Osnovni cilj Zakona o ovrhama je vidljiv kroz rezultate provedbe zakona, dug je godinama multipliciran do apsurda, a broj dužnika umjesto da se smanji raste do brojke od 70 000 novih dužnika godišnje , 5 000 novih dužnika mjesečno i uskoro je dug privatnih lica prestigao dug ukupne hrvatske privrede što europska povijest ne pamti, kao ni takovu institucionalnu politiku koja je omogućila da u roku od tri godine broj dužnika od 25000 naraste do 322 500.
Udruga Blokirani ističe da se blokade računa građana šire poput epidemije, riječ je o legaliziranom kamatarenju i osiguranju dobiti užoj interesnoj skupini na račun većine.
Zakon o ovrhama je jedan od loših hrvatskih zakona ( usvojen koncem 2010.) kojem je cilj bio zadovoljiti interese materijalni interes uže grupe koja se pritom ne obazire na šire društvene posljedice raslojavanja zdrave jezgre.
Ujedno su u proteklihh šest godina građani ostali bez svojih 9500 stanova i kuća koji su prodani na dražbama za cijenu nižu od jedne trećine tržne vrijednosti , a većina je tako ostala bez svog jedinog krova nad glavom što, sudeći po reakcijama i rezultatima, hrvatsku politiku ne zabrinjava.