Oznaka | Vrijednost | Promet | Količina | Kupovna | Prodajna | Promjena |
---|---|---|---|---|---|---|
ULPL | 14,17 | 2.381 | 168 | 14,10 | 14,50 | -1,40% |
A neznam, meni ovdje sve djeluje logicno i cisto da se odrzi brodogradnja i tehnologija gradnje, inzinjesrski poslovi…..
OK,. kamate su kao i za ostale u HR puno vece nego na normalnom svjetskom trzistu i to definitivno otezava poslovanje i ubija firme, ne samo ulpl, nego opcenito sve u HR, da su kamate na prosjeku EU, sve bi bilo puno lakse, i pod istim uvjetima bi se radilo. ….
Ali kako su brodogradilista dosla do toliko milijardi gubitaka…. iako su stalno radili brodove skuplje nego je prosjek na svjetskom trzistu… a nisu nesto extra bolji i moderniji… da netko kaze da je koreja i kina srot… ma daj, pa sve od najmodernije tehnologije se tamo proizvodi, jer je radna snaga jeftina dolje
Cijena gradnje i državna potpora
Svaka cast jasko, na izvucenim dokumentima, da su na jednom mjestu…
Ali kad se pogledaju cijene gradnje kod nas.. pa to je brutalno skupo u odnosu na svjetski prosjek… jeli ima neko brodogradiliste u EU ili bilo gdje da je skuplje prodalo takav tip broda hahahahah…
steta da da nisu nasa brodogradilista prodala jos bar 20-30 komada takvih stranim kompanijama 🙂
Cijena gradnje i državna potpora
Dokument je iz siječnja 2009. a cjenik novogradnji je 2008. godina kad je tržište bilo na vrhuncu. Očito ovi iz ždo to uzimaju kao referentnu cijenu. Problem je što su se kasnije cijene novogradnji prepolovile. Ali u odnosu na ukupnu cijenu potpore su simbolične. A ni kamate banaka koje su dobili uz jamstvo nisu baš neka sreća. Posao s domaćim brodogradilištima za naručitelje je ionako potpuno neisplativ ali dodatno ga je potpuno urušio pogrešan tajming vlade za donošenje programa. To je bio vrhunac financijske krize i trebali su neke stvari predvidjeti. Ovakav cjenik isključivo je odgovarao brodogradilištima i na štetu je naručitelja.
Kad se sve ovako sve pogleda ovi iz brodogradilišta bi trebali još zahvaliti i podignuti spomenik svim našim brodarima šta su naručili brodove ovdje i omogućili njima,,,, tj. kooperantima, dobavljačima, sindikalistima, radnicima, političarima i ostalima u lancu još 5-10 godina cuclanja i stvaranja gubitka..
Sad bi bilo dobro da se malo razradi taj dio sa dobavljačima, kooperantima i ostalim koji su radili na brodovima, da se vidi kako se došlo do takvih cijena broda, jer to nije samo cijena rada radnika, nema šanse… pa da istraže gdje su nestale ostale milijarde, kako su ih izvukli ?
koliko su brodogradilišta napravili bulkera i tankera za strane brodarske kompanije u zadnjih 10-15 godina? .. ne ovih za specijalne namjene, tipa ro-ro, jaružala…. i toga tipa
Potpuno isti model je korišten i za tankere Tankerske a kao što znamo oni nisu predmet istraživanja.
http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Rijecki-skver-Uljaniku-isporucuje-tanker-Velebit
Kolika je cijena ovog tankera, nosivosti 51.800 tona, nijedna od strana zasad se nije htjela izjasniti, uz obrazloženje da se konačna cijena koju će »Tankerska« platiti »3. maju« određuje na sam dan isporuke, no, pretpostavka je da će kretati oko 37 milijuna dolara, u svakom slučaju ispod 40 milijuna USD.
A u programskom dokumentu vlade vidjeli smo cijenu od čak 56m usd.
Dok su trećemajci tumačili da brodari kod isporuke moraju platiti punu tržišnu cijenu broda, iz “Uljanik plovidbe” kontrirali su kako oni prema ugovoru na primopredaji ne moraju platiti ništa već da mogu otplaćivati brod obročno, kroz narednih deset godina. Podsjetimo, ovaj Sanader – Polančec – Kalmetin “new deal” zamišljen je tako da “3. maj” gradi tankere o vlastitom trošku, s kreditom za koji mu je Vlada izdala jamstva, a da Puljani i Zadrani te brodove plaćaju tek u trenutku isporuke, po cijeni koja tada bude vrijedila na svjetskom tržištu. Bio bi to sjajan posao za škver da se kojim slučajem dogodila obrnuta situacija, pa da je cijena tih tankera narasla za tridesetak posto umjesto što je s nekadašnjih pedesetak i više milijuna pala na 39 milijuna dolara.
http://www.adriaticsailor.com/22_12_2010_danas_porinuce_velebita_/sailing_croatia/1565/HR
kako je ovo lijepo vidjet a mi smo danima u crvenom
Dana 14. travnja 2011. godine Društvu je isporučen brod za prijevoz nafte, naftnih derivata i
kemikalija – novogradnja br. 711 (m/t “Velebit”) od strane hrvatskog brodogradilišta.
Društvo je primilo novi dugoročni kredit u iznosu od 111.701.801 kuna, po kamatnoj stopi
LIBOR + 1,75%, plativ u 40 kvartalnih obroka, te dugoročni kredit u iznosu od 73.419.024
kuna, po kamatnoj stopi LIBOR + 4,10% plativ u 12 kvartalnih obroka za financiranje iste
novogradnje.
@emaestro
Ne znam kad je točno podignuta tužba, ali mislim da je redosljed događaja bio drugačiji, tj. da je ULPL pokušala s državom pregovarati oko te štete puno prije blokade, a tužba je bila krajnja mjera.
Po meni je ULPL imala previše strpljenja i predugo čekala s tom tužbom.
Vjerojatno iz sentimentalnih razloga.
https://www.glasistre.hr/pula/uljanik-plovidba-tuzi3-maj-i-dva-ministarstva-zbog-gubitka-11-milijuna-dolara-582391
Prema točki 7. tog sporazuma Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture i brodogradilište 3. maj obvezali su se za oba naručena broda osigurati brodaru financiranje na 10 godina po uvjetima, odnosno kamatnoj stopi po kojoj su se u tom trenutku zaduživali drugi brodari na svjetskom tržištu novca. Hoće li se takvo kreditno zaduživanje brodara osigurati uz pomoć izdavanja državnih jamstava, kroz subvencioniranje kamatne stope, direktno financiranje ili na neki drugi način – bio je model koji su, kaže Pavletić, morali osmisliti i osigurati brodogradilište i država. No to nisu učinili, te se Uljanik plovidba kreditno zadužila po kamatnoj stopi koja je bila preko 4 posto veća od one koju su kroz sporazum dogovorili, a razlika između kamata koje su trebali platiti da je ta odredba sporazuma bila ispunjena, i onoga što su stvarno platili, je ta financijska šteta koju će nakon bezuspješnih pokušaja postizanja dogovora iz Uljanik Plovidbe sad pokušati i sudski dokazati i naplatiti.
slažem se kolega zlatek, imali smo puno strpljenja.