Bio je relativno veliki blok na 189 i zato je stajalo u mjestu, trebalo je dugo vremena da ga mali nalozi izgrickaju. Ali on je danas pojeden. Prvi iduci ask je na 200 i nije tako velik, on komotno moze proci u jednom danu, a tada je put otvoren na gore jer su preostali samo sitni nalozi sve do 320.
http://www.poslovni.hr/123032.aspx
Privatizacija ide po nominali, 300kn. E da mi je sad vidjeti one koji su prodavali po 134…
Misliš li da će onaj tko kupi,imati obavezu otkupiti i ostale dionice ?
Ne zaboravi da ako popushimo,radnici dobivaju 25% po povlaštenim uvjetima .
I,uostalom,tko to prodaje preko 1000 komada po 185 ,dan prije objave natječaja ? Tu nema onih koji neznaju za natječaj,ima vrlo vjerojatno samo puno previše optimista koji misle da će to samo odletjeti u trenu. Biće tu valova,i zato treba preporučiti svima oprez,zdravo razmišljanje i strpljenje,jer samo na taj način neće biti razočaranih.
u prilogu članak,koji je kao naručen izašao danas u Novom LIstu :
Pulski škver stvara tehnološki najzahtjevniji brod na svijetu
Uljanik gradi 150 milijuna eura vrijedan brod jaružar
Najviše košta oprema koju je dopremio vlasnik »Ibn Battute« pa se svota koju će Uljanik zaraditi vrti oko polovice tog iznosa
Porinuće prije porinuća
U vrijeme obilaska naše ekipe, uljanikovci su se užurbano pripremali za jučerašnje porinuće prije porinuća »Ibn Battute«. Jedan manji dio ove novogradnje od pogleda znatiželjnika zaklonjen je montažnom halom zbog specijalnih uvjeta gradnje i montaže koje se na sklopu jaružara traže. Riječ je o sklopu kopača, teškom oko 1.200 tona i kojom dominira sama glava za iskope koja je napravljena od specijalnih legura čelika. Taj sklop dimenzija 45X16 metara ugrađen je jučer na krmeni zdenac »Ibn Batutte« koji će se potom cijeli porinuti u more, i to za razliku od uobičajenih porinuća, pramčanim dijelom što je također jedan od specifičnosti ove novogradnje.
U pulskom brodogradilištu Uljanik u ovom se trenutku gradi jedan od tehnološki najzahtjevnijih brodova na svijetu. Kažemo brod više po inerciji jer ovaj specijalni plovni objekt – jaružar bilo bi potpuno pogrešno nazivati brodom. Pravilniji termin bio bi stroj za podmorska iskapanja. Naručitelj broda je grupacija Jan De Nul, sa sjedištem u Belgiji, koja je jedna od vodećih u svijetu za podmorske radove. Među projektima koje je radila ova grupacija, s godišnjim prihodom od 1,8 milijardi eura, jesu i čuveni Otoci palme u Dubaiju, najveći umjetni otoci na svijetu, zbog čega su ih pojedini već i prozvali 8. svjetskim čudom jer se, navodno, mogu vidjeti čak s Mjeseca.
Jaružari su tehničko iznimno kompleksni brodovi koji služe za produbljivanje plovnih puteva, odnosno izgrađivanje obala, umjetnih otoka ili produbljivanje obala, a Uljanikove novogradnje imat će mogućnost istodobnog rezanja i usisavanja materijala s morskog dna do 37 metara dubine. To su prvi takvi specijalni plovni objekti koji se grade u nekom od hrvatskih brodogradilišta. Moćni Jan De Nul u svojoj floti trenutno ima deset usisnih jaružara (cutter suction dredger). »Ibn Battuta«, koji se upravo dovršava na uljanikovom navozu, kao i ostala tri iz serije, bit će najveći i najsnažniji u floti, odmah nakon »JFJ De Nula« koji, prozvan po njihovom osnivaču, drži primat u ovoj kompaniji. Uljanikova novogradnja moći će proizvoditi ogromnu snagu od čak 21 megavat koja će se trošiti uglavnom na rad brodskih postrojenja, među kojima su i tri velike pumpe za usis materijala, svaka jačine 5 megavata.
»Ibn Battuta« i ostala tri dredgera koja će Uljanik graditi i isporučiti Belgijancima do 2011. godine dugi su 138,5 metara, široki 26 i visoki od 8,80 do 12,2 metara, uz nosivost od 2.200 tona pri gazu od 5,75 metra. Svaki brod imat će tri glavna porivna stroja MAN B&W snage 7.200 kilovata pri 500 okretaja u minuti s pomoću kojih će ovi jaružari razvijati 13 čvorova brzine. Međutim, nije riječ o klasičnim dizel motorima već dizel-elektro propulziji pri čemu se brod pogoni elektromotorima koje napajaju generatori pokretani dizel motorima.
Dolazeći na Uljanikove navoze našoj reporterskoj ekipi trebalo je par trenutaka da uoči novogradnju »Ibn Battuta« koja će pulski škver svrstati u red svega dva ili tri brodogradilišta u svijetu koja su sposobna realizirati jedan ovako tehnološki zahtjevan i kompleksan projekt. U usporedbi
i kompleksan projekt. U usporedbi s još jedinim iz velike serije višenamjenskih brodova za prijevoz kontejnera i automobila, koje uljanikovci grade za svog dugogodišnjeg partnera, talijansku grupaciju »Grimaldi«, »Ibn Battuta« na susjednom se navozu doimao kao patuljak. Malen, ali zato papren, kako je to u šali prokomentirao voditelj gradnje Delio Percan.
Papren po svojoj zahtjevnosti, ali i cijeni. Iako se cijena ovih jaružara koje je Uljanik s luksemburškom podružnicom Jan de Nula, »Dredging and Maritime Managment«, ugovorio u proljeće 2007. godine drži kao stroga poslovna tajna, u hrvatskoj brodograđevnoj javnosti šuškalo se da se radi o 120 milijuna eura po jaružaru. Posljednje, istina neprovjerene, ali dovoljno utemeljene informacije upućuju da se vrijednost ovih jaružara penje čak i iznad 150 milijuna eura. Njihovu stvarnu cijenu vjerojatno zna samo vlasnik koji je u vlastitom aranžmanu nabavio i u Pulu dopremio većinu te skupe opreme, koje je »Ibn Battuta« puna kao šipak. Neosporno je da je, dakle, Uljanikov udio daleko manji od te, za hrvatske prilike, još neviđene cijene jedne novogradnje. Prema pretpostavkama koje smo dobili iz dobro upućenih krugova, svota koja bi po svakom isporučenom jaružaru trebala sjesti na Uljanikov konto vrti se oko nešto više od polovice od te paprene svote. No, daleko od toga da je isto toliki i udio domaće, hrvatske komponente u cijelom tom specijalnom projektu.
Porinuće je planirano za tjedan dana, ali moguće da će doći do odgode od nekoliko dana. Riječ je, ipak, o prvom iz serije, k tome još tako tehnološki zahtjevnoj novogradnji. Kako doznajemo od Percana, paraleleno s dovršetkom »Ibn Battute« na navozu krenulo se s predmontažom drugog jaružara i već je evidentno da se taj proces između prve i druge novogradnje značajno skratio.
Percan za gradnju ističe da je uvelike odstupa od uobičajene brodograđevne prakse, počev već od predmontažnih, pa do strojarskih radova, izuzetno rigoroznih kontrola, kao i posebnog postupka zavarivanja. Percan tako navodi kako se kod ovakvih novogradnji odstupanja doslovce mjere u djelićima milimetra, za razliku od »uobičajenih« brodova gdje se su ti pomaci dozvoljeni u centimetrima. Pojedini dijelovi na »Ibn Battuti« napravljeni su od lima debljine i do 30 centimetara, a varenje se odvija posebnim postupkom, uz prethodno zagrijavanje, a potom kontrolirano hlađenje lima. Percan ističe da su kontrole rigorozne tako da se za svaki centimetar vara na jaružalu zna ime radnika koji je i kada to radio. Uljanikovi zavarivači prošli su posebnu obuku prije »Ibn Battute«, a posebne tehnologije i zahtjevi kod brojnih strojnih obrada koje se kod ovakve specifične novogradnje zahtjevaju natjerale su Puljane da kao kooperante angažiraju Nizozemce i Nijemce na tim poslovima iz jednostavnog razloga što se ne barata dovoljnim brojem ni uređaja ni kapaciteta da bi se obavili svi ti složeni zahvati. Percan objašnjava kako je angažman domaćih kooperanata smanjen na gradnji »Ibn Battute«, iako ih se nastoji čim više uključiti, ali činjenica je da na ovom jaružaru za Jan De Nula rade uglavnom uljanikovci.
– U stalnom sam kontaktu s predstavnicima naručitelja i odgovorno tvrdim da su jako zadovoljni našim radom, ističe Percan.
Manevri »Ibn Battute« u podmorskim iskapanjima obavlja se uz pomoć dva pilona, metalnih stupova dužine 40 metara. Pomoćni pilon koji se spušta i diže smješten je u pokretnom pramcu dok se glavni pomiče u posebnim kolicima u rasponu 9 metara. Za vrijeme plovidbe oba pilona, uz još jedan rezervni, smješteni su na pramcu, u posebnim ležištima. Jaružar ima i dva bočna sidra uz pomoć kojih se kopač pomiče lijevo-desno. Sistem usisavanja materijala s morskog dna napravljen je tako da postoje dvije opcije. Jedna je da se taj materijal cjevovodima prazni bočno, na specijalne barže, a postoji i mogućnost direktnog prikapčanja usisnog sustava jaružara na
Misliš li da će onaj tko kupi,imati obavezu otkupiti i ostale dionice ?
Ne zaboravi da ako popushimo,radnici dobivaju 25% po povlaštenim uvjetima .
To je uvijek mogucnost, da ce se morati raspisati javni natjecaj jer se stjece preko 25% dionica. A cak i da se to ne desi, ocito nekome ko dobro zna s novcima te dionice vrijede 300kn.
Kupnje:
Cijena Količina
185,00 200
179,00 470
131,10 1
105,00 200
102,00 111
Prodaje:
Količina Cijena
814 179,00
844 185,00
10 200,00
7 233,99
75 255,00
22 260,00
40 269,99
70 300,00
100 330,00
41 350,00
Umjesto da je pomama koristi se prilika za istovar ??
Vidjeti će mo još u 13h ali već prije bi reagiralo, što smo svjedoci da ni je s obzirom na nominalu.
Sve u svemu čudno.
Nije bas iskrcavanje u klasicnom smislu rijeci jer se ipak islo po asku a ne po bidu. Blokada bi bila prikladniji izraz. Btw, cemo i nije se pise zajedno 😉
razbilo ga k’o beba zvečku….
ULJN-R-A
Kupnja Prodaja
150,00 30
131,10 1
102,00 111
185,00 68
199,99 4
200,00 10
233,96 62
233,99 7
255,00 75
260,00 22
269,99 40
299,99 21
300,00 70
Transakcije
Cijena Količina Vrijeme
185,00 2 13:00:00
185,00 200 13:00:00
185,00 74 13:00:00
185,00 380 13:00:00
185,00 120 13:00:00
185,00 34 13:00:00
185,00 66 13:00:00
onaj sa 814 je pobjegao,očito je to bio neki lovac u mutnome
Vjerojatno se htio osigurati od konkurencije na bidu da mu ne pojedu ove po 185 s aska. S jedne strane tu je psiholoski efekt – cim se neko istresa sumnjivo je, a s druge strane ostali misle kako je dovoljno staviti naloge na 179 . A onda se u 12:59 taj nalog na prodaju makne i on pobere sve sa 185 dok ostali ostanu suhi i nalozi na 179 im propadnu.
Vjerujem da ste pažljivo odslušali jučerašnju večernju emisiju Korner. Gostovali Ozren Matijašević, Leo Begić, Damir Kajin i direktor brodogradilišta Kraljevice. Prvo, treba čekati do rujna da pristignu ponude, one koje stignu temeljito će pročešljati, a posebno će biti oprezni predstavnici sindikata koji sjede u povjerenstvu. Obzirom na trenutačno stanje s recesijom, teško se može očekivati kvalitetna ponuda za bilo koje od brodogradilišta u prvom krugu.
Ono što se ovdje ne spominje – pregovarači s EK su dogovorili da u slučaju neuspješne prodaje (1 krug, drugi krug) ide stečaj za neprodana brodogradilišta (ULJN valjda ne – posluje trenutačno pozitivno).
Vjerujem da ste pažljivo odslušali jučerašnju večernju emisiju Korner. Gostovali Ozren Matijašević, Leo Begić, Damir Kajin i direktor brodogradilišta Kraljevice. Prvo, treba čekati do rujna da pristignu ponude, one koje stignu temeljito će pročešljati, a posebno će biti oprezni predstavnici sindikata koji sjede u povjerenstvu. Obzirom na trenutačno stanje s recesijom, teško se može očekivati kvalitetna ponuda za bilo koje od brodogradilišta u prvom krugu.
Ono što se ovdje ne spominje – pregovarači s EK su dogovorili da u slučaju neuspješne prodaje (1 krug, drugi krug) ide stečaj za neprodana brodogradilišta (ULJN valjda ne – posluje trenutačno pozitivno).
Ja sam pažljivo slušao , i neznam gdje si čuo da se nemože očekivati niti jedna kvalitetna ponuda.
Jesi li čuo da za Kraljevicu , Brodotrogir i BSO Split pristižu upiti iz inozemstva , a Kajin je rekao da Danko Končar sigurno daje ponudu za Uljanik.
Problemi se očekuju samo sa 3.maj i Brodosplit , a ni za Brodosplit neće biti problem ako se javi kupac koji bi ga uzeo zajedno sa Brodogradilištem specijalnih objekata , jer dijele iste prostore.
Da, Uljanik treba odvojiti od ostalih brodogradilista. Ona su u nacelu gubitnici i pitanje da li ce ih i po koliko netko htjeti kupiti. Ovdje je sasvim druga prica. Posluje se pozitivno, najavljena je prodaja po nominali (300kn) i g. Danko Koncar je prakticki siguran kupac. Inace, znam ponesto o njemu preko osobnih kontakata, krenuo je prakticki od nule kao inzinjer u Jugoturbini i ostvario ogromno bogatstvo preprodajem metala i kasnije kupnjom rudnika po Juznoj Africi u vrijeme kad su bili smijesno jeftini, tako da u nacelu treba vjerovati njegovoj procjeni.