kolega, mislim da niste baš najbolje proučili bilancu. Kratkoročne obveze su oko 15% ukupnog duga i oko 20% u odnosu na kapital ULPL
p.s. molim moderatore da se izjasne zašto mi ne puštaju ovaj post??
[/quote]
Dobro sam proanalizirao bilancu.
ULPL nije imala problema sa servisiranjem dugoročnih obaveza jer je priliv sredstava bio dostatan
za pokriće obaveza.Njih nisu iznenadile ni niske vozarine jer su imali dugoročne ugovore/kažu na
deset godina/.Dakle,i dalje stabilni prihodi.Problem su novogradnje kojih ima previše,a bilanca pokazuje da su već dobro zaduženi.I mislim da bi mogli imati problema u pronalaženju investitora.
Ali upravo činjenica da se nije dogodilo ništa neočekivano odnosno da ULPL nije žrtva niskih vozarina
i pada prihoda po toj osnovi ne vjerujem da je menađment toliko pogriješio.
Mislim da imaju asa u rukavu.Jer ovakvih majstora špekulacija nema među ostalim brodarima.Svi
ostali bi mogli doći na školovanje kod gosp.Pavletića.Ali i najbolji pogriješe? I zato ću biti oprezan.
kolega, mislim da niste baš najbolje proučili bilancu. Kratkoročne obveze su oko 15% ukupnog duga i oko 20% u odnosu na kapital ULPL
p.s. molim moderatore da se izjasne zašto mi ne puštaju ovaj post??
[/quote]
Dobro sam proanalizirao bilancu.
ULPL nije imala problema sa servisiranjem dugoročnih obaveza jer je priliv sredstava bio dostatan
za pokriće obaveza.Njih nisu iznenadile ni niske vozarine jer su imali dugoročne ugovore/kažu na
deset godina/.Dakle,i dalje stabilni prihodi.Problem su novogradnje kojih ima previše,a bilanca pokazuje da su već dobro zaduženi.I mislim da bi mogli imati problema u pronalaženju investitora.
Ali upravo činjenica da se nije dogodilo ništa neočekivano odnosno da ULPL nije žrtva niskih vozarina
i pada prihoda po toj osnovi ne vjerujem da je menađment toliko pogriješio.
Mislim da imaju asa u rukavu.Jer ovakvih majstora špekulacija nema među ostalim brodarima.Svi
ostali bi mogli doći na školovanje kod gosp.Pavletića.Ali i najbolji pogriješe? I zato ću biti oprezan.
[/quote]
Zaduzenost je 48% ukupne imovine
Zašto ne servisiraju brodove u Lencu kao što to čini tankerska, nego ih šalju ko zna gdje??
Zašto ne iskoriste udio u Lencu kao što čini tankerska, ispada da je to bačen novac.
Ili njihova uprava i nije baš tako uspješna kao što se predstavlja.
A tu se može dosta uštedit, ne pitajte me kako, pitajte ove iz tankerske.
Zašto…
kakav je ovo BS ?
ne raspolazete informacijama gdje uprava salje brodove na servisiranje, koliko se to placa i u konacnici zasto je taj nacin odabran,
ali ste spremni po tom pitanju polemizirati o njihovoj uspjesnosti…
prosto neverovatno… der alltag ist magisch verklärt [kiss]
Samo dvije opaske kod ove diskusije o vrijednosti firme/flote:
1) Koliko je meni poznato, udio u Lencu uz Tankersku ima Uljanik brodogradiliste, a ne ULPL – koliko su oni povezani, nije mi poznato.
2) Vrijednost nekog broda jako moze ovisiti o tome da li je u visegodisnjem najmu (kao kod ULPL brodova – desetogodisnjem, kaze kolega lopina) koji donosi znacajnu dobit, ili trenutno nije u najmu, sto znaci da novi vlasnik tek mora sklopiti ugovore po trenutnim vozarinama. Razlike za isti brod mogu biti ogromne…
Pozdrav..
i pesmisti, toliki trud a uzalud, azija poletjela pa bude onda i ulpl koji dolar prijevozom zaradila [proud]
kaj vam reči nego [bye]
Točno da udio u Lencu ima brodogradilište, to sam i sam ispravljao prethodno.Isprika forumašima.
Zapravo sam pitanja uputio kolegi "piluli" koji sve istarsko trpa u isti koš.
Ali da dogovor "kuću" gradi, to se razumije, ne ?
1) Koliko je meni poznato, udio u Lencu uz Tankersku ima Uljanik brodogradiliste, a ne ULPL – koliko su oni povezani, nije mi poznato.
Pogledaj strukturu top 10 dioničara plovidbe i vidjet ćeš kremu rukovodstva brodogradilišta. A da ne pričam o tome što će se dogoditi ako se ostvare kuloarske priče o preuzimanju brodogradilišta od strane vlastite uprave preko plovidbe u drugom krugu privatizacije.
1) Koliko je meni poznato, udio u Lencu uz Tankersku ima Uljanik brodogradiliste, a ne ULPL – koliko su oni povezani, nije mi poznato.
Pogledaj strukturu top 10 dioničara plovidbe i vidjet ćeš kremu rukovodstva brodogradilišta. A da ne pričam o tome što će se dogoditi ako se ostvare kuloarske priče o preuzimanju brodogradilišta od strane vlastite uprave preko plovidbe u drugom krugu privatizacije.
[/quote]
Vrlo zanimljvo!! [cool]
Hrvatski brodari protiv trenda
Početak godine nije bio sjajan za brodare, no usprkos sadašnjem optimizmu na brodarskom tržištu, dionice Atlantske plovidbe kao i Jadroplova gube na cijeni
Iako je prije desetak dana Baltic Dry Index (BDI) zabilježio svoju najvišu vrijednost u posljednjih 14 mjeseci, to se nije iskazalo na dionicama hrvatskih brodara. BDI, mjera troškova vozarina za rasute terete za 40 svjetskih plovidbenih ruta, je 19. studenog dotaknuo razinu od od 4.661 bodova, što predstavlja mjesečni rast od 64,5 posto i nevjerojatni rast od 502 posto od početka godine. Do postizanja maksimuma indeks je zabilježilo uzastopni šestnaestodnevni rast. S druge strane, dionice domaćih brodara izlistanih na Zagrebačkoj burzi uopće nisu reflektirale taj trend. Dionica Atlantske plovidbe skliznula je za tri posto u posljednjih mjesec dana kao i dionica Jadroplova dok je vrijednost Uljanik plovidbe smanjena za 4,8 posto.
BDI indeks je ove godine porastao za više od 500 posto, a prije desetak dana dosegnuo je najvišu vrijednost u zadnjih 14 mjeseci BDI indeks je ove godine porastao za više od 500 posto, a prije desetak dana dosegnuo je najvišu vrijednost u zadnjih 14 mjeseci Dobre vijesti
Rast indeksa i vozarina su dobrodošle vijesti za brodare koji su suočeni s padom prihoda i dobiti. Međutim, prije nekoliko mjeseci situacija na svjetskom tržištu bila je nešto pesimističnija. Tijekom ljeta brodarski sektor je bio suočen s velikim problemima vezano uz poremećaj potražnje, a uzroci se mogu pronaći u godinama prije financijske krize. Prije krize postojala je velika potražnja za transportom sirovine, željezne rude i ugljena u Kinu, a također i za proizvodima na tržišta Europe i Amerike. Zbog nedostatka brodova brodari su pokrenuli val novih narudžbi. Međutim tajming brodara je bio loš jer je zbog financijske krize krajem 2008. godine potražnja za transportom znatno oslabila. Dodatno, kineske željezare su u proljeću ove godine iskoristile priliku za uvoz velikih količina željezne rude po niskim cijenama. Navodno su uvezli više nego što je bilo potrebno. Zbog te činjenice analitičari nisu očekivali veće narudžbe u sljedećim mjesecima, već pad prometa i vozarine. No, korjenitu promjenu na tržištu uzrokovao je daljnji rast te izvoz pšenice iz SAD-a. Kina je u prvih deset mjeseci ove godine uvezla 515,1 tona željezne rude, što predstavlja rast od 16 posto u odnosu na ukupni iznos u 2008. godini dok je uvoz ugljena u mjesecima srpnju, kolovozu, rujnu i listopadu bio najveći u posljednjih pet godina.
Drukčija očekivanja
Zbog rasta kineskog gospodarstva, a i blagog oporavka europskog i američkog tržišta, analitičari sada očekuju da će potražnja za transportom dalje rasti. Rast vozarina će, također, utjecati i na smanjenog broja novih brodova u svjetskoj floti zbog otkaza većih broja narudžbi. No, nakon što je Baltic Dry Index dotaknuo razinu od 4.661 bodova, uslijedio je četverodnevni uzastopni pad na 4.234 bodova. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li indeks po očekivanju zaokrenuti svoj smjer ili će idućih tjedana nastaviti s trenutnim negativnim kretanjima.
Hrvatski brodari protiv trenda
Početak godine nije bio sjajan za brodare, no usprkos sadašnjem optimizmu na brodarskom tržištu, dionice Atlantske plovidbe kao i Jadroplova gube na cijeni
Iako je prije desetak dana Baltic Dry Index (BDI) zabilježio svoju najvišu vrijednost u posljednjih 14 mjeseci, to se nije iskazalo na dionicama hrvatskih brodara. BDI, mjera troškova vozarina za rasute terete za 40 svjetskih plovidbenih ruta, je 19. studenog dotaknuo razinu od od 4.661 bodova, što predstavlja mjesečni rast od 64,5 posto i nevjerojatni rast od 502 posto od početka godine. Do postizanja maksimuma indeks je zabilježilo uzastopni šestnaestodnevni rast. S druge strane, dionice domaćih brodara izlistanih na Zagrebačkoj burzi uopće nisu reflektirale taj trend. Dionica Atlantske plovidbe skliznula je za tri posto u posljednjih mjesec dana kao i dionica Jadroplova dok je vrijednost Uljanik plovidbe smanjena za 4,8 posto.
BDI indeks je ove godine porastao za više od 500 posto, a prije desetak dana dosegnuo je najvišu vrijednost u zadnjih 14 mjeseci BDI indeks je ove godine porastao za više od 500 posto, a prije desetak dana dosegnuo je najvišu vrijednost u zadnjih 14 mjeseci Dobre vijesti
Rast indeksa i vozarina su dobrodošle vijesti za brodare koji su suočeni s padom prihoda i dobiti. Međutim, prije nekoliko mjeseci situacija na svjetskom tržištu bila je nešto pesimističnija. Tijekom ljeta brodarski sektor je bio suočen s velikim problemima vezano uz poremećaj potražnje, a uzroci se mogu pronaći u godinama prije financijske krize. Prije krize postojala je velika potražnja za transportom sirovine, željezne rude i ugljena u Kinu, a također i za proizvodima na tržišta Europe i Amerike. Zbog nedostatka brodova brodari su pokrenuli val novih narudžbi. Međutim tajming brodara je bio loš jer je zbog financijske krize krajem 2008. godine potražnja za transportom znatno oslabila. Dodatno, kineske željezare su u proljeću ove godine iskoristile priliku za uvoz velikih količina željezne rude po niskim cijenama. Navodno su uvezli više nego što je bilo potrebno. Zbog te činjenice analitičari nisu očekivali veće narudžbe u sljedećim mjesecima, već pad prometa i vozarine. No, korjenitu promjenu na tržištu uzrokovao je daljnji rast te izvoz pšenice iz SAD-a. Kina je u prvih deset mjeseci ove godine uvezla 515,1 tona željezne rude, što predstavlja rast od 16 posto u odnosu na ukupni iznos u 2008. godini dok je uvoz ugljena u mjesecima srpnju, kolovozu, rujnu i listopadu bio najveći u posljednjih pet godina.
Drukčija očekivanja
Zbog rasta kineskog gospodarstva, a i blagog oporavka europskog i američkog tržišta, analitičari sada očekuju da će potražnja za transportom dalje rasti. Rast vozarina će, također, utjecati i na smanjenog broja novih brodova u svjetskoj floti zbog otkaza većih broja narudžbi. No, nakon što je Baltic Dry Index dotaknuo razinu od 4.661 bodova, uslijedio je četverodnevni uzastopni pad na 4.234 bodova. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li indeks po očekivanju zaokrenuti svoj smjer ili će idućih tjedana nastaviti s trenutnim negativnim kretanjima.
[thumbsup]