaćina. Povjerenstvo za nadzor banaka iz Basela se bavi utvrđivanjem prihvatljive metodologije za računanje minimalnog zahtijevanog kapitala za stvarni ekonomski rizik portfelja financijskih institucija kao mehanizma zaštite od gubitka. Osnovni nedostatak međunarodnog ugovora iz 1988. godine, poznatijeg kao Basel I, je bio taj što je prisiljavao banke da imaju veći kapital nego što su ga željele imati. Sužavanje efikasne granice u prostoru određenom rizikom i prinosom je dovelo do toga da banke mogu prihvatiti ostvarivanje niže stope povrata na kapital ili povećati rizičnost svog portfelja. Banke su odabrale povećanje svoje rizikom ponderirane imovine, a time se povećala vjerojatnost smanjene kreditne aktivnosti tijekom recesije i vjerojatnost kreditnog sloma. Također, Basel I je zanemario operativni rizik, rizik zemlje i rizik likvidnosti, te ročnost potraživanja i efekt diversifikacije. Zbog toga je Basel II, u potrazi za pravom vrijednosti ekonomskog rizika, dozvolio bankama da same računaju minimalnu razinu kapitala, što je za posljedicu trebalo imati smanjenje razine njihove rizične imovine. Sporazum Basel II objedinjava tri stupa: zahtjev za kapitalom, revizija nadzornog tijela i režim tržišta. Modeli koji banke koriste su relativno novi, a vrijeme će pokazati koliko su upotrebljivi. Primarni problem Basela II je taj što bi posljedica smanjenja kreditnog rejtinga zajmoprimca i većeg očekivanog gubitka banke tijekom recesija trebala biti povećanje kapitala banke. Basel II je ponudio tri pristupa procjene kreditnog rizika dužnika: standardizirani pristup, pristup utemeljen na internom rejtingu “Internal Ratings Based (IRB)” koji će vjerojatno prihvatiti sve banke u stranom vlasništvu (šest najvećih banaka upravo uvode interne modele za kvantificiranje kreditnog rizika zbog potrebe konsolidiranog izračuna kapitalnih zahtjeva) i napredni IRB pristup. Banke još nisu počele raditi na razvoju naprednih IRB pristupa, a procjena troškova njegovog uvođenja se kreće između 11 i 28 milijuna kuna. Banke moraju Basel II primijeniti do 2009. godine, a za to moraju raspolagati povijesnim podacima u zadnje dvije godine, iako bi bilo poželjno imati podatke za barem pet godina. Procesi upravljanja rizicima moraju biti fokusirani na identificiranje rizika, mjerenje rizika i stvaranje procedura i mjera za kvalitetno upravljanje rizicima i smanjenje rizika na najmanju moguću mjeru. Iako Basel II zahtijeva da banka kćer razvija modele koje prvo šalje na potvrdu banci majci, a zatim svom nadzornom tijelu, hrvatskim bankama majka u inozemstvu razvija modele koje kćer treba implementirati. Za sada još nitko u hrvatskoj ne nudi rješenja za eventualne krize i upravljanje rizikom.

Risk Management Arena

HNB o upravljanju rizicima domaćih banaka

Analiza pripremljenosti hrvatskih banaka za Basel II

Martina Drvar, glavna savjetnica u Sektoru za bonitetnu regulativu i nadzor banaka Hrvatske narodne banke, je u svom predavanju istaknula da je HNB prioritet dodijelio razvoju metoda procjene kreditnog rizika, dok su tržišni i operativni rizici u bankama gotovo zanemareni. Razlog tome je što su kreditne institucije pod izravnim nadzorom HNB-a sredinom prošle godine raspolagale sa 78,5 posto imovine svih financijskih institucija, a u strukturi kapitalnih zahtjeva krajem prvog tromjesečja ove godine kreditni rizik čini čak 96,42 posto. Danas samo osam banaka računaju kapitalne zahtjeve za tržišne rizike, a samo šest banaka za to planiraju implementirati interne modele. Čak dvadeset od trideset i tri domaće banke uopće ne provodi proces identificiranja i procjenjivanja operativnog rizika, a mnoge od njih ni ne znaju što opisati operativni rizik jeste. Nešto više standarde primjenjuju jedino velike banke – kćeri banaka iz inozemstva, dok male banke u pravilu čekaju regulativu Hrvatske narodne banke. Primarni problem banaka je nedostatak regulative i kadrova koji raspolažu znanjem kako implementirati sustav mjerenja operativnog rizika. U jedanaest banaka koje prikupljaju podatke potrebne za upravljanje operativnim rizicima, trećina operativnih gubitaka je uzrokovana vanjskim prijevarama, trećina nastaje tijekom poslovnih procesa koji se u bankama odvijaju, a na trećem mjestu su interne prijevare. Modele za procjenu kreditnog rizika domaćih trgovačkih društava banke su u pravilu razvijale na podacima FINA-e. Prema prošlogodišnjoj anketi HNB-a, 63 posto banaka će koristiti standardizirani pristup za procjenu kreditnog rizika za sve kategorije imovine, a još 27 posto će ga koristiti u prijelaznom razdoblju do uvođenja IRB pristupa. U gotovo svim bankama je u tijeku izrada baze podataka o kolateralima koja će služiti kao podloga internih modela banke namijenjenih za umanjenje kreditnog rizika. 63 posto banaka koriste vanjske institucije za procjenu kreditnog rejtinga (S&P, Moody’s, Fitch), pri čemu ih samo 43 posto poznaje metodologiju koja se za tu procjenu koristi, a 57 posto banaka pribavlja podatke o kreditnom rejtingu sa Internet stranica vanjskih institucija za procjenu kreditnog rejtinga. 67 posto banaka smatra neprimjerenim definiranje dospjelih nenaplaćenih potraživanja za javne državne subjekte i poduzeća duže od 90 dana. Tek 35 posto banaka ima postavljen program upravljanja korporativnim rizicima (Enterprise Risk Management – ERM program), dok je kod 32 posto njih on u postupku uspostavljanja. Umjesto zaključka je konstatirano da vezano uz FSAP direktive Italija, odakle je vlasnik većine domaćih banaka, ima najnižu stopu najava (eng. notification) provjerenih od strane nadležne Komisije. Najveći problem predstavljaju FSAP direktive vezane uz adekvatnost kapitala i transparentnost, te MIFiD.

Risk Management Arena

Inozemni savjetnici o upravljanju rizicima

Ključni izazovi Basela II za banke

Savjetnik KPMG-ja Francesco Merlin je prezentirao ključne izazove vezane uz Basel II koji stoje pred hrvatskim bankama. “Izazovi upravljanja rizicima koje je nametnuo regulatorni pristup Basel II imaju značajan utjecaj na globalno financijsko tržište. Prema Baselu II, za mjerenje rizika banke trebaju razvijati vlastite modele (na primjer, konstruirati sustav internog rejtinga) što pojačava njihovu potrebu za podacima o kvaliteti uprave poduzeća klijenta, strukturi njegove imovine, kapitala i prihoda, o trendovima u djelatnosti kojom se poduzeće bavi i relativnoj poziciji poduzeća unutar nje. Prema Baselu II, banke trebaju segmentirati svoj portfelj i za svaki segment razviti specifičan model mjerenja izloženosti riziku. Prema Baselu II, banke moraju imati funkcionalno neovisan odjel za nadzor rizika čija je zadaća implementiranje sustava internog rejtinga za procjenu izloženosti riziku i računanje minimalnog zahtijevanog kapitala, što čini prvi stup Basela II. Drugi stup čini kontrola valjanosti i suvislosti zahtijeva za kapitalom od strane nadzornog tijela, a treći stup čini provjera dosljednosti postojećih internih modela sa informacijama koje je otkrio odjel za unutarnju reviziju. Prema Baselu II infrastruktura informatičke tehnologije treba biti takva da može mjeriti, pratiti i automatizirano izvješćivati o svim vrstama rizika poslovanja financijske institucije.”, izjavio je Francesco Merlin.

Upravljanje operativnim rizicima u bankama središnje Europe

Savjetnik Deloitte-a Pavel Nevicky je prezentirao iskustva i trenutno stanje u upravljanju operativnim rizicima u bankama središnje Europe, idealan okvir za upravljanje operativnim rizicima, pristupe skupljanja izgubljenih podataka i ključnih pokazatelja, kvantitativnu analizu povijesnih podataka, analizu scenarija i računanje kapitala.

Oruđa za implementiranje upravljanja rizicima

Savjetnik Deloitte-a Attila Szendrey je prezentirao okosnicu za razumno upravljanje rizicima, izazove upravljanja operativnim rizicima i potrebu za upotpunjavanjem i povezivanjem upravljanja rizicima s unutarnjom revizijom. Istaknuo je da automatiziranje oruđa za upravljanje rizicima ima za posljedicu efikasnije i pravovremeno izvješćivanje koje dovodi do kvalitetnijeg upravljanja poduzećem. Na kraju izlaganja prezentirao je tehnološki okvir software-a za upravljanje rizicima BarnOwl ( http://www.barnowl.co.za ).

Reveleus Basel II rješenja

Savjetnik za informatička rješenja vezana uz financijske usluge ORACLE-a Pal Ribarics je prezentirao sveobuhvatna rješenja koja ORACLE ( http://www.oracle.com/global/hr/index.html ) nudi zajedno sa poduzećima SIEBEL i i-flex, a vezana uz upravljanje rizicima odobravanja kredita fizičkim i pravnim osobama, rizicima u investicijskom bankarstvu (rizik likvidnosti, tržišni rizik, valutni rizik i kamatni rizik), te operativnim rizicima u Internet bankarstvu i upravljanju aktivom i pasivom banke.

Kako učinkovito primijeniti smjernice HNB-a za upravljanje informacijskim sustavom?

Viši savjetnik za zaštitu informacija CISSP, S&T Hrvatska, Tomislav Vazdar je prezentirao kako banke mogu smanjiti operativni rizik vezan uz informatičku tehnologiju. “Banke su dužne kontinuirano obavljati mjerenje, procjenu i upravljanje svim rizicima kojima su izložene, a jedan od rizika je i neadekvatno upravljanje informacijskim sustavom. Upravljanje rizikom informacijskog sustava obuhvaća postupke procjene rizika, te poduzimanja radnji za smanjenje rizika na prihvatljivu razinu i održavanje prihvatljive razine rizika. Temeljna načela informacijskog sustava su povjerljivost, raspoloživost i integritet, a rizik je kombinacija dvaju faktora: vjerojatnosti da će se neželjeni događaj dogoditi i njegov učinak.”, rekao je Tomislav Vazdar.

BANKE NEMAJU RAZVIJENO UPRAVLJANJE RIZICIMA JER IM NEDOSTAJE KVALITETNIH I ŠKOLOVANIH KADROVA U TOM PODUČJU. ZAPOSLITE MENE !!!

Zainteresirani za potencijalnu suradnju mogu me kontaktirati putem privatne poruke. [smiley2]

INVESTICIJSKI FONDOVI I BROKERSKA DRUŠTVA NEMAJU RAZVIJENO UPRAVLJANJE TRŽIŠNIM RIZICIMA JER IM NEDOSTAJE KVALITETNIH I ŠKOLOVANIH KADROVA U TOM PODUČJU. ZAPOSLITE MENE !!!

Zainteresirani za potencijalnu suradnju mogu me kontaktirati putem privatne poruke.

http://www.poslovni.hr/45687.aspx

MiFID donosi veće zahtjeve u pogledu organizacije, procedura, transparentnosti i konkurencije. Zbog toga brokerski posao postaje definitivno kompleksniji i zahtjevniji u pogledu odgovornosti i upravljanja rizicma pa je lako pretpostaviti i da će u srednjem roku broj brokerskih kuća znatno smanjiti, a one ambicioznije vjerojatno prerasti u investicijske kompanije, sa znatno širim spektrom usluga i poslova. Međunarodna savjetničko-revizorska kuća Deloitte je upravo ovih dana izdala posebnu publikaciju posvećenu direktivi MiFID.

Martine jesi li dobio posao?

konferencije o fondovima u EU-4. prosinca Hotel Antunović Zagreb
Industrija mirovinskih i portfolio menagement-12-14 studenog Hotel LAV, Split

Gdje nam je Martingale da nam da svoj kratki osvrt na situaciju….
Svjestan sam da nas je pogodilo malo vece sr… e, ali ne mogu a da ne izrazim svoju zaprepastenost nacinom na koji fondovi idu kroz korekciju, totalno nepripremljeni na krizu, jednostavno pustaju da im portfelj tone.
Znaci, dok je euforija pumpa se sve zivo, kvalitetno i nekvalitetno, neka raste do neba, a sad tobogan…pa sta bude…
Nikakve strategije u slucaju pada trzista nemaju, a vec dugo nam trziste nije jeftino…
Drago mi je da se ovo dogodilo, fini dokaz da f menadzeri nisu nikakvi nadljudi koji ce se brinuti za nas kapital, ono u dobru i u zlu [smiley1]
Treba se svatko sam pobrinuti za vlastiti kapital, to je poanta

Pozdrav društvo, imam jedno pitanje vezano za pristupe procjene kreditnog rizika, pa ako netko ima koristan odgovor bio bih mu vrlo zahvalan.
Zanima me da li netko zna nešto više o vrlo modernom pristupu pocjene kreditnog rizika koji se spominje u par domaćih izdanja (knjiga o politici banaka) al sve je to šturo napisano. Može li mi netko malo pojasnit bit toga i da li tu spadaju kreditni i bihevioralni scoring, i bio bih zahvalan ako neko preporuči neku knjigu ako postoji ovdje kod nas koja malo opsirnije o tom govori? unaprijed hvala