ne tako davno,ima tome 10ak godina,frend mi je ispričao priču,koja mi je i onda bila fora….a sada je još bolja.
Imao je relativno veliku firmu u newjorku,kako o kaže,cca 350 ljudi..i počeli su ga sindikati prcati.
Dok je bilo u granicama normale,još je išlo,ali kad su dobili krila,hehe…jednostavno je razje…ao firmu,virtualno,proglasio stečaj…i otvorio novu. Isti radnici ( većina ) ,bez problema su pristali raditi u novoj firmi za 79% manju plaću i 60% manje bonuse i beneficije. I sindikat je pjevao neku drugu pjesmu……
Sindikati…država…kolhozi..sve su to ista sranja…novac traži vraga za gospodara,jer jedino vrag sere na hrpu . I zato nema sreće u državnom vlasništvu,sindikalnim uvjetima i idili socijalizma.
Što se prije škverovi prodaju,to će biti bolje svima ( koji rade ).
Nakon odgode zbog zbunjenog ministra Vlada prodaje Uljanik za 400 mil. kuna
Opet pljačka …Vlada je odlučila da za izvlašteno pomorsko dobro uplati gotovo 300 mil kuna..i uz neke oproste od plaćanja..kupac dobiva Profitabilno poduzeće na poklon.
A da ne govorimo,kad uđemo u uniju,da će škver imati pravo na ogromne benificije i povlastice…
Crumi, ako sam te dobro razumio vlada daje 300M Uljaniku za pomorsko dobro, a prodaje 60% dionica za 400M? Pa tko je ovdje lud?
NoviList: Obeštećenje za pomorsko dobro spas za drugi krug?
Topic: Brodogradnja
Polančec i direktori škverova izračunavali troškove privatizacije
RIJEKA – Ideja i plan da se državna naknada brodogradilištima za pomorsko dobro tretira kao vlastiti doprinos investitora, odnosno da ona uđe »pod konto« s kojim novi vlasnik mora participirati u ukupnim troškovima restrukturiranja nije prošla u Bruxellesu, doznajemo iz krugova bliskih potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Damiru Polančecu. No, izgleda da su u Europskoj komisiji za tržišno natjecanje ostavili mogućnost da se pod vlastiti doprinos podvedu sadašnja dugovanja prema dobavljačima kojeg bi trebali podmiriti novi vlasnici.
Upravo je taj ispregovarani udio od 40 posto, s koliko novi vlasnik mora sudjelovati u troškovima restrukturiranja, bio glavna zamjerka potencijalnih kupaca u prvom natječaju, o čemu je Polančec izvjestio i povjerenicu EK za tržišno natjecanje Neelie Kroes nakon propalog prvog pokušaja prodaje šest naših brodogradilišta.
No, na naknadu brodogradilištima za pomorsko dobro i dalje se – dojam je iz razgovora s našim izvorima – gleda kao na posljednju slamku spasa za drugi krug privatizacije. U Polančecovom uredu u subotu je ponovno održan radni sastanak s direktorima brodogradilišta i predstavnicima Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod koji je protekao u višesatnom »brušenju« i izradi po tri, četiri varijante računica za svako brodogradilište.
Kako je izjavio jedan od sudionika tog sastanka, u ovom trenutku nastoji se naći balans i najbolje rješenje kako pomiriti kriterije Europske komisije i ispregovarani model privatizacije, a škverove učiniti atraktivnijima za kupce, istovremeno pri tom uvažavajući (ne)mogućnosti državnog proračuna.
Ove varijante izračuna u ponedjeljak će se prezentirati na Vladi odnosno premijerki Jadranki Kosor, nakon čega će se znati u kojem će pravcu ići drugi krug privatizacije. S obzirom da je potpredsjednik Vlade Damir Polančec u Bruxellesu u petak ponovio da udio države u ukupnim troškovima restrukturiranja ne smije biti veći od 60 posto odnosno preostalih 40 posto dugova snosi kupac, te da su ti troškovi restrukturiranja, odnosno brojke i metodologija njihovog izračuna bile, ili su barem trebali biti, više-manje poznati i prije zadnjeg odlaska Polančeca u ured povjerenice Kroes, očito je da se glavnina igre sada vrti oko izračuna iznosa obeštećenja za pomorsko dobro.
Tim više što je pravno tumačenje da se naknada države brodogradilištima za isknjižene nekretnine unutar žice ne tretira kao trošak restrukturiranja. Riječ je o kakvom-takvom izlazu kako da država pokrije gubitke iznad temeljnih kapitala brodogradilištima, a da se time ne poveća ukupni trošak restrukturiranja i, istodobno s tim, udio s kojim u tome moraju participirati novi vlasnici.
Novim izračunima obeštećenja za pomorsko dobro, koji će se u ponedjeljak prezentirati na Vladi, kako doznajemo, bitno se povećavaju iznosi tih naknada po svakom brodogradilištu. Kod pojedinih škverova, navodno, čak bi se uspjeli u cjelosti pokriti gubici iznad temeljnih kapitala. Doduše, to i dalje ne bi bio slučaj kod Brodosplita, Brodotrogira i »3. maja«, ali kod kojih bi, u svakom slučaju, ipak uspio anulirati jedan veći dio dubioza, kažu naši izvori.
Uspjeli smo doći do neslužbenog i neprovjerenog podatka prema kojem, po novom izračunu naknade za isknjiženo pomorsko dobro u slučaju »3. maja«, zajedno s obeštećenjem za oduzetu imovinu, obeštećenje sada čak i premašuje iznos od 1,6 milijardi, navodno je u pitanju oko 1,8 milijardi kuna.
»3. maju« bilo ponuđeno 850 milijuna kuna
Iz Vlade je, podsjetimo, jednom već odaslan izračun naknade brodogradilištima za isknjiženo pomorsko dobro, ali su uprave ostale zatečene ponuđenim iznosima koje su, u pojedinim slučajevima, bile manje i od knjigovodstvene vrijednosti isknjiženih nekretnina.
Podsjetimo, u riječkom »3. maju«, koji je specifičan i zbog
Podsjetimo, u riječkom »3. maju«, koji je specifičan i zbog mase nekretnina koje su mu odlukom Vlade 2000. godine izuzete iz vlasništva, računali su da bi to obeštećenje trebalo dosezati 1,6 milijardu kuna. Međutim, Vladin izračun »zaustavio« se na 850 milijuna kuna. Uljaniku je, podsjetimo, ponuđeno 107 milijuna eura dok su se Brodosplitu, prema toj bivšoj računici, gubitak iznad temeljnog kapitala trebao smanjiti za svega 400-ak milijuna kuna dok su Splićani računali na više od milijardu kuna.
Izvor: Novi list 18.10.2009.
Autor: Orjana Antešić
5. listopad 2009.| Suzana Varošanec
Dugove škverova državi prebiti naknadom za pomorsko dobro
Iznos naknade brodogradilištima važan je investitorima jer on utječe na visinu udjela poduzetnika u restrukturiranju i smanjuje dubioze
Ključno pitanje druge faze privatizacije brodogradilišta je po kojoj će cijeni država nadoknaditi štetu brodogradilišta za imovinu koja je proglašena pomorskim dobrom. Tako smatraju investitori, pa Anto Nobilo, pravni zastupnik investitora Danka Končara, tvrdi da mora doći do "korjenite promjene natječaja jer će zbog prezaduženosti svi škverovi, osim Uljanika, doći pod stečaj".
Vlada još nije formalizirala sporazume o odšteti brodogradilišta Nepotpisani sporazumi
"Stečaj bi bio najčišći način restrukturiranja i privatizacije za kupce, a Vladi je to najlošija opcija jer bi imala velike socijalne nemire. Budući da Vlada ima potraživanja na temelju jamstava za kredite, treba primijeniti Zakon o izvlaštenju koji nalaže da škverove odšteti prema tržišnim cijenama u vrijeme kad se izvlaštenje provodi. Sve dugove, osigurane i neosigurane jamstvima, neka stave u istu vreću i prebiju međusobna potraživanja, a investitori neka od toga plate između 30 i 40 posto", kaže Nobilo. Vlada još nije formalizirala sporazume o nadoknadi štete za brodogradilišta, a Ministarstvo gospodarstva je glavni koordinator svih aktivnosti. U prvi krug privatizacije ušlo se s nedovršenim poslom jer ugovori kojima se treba provesti odšteta, a koji su daleko ispod tržišne cijene, nisu bili potpisani. Iznos naknade za svako brodogradilište važan je podatak za potencijalne investitore jer on utječe na visinu vlastitog udjela poduzetnika u restrukturiranju (koje iznosi 40 posto) i smanjuje dubioze. U trenutku zaključenja prvog natječaja jedino je Kraljevica imala potpisan sporazum.
A. Nobilo, pravni zastupnik D. Končara Niža procjena
To potvrđuje Poslovnom dnevniku član njezine Uprave Rastko Davila, koji je bio spreman reći samo da je naknada viša od knjigovodstvene vrijednosti isknjižene imovine. U brodogradilištu 3. maj, te Brodosplitu i Uljaniku imovina je također isknjižena iz bilanci društava, no uprave i Vlada još nisu potpisale sporazume. Predsjednik Uprave 3. maja Željko Starčević kaže da je došlo do faze kad je sve spremno za potpis. "Naknada 3. maju iznosi 856 milijuna kuna, ali nadali smo se da će biti viša", kaže Starčević. Uljanik bi trebao dobiti naknadu u iznosu od oko 850 milijuna kuna. Procijenjena naknada Brodotrogiru iznosi 80 milijuna kuna, doznajemo od njegova NO-a, a u nju nije ušlo 17 hektara zemljišta koje je pod koncesijom škvera od 1998. godine. No kako je riječ o naknadi koja je četiri puta niža od procjene sudskog vještaka, implicira se smanjenje temeljnoga kapitala, pa će morati odluku izglasati na dioničkoj skupštini, smatra NO i Uprava Brodotrogira. Formaliziranje sporazuma o naknadi odštete mora se razriješiti radi privatizacije u drugom krugu, ističu i u Hrvatskoj brodogradnji. Navode da je riječ o preduvjetu privatizacije brodogradilišta bez kojeg investitori ne znaju što kupuju.
Evo ispravne obavijesti…nije 300M…nego 850 !!!!
Nakon odgode zbog zbunjenog ministra Vlada prodaje Uljanik za 400 mil. kuna
Koliko su Pavletić, Šorc i ekipa ponudili ako uopče jesu išta?
Nisu ništa.
Ekipa će dobiti manji dio kroz onih 25% što se nudi zaposlenicima pod posebnim uvjetima, a za očekivati je ponudu od plovidbe (u kojoj se, između ostalih, nalazi i ista ta ekipa) i tankerske za državnih 60%.