| Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
|---|---|---|---|---|---|---|
ULPL | 13,31 | 24.806 | 1,864 | 13,00 | 13,60 | -3,55% |
najava sjednice Nadzornog odbora
Vaš link [smiley]
I ja se još čudio današnjem prometu u početku… Najava sjednice sve objašnjava… Toliko o jednakom pristupu informacijama za sve… Uvijek, uvijek ista priča…
…Uvijek, uvijek ista priča…
jedina tocka dnevnog reda koja me ubola u oko: 7. Aktivnosti vezane za organizirano tržište kapitala
[lol]
I ja se još čudio današnjem prometu u početku… Najava sjednice sve objašnjava… Toliko o jednakom pristupu informacijama za sve… Uvijek, uvijek ista priča…
Ma nema tu kriminala [lol]
Drugi dio dividende……………????????
jedina tocka dnevnog reda koja me ubola u oko: 7. Aktivnosti vezane za organizirano tržište kapitala
[lol]
[/quote]
I mene isto,ide se na starnu burzu kolege,trezor je pun dionica ko šipak. [thumbsup] [thumbsup]
[/quote]
dugo se prica o tome [proud], ali pricekajmo 16.4
jedina tocka dnevnog reda koja me ubola u oko: 7. Aktivnosti vezane za organizirano tržište kapitala
[lol]
[/quote]
I mene isto,ide se na starnu burzu kolege,trezor je pun dionica ko šipak. [thumbsup] [thumbsup]
[/quote]
dugo se prica o tome [proud], ali pricekajmo 16.4
[/quote]
[pray]
Datum objave: 15.4.2010 | 9:34
Zadnja izmjena: 15.4.2010 | 9:43
ZSE EQUITY PREVIEW
Zagrebačka burza: Atlantska će profitirati od dividende HT-a
Autor/izvor: Siniša Malus – sinisa.malus@seebiz.eu
ZAGREB – Nakon dugog razdoblja, brodari su vodili glavnu riječ na Zagrebačkoj burzi. Oporavak BDI indeksa i dobri makro podaci s azijskog kotinenta ponovno su dionice domaćih brodara učinili atraktivnima.
Atlantska plovidba podsjetila je na već pomalo davne dane kad je likvidnost od 6,8 milijuna kuna bila pravilo, a ne teška iznimka kao sada. Taj je promet bio, naime, najviši dnevni obujam još od sredine srpnja prošle godine.
Dodatni argument činjenica je što posljednjih tjedana nisu pratili rast tržišta pa je već i iz tehničke persprektive došlo vrijeme za njihov rast. Tako je Atlantska plovidba (ZSE:ATPL-R-A) podsjetila na već pomalo davne dane kad je likvidnost od 6,8 milijuna kuna bila pravilo, a ne teška iznimka kao sada. Taj je promet bio, naime, najviši dnevni obujam još od sredine srpnja prošle godine. Jučerašnja cijena vozarina za Panamax brodove iznosile su preko 30 tisuća dolara dnevno, neke su skoro išle i do 31 tisuće dolara, a to su cijene koje se nisu postizale već jako dugo. Luke su zagušene robom, nekad bi to bila loša vijest jer bi se moglo zaključiti kako tu robu nema tko prevesti. Danas je to sjajna vijest jer znači da će za brodare biti dodatnog posla.
Uz to, dio kapital stečenog od dividende HT-a (ZSE:HT-R-A) a kasnije i Ericssona NT (ZSE:ERNT-R-A) pretpostavlja se da bi mogao otići upravo u dionice dubrovačkog brodara kao već pomalo zaboravljenog bluechipa.
Na istom je valu jučer skočila i Uljanik plovidba (ZSE:ULPL-R-A) koja je stigla do 642,4 kune, najviše cijene u tri tjedna, uz 576 tisuća kuna prometa. Pa ipak, ovdje bi trebalo malo opreznije kupovati jer se prstom upire u popriličniu zaduženost kompanije, ali i flotu koja ne odgovara aktialnim trendovima na brodarskom tržištu. U trendu jučer nije bio Jadroplov (ZSE:JDPL-R-A) koji je padom od 0,2 posto nastavio loš travanj. Zaključna je cijena pala na 165 kuna, najniže u gotovo dva mjeseca. Likvidnosti također nema, prosječan dnevni promet u travnju pao je ispod 100 tisuća kuna.
Podravka (ZSE:PODR-R-A) nastavlja po principu toplo-hladno. Nakon dva dana u sjeni, jučer je ponovno ostvaren promet od solidnih 721 tisuću kuna. Naravno, SEEbiz će sebi pripisati ovdje dio zasluga jer smo jedini prekjučer objavili konkretnu izjavu Vedrana Duvnjaka u kojoj kaže kako državi nije u interesu biti manjinski vlasnik. Drugim riječima, prodaja državnog udjela u Podravci više nije tabu-tema, a na tu se informaciju istoga dana zgodno nadovezala i ona o Atlanticovu (ZSE:ATGR-R-A) nesmanjenom interesu za preuzimanje posrnulog korprivničkog diva. U svakom slučaju, jučer ostvarenih 350 kuna već se u nekoliko navrata pokazala kao teško savladiva razina prije nego li se konačno dogode i neke dobre vijesti (recimo dobri rezultati u prvom kvartalu mogli bi biti poticaj).
Kineski je rast razgalio optimiste i jutros na europskim tržištima. FTSEurofirst 300 jutros je u plusu od 0,3 posto, na 1.108,46 bodova, a najveći su dobitnici famraceuti. Za to je najzaslužniji Roche koji je objavio rezultate bolje od očekivanja i potvrdio svoje ovogodišnje projsekcije. Nagrađen je rastom dionica od 2,2 posto a pridružili su mu se GlaxoSmithKline, AstraZeneca i Novartis rastom između 0,1 i 0,8
Datum objave: 15.4.2010 | 9:34
Zadnja izmjena: 15.4.2010 | 9:43
ZSE EQUITY PREVIEW
Zagrebačka burza: Atlantska će profitirati od dividende HT-a
Autor/izvor: Siniša Malus – sinisa.malus@seebiz.eu
ZAGREB – Nakon dugog razdoblja, brodari su vodili glavnu riječ na Zagrebačkoj burzi. Oporavak BDI indeksa i dobri makro podaci s azijskog kotinenta ponovno su dionice domaćih brodara učinili atraktivnima.
Atlantska plovidba podsjetila je na već pomalo davne dane kad je likvidnost od 6,8 milijuna kuna bila pravilo, a ne teška iznimka kao sada. Taj je promet bio, naime, najviši dnevni obujam još od sredine srpnja prošle godine.
Dodatni argument činjenica je što posljednjih tjedana nisu pratili rast tržišta pa je već i iz tehničke persprektive došlo vrijeme za njihov rast. Tako je Atlantska plovidba (ZSE:ATPL-R-A) podsjetila na već pomalo davne dane kad je likvidnost od 6,8 milijuna kuna bila pravilo, a ne teška iznimka kao sada. Taj je promet bio, naime, najviši dnevni obujam još od sredine srpnja prošle godine. Jučerašnja cijena vozarina za Panamax brodove iznosile su preko 30 tisuća dolara dnevno, neke su skoro išle i do 31 tisuće dolara, a to su cijene koje se nisu postizale već jako dugo. Luke su zagušene robom, nekad bi to bila loša vijest jer bi se moglo zaključiti kako tu robu nema tko prevesti. Danas je to sjajna vijest jer znači da će za brodare biti dodatnog posla.
Uz to, dio kapital stečenog od dividende HT-a (ZSE:HT-R-A) a kasnije i Ericssona NT (ZSE:ERNT-R-A) pretpostavlja se da bi mogao otići upravo u dionice dubrovačkog brodara kao već pomalo zaboravljenog bluechipa.
Na istom je valu jučer skočila i Uljanik plovidba (ZSE:ULPL-R-A) koja je stigla do 642,4 kune, najviše cijene u tri tjedna, uz 576 tisuća kuna prometa. Pa ipak, ovdje bi trebalo malo opreznije kupovati jer se prstom upire u popriličniu zaduženost kompanije, ali i flotu koja ne odgovara aktialnim trendovima na brodarskom tržištu. U trendu jučer nije bio Jadroplov (ZSE:JDPL-R-A) koji je padom od 0,2 posto nastavio loš travanj. Zaključna je cijena pala na 165 kuna, najniže u gotovo dva mjeseca. Likvidnosti također nema, prosječan dnevni promet u travnju pao je ispod 100 tisuća kuna.
Podravka (ZSE:PODR-R-A) nastavlja po principu toplo-hladno. Nakon dva dana u sjeni, jučer je ponovno ostvaren promet od solidnih 721 tisuću kuna. Naravno, SEEbiz će sebi pripisati ovdje dio zasluga jer smo jedini prekjučer objavili konkretnu izjavu Vedrana Duvnjaka u kojoj kaže kako državi nije u interesu biti manjinski vlasnik. Drugim riječima, prodaja državnog udjela u Podravci više nije tabu-tema, a na tu se informaciju istoga dana zgodno nadovezala i ona o Atlanticovu (ZSE:ATGR-R-A) nesmanjenom interesu za preuzimanje posrnulog korprivničkog diva. U svakom slučaju, jučer ostvarenih 350 kuna već se u nekoliko navrata pokazala kao teško savladiva razina prije nego li se konačno dogode i neke dobre vijesti (recimo dobri rezultati u prvom kvartalu mogli bi biti poticaj).
Kineski je rast razgalio optimiste i jutros na europskim tržištima. FTSEurofirst 300 jutros je u plusu od 0,3 posto, na 1.108,46 bodova, a najveći su dobitnici famraceuti. Za to je najzaslužniji Roche koji je objavio rezultate bolje od očekivanja i potvrdio svoje ovogodišnje projsekcije. Nagrađen je rastom dionica od 2,2 posto a pridružili su mu se GlaxoSmithKline, AstraZeneca i Novartis rastom između 0,1 i 0,8
Sinisa Malus je inace desna ruka Warrena Buffeta.
Ma daaaaaaj….
Kinezi raspalili po BDP-u, to se cekalo….
Nek se i Indijci pridruze, eto ti 3 milijarde razloga zasto bi brodari trebali mrdnut iz ove zabokrecine.
Mozda je sazrio trenutak za potez LSE
svaka cast kolega na postu!!!!
15.04.10. | 07:06 TvrtkoS | privatna poruka | dodaj u listu prijatelja 14748 | profil
korisnik od: 12.10.2007.
ocjena poruke
96%
zajednica –
moderatori
Samo argumenti…
Poslovanje DRYSa i ULPLa je drastično različito isto kao što je različit trenutak o kojem pričamo, DRYS prije 2 godine i ULPL danas. To je neusporedivo. Brodari su prošli dno i u fazi smo polaganog ali sigurnog rasta poslovanja brodara.
Poslovna politika ULPLa je da daju brodove u duge najmove dok je DRYS imao sasvim suprotnu politiku. To znači da je ULPL drastično, neuporedivo manje ovisan o tjednim, mjesečnim pa i godišnjim promjenama vozarina. Naravno to znači da ULPL neće iskoristiti drastična povećanja vozarina ali i da će pri drastičnim padovima poslovat s dobiti. Usporedite izvješća ULPLa i ATPLa u zadnje tri godine pa će biti jasno o čemu se radi.
Dobit ima veliki utjecaj na likvidnost zbog niza razloga. Samo za primjer, karikiram, neka su trenutne kratkoročne obveze 100, kratkoročna imovina 1, a dobit 100, tvrtka će od dobiti (a to su kratkoročna novčana sredstva) moći u idućih godinu dana uredno servisirati dug iako je koef.tekuće likvidnosti 0,01! Štoviše, u visini iznosa obračunate amortizacije moći će ući u nove investicije! To je drastičan primjer samo da ilustriram poantu!
Kreditna kontrakcija, recimo da je i to moguće, iako to nikako ne znači da nema kredita, kredita će uvijek biti, nego to znači da će kamatne stope značajno narasti…i šta u tom slučaju. Poslovanje ULPL nikako ne ovisi o mogućnosti ili nemogućnosti dugoročnog zaduživanja, naime, u tom slučaju, ako se prekine s novim investicijama ULPL je u mogućnosti u roku od 5 godina vratiti sve obveze prema stanju od 31.12.2009.
ULPL je većinu brodova kupovao u trenutcima kad su cijene brodova bile niske i nemaju problema visoke nabavne cijene brodova kao neki drugi brodari.
Da zaključim, uspoređivati neusporedivo nije argument. Sve je uz manju ili veću vjerojatnost moguće, ja osobno vjerujem u dobru budućnost flote ULPL (koja je usput 5 tankera i 3 bulkera). A da ima ljudi koji se svakodnevno bave tom problematikom i vjeruju u budućnost tog biznisa pokazuje i potez NM (o čemu sam pisao na temi ULPL) da kupi 13 tankera, iste veličine koje ima ULPL, za cca 457mil$, od čega će cca 123mil$ biti vlastita sredstva a cca 334mil$ kredit. Netko je jako uvjeren da je to izvrstan posao, a uspio je uvjeriti i bankare.
svaka cast kolega na postu!!!!
15.04.10. | 07:06 TvrtkoS | privatna poruka | dodaj u listu prijatelja 14748 | profil
korisnik od: 12.10.2007.
ocjena poruke
96%
zajednica –
moderatori
Samo argumenti…
Poslovanje DRYSa i ULPLa je drastično različito isto kao što je različit trenutak o kojem pričamo, DRYS prije 2 godine i ULPL danas. To je neusporedivo. Brodari su prošli dno i u fazi smo polaganog ali sigurnog rasta poslovanja brodara.
Poslovna politika ULPLa je da daju brodove u duge najmove dok je DRYS imao sasvim suprotnu politiku. To znači da je ULPL drastično, neuporedivo manje ovisan o tjednim, mjesečnim pa i godišnjim promjenama vozarina. Naravno to znači da ULPL neće iskoristiti drastična povećanja vozarina ali i da će pri drastičnim padovima poslovat s dobiti. Usporedite izvješća ULPLa i ATPLa u zadnje tri godine pa će biti jasno o čemu se radi.
Dobit ima veliki utjecaj na likvidnost zbog niza razloga. Samo za primjer, karikiram, neka su trenutne kratkoročne obveze 100, kratkoročna imovina 1, a dobit 100, tvrtka će od dobiti (a to su kratkoročna novčana sredstva) moći u idućih godinu dana uredno servisirati dug iako je koef.tekuće likvidnosti 0,01! Štoviše, u visini iznosa obračunate amortizacije moći će ući u nove investicije! To je drastičan primjer samo da ilustriram poantu!
Kreditna kontrakcija, recimo da je i to moguće, iako to nikako ne znači da nema kredita, kredita će uvijek biti, nego to znači da će kamatne stope značajno narasti…i šta u tom slučaju. Poslovanje ULPL nikako ne ovisi o mogućnosti ili nemogućnosti dugoročnog zaduživanja, naime, u tom slučaju, ako se prekine s novim investicijama ULPL je u mogućnosti u roku od 5 godina vratiti sve obveze prema stanju od 31.12.2009.
ULPL je većinu brodova kupovao u trenutcima kad su cijene brodova bile niske i nemaju problema visoke nabavne cijene brodova kao neki drugi brodari.
Da zaključim, uspoređivati neusporedivo nije argument. Sve je uz manju ili veću vjerojatnost moguće, ja osobno vjerujem u dobru budućnost flote ULPL (koja je usput 5 tankera i 3 bulkera). A da ima ljudi koji se svakodnevno bave tom problematikom i vjeruju u budućnost tog biznisa pokazuje i potez NM (o čemu sam pisao na temi ULPL) da kupi 13 tankera, iste veličine koje ima ULPL, za cca 457mil$, od čega će cca 123mil$ biti vlastita sredstva a cca 334mil$ kredit. Netko je jako uvjeren da je to izvrstan posao, a uspio je uvjeriti i bankare.
[thumbsup] [thumbsup] [thumbsup]