Vjesnik Subota, 3. veljače 2007.

Brod je najbolji izvozni proizvod
DAMIR HERCEG
Brod je bez konkurencije najbolji i najcjenjeniji hrvatski izvozni proizvod, s godišnjim udjelom u državnom izvozu od 12 posto, što je oko 600 milijuna dolara. Zato je razumljivo da je Vlada u četvrtak prihvatila Nacionalni program za restrukturiranje brodogradnje, kao i pojedinačne planove pet velikih brodogradilišta.
U proteklih 17 godina u sanaciju brodogradnje utrošeno je, prema nekim izračunima, čak 20 milijardi kuna, s tim da je od pet velikih škverova koji su »pojeli« taj novac dosad restrukturiranje uspješno proveo jedino pulski Uljanik. Zašto je »Uljanik« uspješan, a ostali škverovi nisu? To pitanje svi ponavljaju, a istodobno je svima dobro poznat odgovor. »Uljanik« već 20 godina vodi sposoban menadžer Karlo Radolović, koji je na vrijeme prestrojio škver, pa je »Uljanik« danas, među ostalim, jedan od svjetskih lidera u proizvodnji brodova za prijevoz automobila. U ostalim škverovima imali su više promjena direktora nego porinuća brodova, što je kočilo restrukturiranje te rezultiralo lošim ugovaranjem poslova.
Međutim, u posljednje dvije-tri godine hrvatska brodogradnja ubrzano se restrukturira i modernizira, pa je tako rok gradnje brodova s godinu i pol smanjen na »svjetskih« osam mjeseci, a okrećemo se i proizvodnji tehnološki zahtjevnijih (skupljih) brodova, poput onih za prijevoz automobila te glomaznih teških tereta.
Hrvatska brodogradnja ima oko 12.000 stalno zaposlenih te 7000 kooperanata, a na brodogradnju još je vezano 5000 manjih tvrtki s oko 20.000 zaposlenih. Tu su i tisuće inženjera uključenih u projektiranje i gradnju brodova. Hrvatska brodograđevna pamet desetljećima se izvozi po cijelom svijetu, a primjerice samo dvadesetak riječkih brodograđevnih projektnih ureda već godinama radi za naručitelje od Skandinavije i SAD-a do Koreje i Japana.
Multiplikacijski učinak brodogradnje je višestruk, pa ne čudi što svoju brodogradnju ponovo obnavljaju Danska, Francuska, Njemačka, Poljska, Engleska…, dok Kina užurbano gradi nova velika brodogradilišta kako bi što prije prestigla konkurente Japan i Južnu Koreju. U svjetskoj knjizi narudžbi Hrvatska je sa 69 brodova (3,4 milijuna tona) četvrta na svijetu, odmah iza Japana, Južne Koreje i Kine. Tim narudžbama do 2012. naši će škverovi ostvariti izvoz od 7,3 milijarde kuna, a s obzirom na to da u brodove ugrađujemo oko 60 posto domaćeg proizvoda, neto efekt od tog izvoza bit će veći od četiri milijarde kuna.

Dobre vijesti za dioničare Uljanika: http://www.poslovni.hr/33134.aspx
Ukratko radi se o uvođenju naprednih tehnologija i to s novcem iz EU fondova!

Svi pišu samo o brodovima i Lencu a zaboravlja se (ili prešučuje) da če Uljanik uskoro imati smanjenje Booka jer mu je u temeljni kapital griješkom ušlo pomorsko dobro a čak i neke privatne parcele . Najprje to treba rješit , pa smanjit Book pa onda može ič privatizacija krajem godine .
Svi se hvataju za to da su Slovenci ušli u top10 . Jesu ,al na 280 KN večim djelom i PRIJE nego se saznalo da treba Book smanjit .

Pa s obzirom da se radi o Brodogradilistu bilo bi u redu da se pise o brodovima. Pa nije to valjda poljoprivredna zadruga, pa da se pise samo o zemlji. Brodogradiliste cine ljudi, iskustvo, tradicija i pamet. Nesto sto u Hrvatskoj odavno nije na cijeni. U Hrvatskoj je uspjesan valjda onaj tko ima 1000 ha uz more.
Normalno da je pomorsko dobro nesto sto se treba rijesiti i misljenja sam da sa koncesijom nece biti problema, pogotovo kada se vidi utjecaj Uljanika na grad Pulu, zupaniju i Hrvatsku.
Sto se Lenca tice, radi se o jednom od najjacih remontnih Brodogradilista u Europi sa odlicnom pozicijom i odlicnom ulaganju od strane Uljanika.

dm1309, 06.02.2007. u 14:55

Svi se hvataju za to da su Slovenci ušli u top10 . Jesu ,al na 280 KN večim djelom i PRIJE nego se saznalo da treba Book smanjit .

Novi List – 08/02/2007 – Orjana ANTEŠIĆ

RAZGOVOR: DAMIR POLANČEC, POTPREDSJEDNIK VLADE, O SANACIJI I PROGRAMU RESTRUKTURIRANJA PET NACIONALNIH BRODOGRADILIŠTA

Privatizacija »Uljanika« preduvjet za PAL 2
– Privatizacija »Uljanika« preduvjet je za realizaciju PAL 2 programa Svjetske banke. Da bismo je mogli provesti, moramo najprije obaviti golem posao na raščišćavanju i identifikaciji zemljišta i nekretnina koje su pretvorbom ušle u temeljni kapital »Uljanika«, a čine pomorsko dobro. Iako je to u postupku, vrlo je optimistično očekivati da će sve to biti riješeno do konca prve polovice ove godine. Međutim, ukoliko to ne uspijemo odraditi do konca lipnja, u prvom koraku krenut ćemo u privatizaciju 25 posto plus jedne dionice »Uljanika«.
Novi List – 08/02/2007 – Orjana ANTEŠIĆ

Deset milijuna dolara za Dok 11

Tankerska plovidba obvezala se da će sredstva za sanaciju Doka 11 uplatiti odmah po izlasku »Lenca« iz stečaja, izvijestili su jučer sindikalni čelnici

RIJEKA – Glavni povjerenik Sindikata metalaca »Lencu« Damir Bačinović izvijestio je jučer na konferenciji za novinare u Martinšćici da su Uljanik i Tankerska plovidba ovaj utorak potpisali ugovor o partnerstvu, prema kojim se zadarska brodarska kuća obvezala odmah po izlasku iz stečaja »Lenca« uložiti 10 milijuna dolara u obnovu Doka 11. Bačinović je dodao da je osnovan i posebna grupa od predstavnika pulskog brodogradilišta, »Tankerske« i »Lenca« što će izraditi detaljan plan tehnološke obnove škvera u Martinšćici.

Nitko ne komentira, ponovljen all time high 350.

u najmanju ruku zanimljivo otvaranje.Po meni ,netko namjerno ruši cijenu za relativno jeftin dokup.Sretno!

21.02.2007 – Poslovni Dnevnik – Tanja Čorak

Uljanik bira novog direktora ‘Viktora Lenca’
Još nije pala kocka na ime novog direktora remontnog brodogradilišta Viktor Lenac, čiji se izlazak iz stečaja približava, no u tijeku su intezivne konzultacije o izboru budućeg direktora ‘Lenca’. Kako će većinski vlasnici “Lenca” postati pulski Uljanik i zadarska Tankerska plovidba u jednakim omjerima, uprave ovih kompanija odlučuju o novom menadžmentu. Direktor Tankerske plovidbe Ivo Mustać slaže se kako je u slučaju “Lenca” logično da o izboru novog vodstva arbitrira njihov partner, Uljanik, odnosno njegovo čelništvo jer su i sami u brodograditeljskom poslu. U igri za budućeg direktora “Viktora Lenca” više je osoba iz brodograđevnih krugova. Razmatra se kadar iz samog Uljanika, no u igri su i neki “vanjski” stručnjaci, potvrđuje naš izvor, koji ne rade u Uljaniku, no veoma im je dobro poznata Lenčeva situacija, kao i poslovna konjugacija riječkog brodograđevnog bazena. Doznajemo i da unutar “Lenca”, u vodstvu, vlada nervoza jer svaki novi vlasnik mijenja i vodeće ljude tvrtke. Konačno glasanje o stečajnom planu skupštine vjerovnika trebalo bi biti održano 1. ožujka. Ako stečajni plan podrži većina vjerovnika, za što već postoji brojčani konsezus (iako se dio vjerovnika protivi stečajnom planu), matematički gledano, plan ima podrušku većine pa se očekuje i njegovo usvajanje. Očekuje se i da Ministarstvo financija uskoro priredi tekst ugovora o preuzimanju njihovih potraživanja u ‘Lencu’ za Tankersku plovidbu, čime bi Tankerska uz ekstra ulaganje u Dok 11 izjednačila svoj s Uljanikovim udjelom u vlasništvu “Lenca”. Cilj je da Uljanik i Tankerska posjeduju ukupno 60 posto Lenca u jednakim omjerima. Mustać naglašava kako bi Lenac samo od godišnjeg remonta flote Tankerske plovidbe mogao uprihoditi 10 do 12 milijuna eura, što bi bio jedan od segmenata prihodovne strane bilance.

07.03.2007 – Poslovni Dnevnik – Tanja Corak
http://www.poslovni.hr/35938.aspx

Damir Polancec, potpredsjednik Vlade, najavio je da u svibnju ili lipnju krece prva faza privatizacije Uljanika

Damir Polancec najavio je da u svibnju ili lipnju krece prva faza privatizacije Uljanika jer ce se do tada pripremiti za prodaju kontrolni paket Uljanika od 25 plus jedne dionice. Sada se sreduje bilanca i iz temeljnog kapitala Uljanika izvlaci pomorsko dobro. Dionice Uljanika vec su na burzi pa bi realizacija privatizacije po Polancecovu modelu znacila i da potencijalni vlasnik po kupnji 25 plus jedne dionice treba objaviti i namjeru za preuzimanje društva.

made in CROATIA – Vaš link

Porinut „Höegh Bangkok“
Autor/ica: Denis Jambrošić
http://www.uljanik.hr 19.03.2007.

Danas je u Uljaniku s navoza 1 u more porinuta gradnja broj 464, pod nazivom „Höegh Bangkok“. Riječ je o brodu za prijevoz 7.000 automobila i kamiona nosivosti 16.700 DWT za norveškog naručitelja P.D. Gram & Co. AS iz Osla. To je uz „Höegh Delhi“ drugi brod od ugovorena dva istovjetna broda za P.D. Gram koji su u vrijeme kada su ugovoreni bili najveći car carrieri na svijetu.

Prvom dodiru novogradnje s morem prisustvovali su Peter Gram brodovlasnik sa suprugom Ragnhild koja je kao radna i buduća kuma na krštenju presjekla konop i pustila brod niz navoz. Uz brodovlasnika porinuću su prisustvovali njegovi uži suradnici te čelni ljudi Uljanika i Brodogradilišta uz uobičajeno brojne posjetitelje, zainteresirane građane i ovog puta mnoštvo djece.
Nazočnima se obratio Silvan Kranjc član uprave Uljanik Brodogradilišta zahvalivši se pritom kompaniji P.D. Gram na ukazanom povjerenju, ali i inspektorima vlasnika iz DNV kao i projektantima, konstruktorima, radnicima i kooperantima Uljanika.
Valja istaći da je riječ je o novom projektu brodova za prijevoz automobila koji ima 13 paluba od čega su dvije prilagodljive, površina garaža iznosi 58.819 četvornih metara, što u praksi znači da može prevoziti oko 7.034 osobna automobila ili slikovitije rečeno u njega može stati kolona automobila duga tridesetak kilometara. Osim po vanjskim gabaritima brod je koncepcijski vrlo sličan car carrierima kakve Uljanik gradi za Ray Car Carriers i Grimaldi Grupu. „Höegh Bangkok“ dug je 199,90 i širok 32,26 metara i može ploviti brzinom od 20,8 čvorova. Dužina tek nešto manja od 200 metara ima svoj razlog. Naime, prema japanskim pomorskim zakonima u njihove luke tijekom cijelog dana mogu uplovljavati samo brodovi čija ukupna dužina ne prelazi 200 metara, a svim dužim brodovima je to tijekom noći zabranjeno. Učinak ove činjenice uz brzinu od 20,8 čvorova na potencijalnu uštedu vremena brodovlasnicima je izuzetno značajan.
Glavni porivni motor za „Höegh Bangkok“ izgrađen u Uljanik Strojogradnji ima devet cilindara i razvija 14.220 kW snage pri 127 o/min. Pri njegovoj izradi primijenjene su nove napredne tehnologije kućište cilindara izvedeno je postupkom zavarivanja, a ne lijevanja što kućište čini lakšim za 30-ak posto i pritom jednostavnijim jer objedinjuje nekoliko dosad odvojenih većih komponenti čime je olakšana montaža i održavanje. Strojogradnja je prva tvrtka u Europi i jedna od prvih u svijetu koja je proizvela zavarenu izvedbu kućišta cilindra što predstavlja izuzetno proizvodno dostignuće.
Uljanik TESU je za brod isporučio osovinski generator snage 1.450 kVA pri 100-127 o/min i napona 550V. Generator teži 21 tonu, a s osovinom čak 32 tone. Rotor generatora je dio i koristi ležaj je osovinskog voda, a na drugoj strani čvrsto je spojen za porivni diesel motor. Generator je u cijelosti hrvatski proizvod jer je napravljen u pogonima Uljanik TESU – Profitni centar Generatori uz suradnju s Uljanik Strojogradnjom i Uljanik Proizvodnjom opreme te uz asistenciju Uljanik Brodogradilišta.
Današnje porinuće prvo je od šest planiranih ove godine u Uljaniku, ugovor za gradnju 464 – „Höegh Bangkok“ potpisan je 13. studenog 2003. godine, kobilica je položena 7. listopada prošle godine, a isporuka broda planirana je tijekom lipnja ove godine.
Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za gradnju 470 – „Grande Colonia“ novog broda za prijevoz 4.350 automobila jedanaestog od šesnaest ugovorenih za kompaniju Industria Aramento Meridionale odnosno Grimaldi Grupu.

Izvor: Vjesnik 21.03.2007.
Autor: Damir Herceg
Lenac prvi na svijetu gradi »plutajuću rafineriju«

Potpuno preuređenje broda za prijevoz vlakova »Comander 5000« koštat će sto milijuna eura, od čega će Lenac odraditi poslova u vrijednosti od 20 milijuna eura.

Stečaj remontnog brodogradilišta Viktor Lenac okončan je nedavno nakon 40-mjesečne agonije, a cijelo to vrijeme oko 600 radnika tog škvera sami su zarađivali svoje plaće, te su kroz te tri godine odradili preinake, remonte i dokovanja na 250 brodova.
Da je Lenac brodogradilište s velikim ugledom po pitanju stručnosti njegovih radnika, svjedoči i to da je u vrijeme stečaja Lenac radio i za američku šestu flotu. Točnije, stručnjaci Lenca su 2004. popravili rashladnik glavnog motora jednog američkog razarača koji je boravio u Dubrovniku.

Sve to je najbolji pokazatelj da Viktor Lenac ima poslovnu perspektivu te da bi godišnji prihod od 20 milijuna eura u vrijeme stečaja ponovno mogao početi rasti prema nekadašnjih 60 milijuna eura godišnje. Savjetnik za tržište u Viktor Lencu, diplomirani inženjer brodogradnje Davor Lukež (51), koji je ujedno i glavni kandidat za novog direktora tog škvera, Vjesniku je rekao kako je vrijednost Lenca u tome što u svakom trenutku zna odgovoriti na zahtjeve tržišta, odnosno što je organizacija posla u tom brodogradilištu fleksibilna te je uvijek u funkciji projekta.
Lenac je u stečaj otišao zbog »preinvestiranja u novo brodogradilište«, ali taj škver, kako kaže Lukež, nikada nije loše ugovorio posao preinake brodova. Lenac je jedno od najkvalitetnijih europskih remontnih brodogradilišta u kojemu su još 1970. uspješno obavili preinake petnaest polovnih brodova u brodove za prijevoz automobila, produživši ih sa 170 na 200 metara. Danas je tu složenu tehnologiju gradnje te vrste broda dosad usvojio jedino Uljanik. Sedamdesetih godina prošloga stoljeća u Lencu su preuredili i prvi brod na svijetu za pozicioniranje na moru pomoću Vinčeva. Trenutačno u tom škveru preuređuju brod za prijevoz vlakova Comander 5000 u »plutajuću rafineriju« s dinamičkim pozicioniranjem. Potpuno preuređenje tog broda koštat će sto milijuna eura, od čega će Lenac odraditi poslova u vrijednosti od 20 milijuna eura. Naručitelj je jedna dansko-engleska tvrtka, a stručnjaci i radnici Lenca proširit će taj 161 metar dugačak brod s 17 na 29 metara. Dinamičko pozicioniranje znači održavanje broda na određenoj poziciji bez uporabe sidara, već uz pomoć motora i pramčanih vijaka. Taj brod trebao bi opsluživati naftne plaftorme u meksičkom zaljevu, a preko njega će se nafta izvađena iz podmorja upumpavati u tankere.
U slučaju nevremena, a na tom području su česti uragani koji pričine velike štete na naftnim platformama, od tog broda bit će odspojene cijevi za transport nafte, a on će otploviti u sigurnost dok se vrijeme ne smiri. U Lencu su još 1985. izgradili platformu za bušenje podmorja Labin, a u vrijeme stečaja izgradili su za Ina Agip i nekoliko modula za platforme namijenjene eksploataciji plina iz podmorja. U Lencu su 2002. obnovili i nekadašnju Onasisovu jahtu Christine O, što je koštalo 20 milijuna eura, a pritom je izmijenjeno 600 od 900 tona čelika na trupu tog broda. U Martinšćici je od 2001. i nekadašnji Titov brod Galeb, čija obnova zahtijeva barem nekoliko milijuna eura te je pitanje što će biti s tim brodom za koji je grčki vlasnik platio 750.000 dolara, a već sada na ime ležarine duguje Lencu više od 500.000 dolara. Lukež napominje kako preinake osiguravaju kontinuitet u zaposlenosti svih struka u brodogradilištu, a u Lencu i dalje računaju na off shore poslove, kao i na remonte i dokovanja brodova.