[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: KORF (Dom Holding d.d.)[/color]
mislim da je branimir lokin dobro objasnio situaciju u turizmu!inteligentno
sve ostalo su tlapnje ?
Ma od čega Hrvatska živi, kad oni ništa ne troše?
Iako zove strateške ulagače u turizam, država im ispred nosa uzela tvrtku!
Znači ovdje Država vrednuje sobu cca 44.000 Eura.
Kada vrši privatizaciju kroz postupak predstečajne kao na primjer Htp Korčula, Hoteli Živogošće i Hoteli Podgora, tada ta ista Država prodaje po cijeni od 10-ak tisuća Eura.
Kad će raegirati Državno odvjetnistvo?
Za jedno pet godina, kad prođe vlak. A možda ni tada.
[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: LRH (Liburnia Riviera hoteli d.d.)[/color]
Uh koja cenzura na blogu 🙂
Postao sam neke podatke iz mog zadnjeg posta ovdje i usporedio malo amortizaciju u Solarisu i u LRH.
Skaratio sam i nisam to ni napisao u smislu umanjivanja vrijednosti Solarisa i veličanja LRH jer to je samo jedan mali segment koji se ionako može gledati dvojako.
E sad za kaznu jedan vrlo pristrani i navijački tekst!!!
Valjda je jasno svakom da LRH vrijedi puno više nego Solaris. Nekretninski prvenstveno.
Bez obzira što su površinski 2 puta veći m2 teško da danas vrijedi i tih 150 eur, dok u Opatiji teško da vrijedi ispod 300 i onaj najlošiji m2.
Osim toga po broju soba i objekata to je neusporedivo.
Uh, a zaboravio sam i Cavtat. Još 100.000 m2, i 620 soba!!!
A koliko trenutno je vrednovan Solaris?
Mcap je 370 mil ali obveze su 510 mil pa kad odbijemo i kratkotrajnu imovinu ostaje 440 mil kuna duga.
370+440=810 mil kuna
LRH?
mcap 726 mil
obveze 255, kratkotrajna 169 (115 cash!!!), saldo 86
726+86=812 mil kuna !!!
E pa sad ću biti nepristojan i reći da je jasno da LRH vrijedi (nekretninski) najmanje 3 Solarisa.
LRH 2400 + 600 soba=3000 soba
300 mjesta u kampu
40 mobile home
m2 228.000+ 100.000 = 328,000
Marina
Nekretnine i vile na jednoj od najskupljih lokacija u Hrvatskoj
Prihod 330 mil kuna
Neto dug 90 mil
SLRS
m2 439.000 m2 (pa nije baš neka jedinstvena lokacija)
1350 soba
900 mjesta u kampu (3500 ljudi)
32 mobile home
Marina
Prihod 200 mil kuna
Neto dug 440 mil
[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: LRH (Liburnia Riviera hoteli d.d.)[/color]
LRH vrijedi koliko vrijedi, a tržišna cijena dionice pogotovo na ovim prometima nema puno veze sa time.
Sjetite se samo HCVT
Prije godinu dana cijena dionice na burzi bila je 80-90 kn
Prodavali su branitelji koji su dobili dionice
Po toj vrijednosti Hoteli Cavtat su vrijedili 11.000 eur po sobi
Bili su na 0,35 booka, zarađivali 35 kuna po dionici što je bilo 40% vrijednosti. Cijela tvrtka je vrijedila manje od 7 mil eur.
No ispostavilo se da vrijede nekom 3,5 puta više.
I to ne nekakvom bogatom rusu ili nekom fondu koji želi dugoročno parkirati novac u stabilan posao i vrijedne nekretnine nego “preprodavaču” koji ih misli malo posložiti, srediti i prodati sa nekom zaradom.
Zar mislite da Ostoja ne misli zaraditi na Cavtatu?
Dakle on misli da Cavtat vrijedi više nego ih je platio.
Na taj način vam je većinski vlasnik i uprava LRH jasno pokazali koliko vrednuju ovaj posao, a vi sumnjate u njegove procijene.
Nemamo mi problem sa Ostojom ili Opatijom kao većinskim vlasnicima nego sa sobom jer i sami ne kupujemo dionicu LRH sada po 2550 kuna, a govorimo da vrijedi 3 puta više.
Malo ismijavamo blogera ali on nije samo da piše da nešto vrijedi više, nego to što misli da vrijedi više on i kupuje. I evo ga KORF je dosegao vrijednost HTa, a vrli fondovi koji su se zabetonirali u HT su krenuli prije 3 godine sa 300 kuna prema 169, a on sa 45 na 172.
Ne gledam u tuđe novčanike ali ako on ima 130.000 dionica uložio je manje od 1 mil eur, a to vrijedi sada 3 mil eur.
S druge strane koliko vidim mirovinci imaju nekih 10 mil dionica HTa pa ako su na njima u 3 godine i sa dividendom opet spušili nekih najmanje 50 kn po dionici to je ljudi moji 500 mil kuna naših mirovina!!!
Zato će nama kad tad doći neki norveški mirovinac i pokupovati to malo hotela, a mi ćemo se pitati zašto su nam mirovine male.
[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: LRH (Liburnia Riviera hoteli d.d.)[/color]
Malo teoretiziranja, nije vezano samo za LRH ali tu smo započeli
Uvođenjem PDVa hrvatska je ’98 imala samo jednu stopu od 22%, pa je o istoj stopi bio oporezovan i turizam tj turističke usluge.
Ubrzo se shvatilo da to nije dobro rješenje pa je uvedena stopa od 0% na usluge smještaja ali samo za one koje su plaćene iz inozemstva što je značilo da su prodane najvjerovatnije preko stranih turističkih agencija. To naravno također nije bilo baš nabolje rješenje pa se ipak na kraju pribjeglo praksi kakva je uobičajena u većini zemalja tj uvođenje više stopa PDVa i usluge smještaja su stavljene u smanjenu stopu od 10%. Hrvatska ima 3 porezne stope (max po EU direktivi), 5%, 13% i 25% pa je sada turizam završio u ovoj srednjoj.
PDV sa stanovšta porezne teorije je porez koji “ravnomjerno” oporezuje potrošnju (jednako i bogate i siromašne) i ostvaruje svrhu smanjivanja osobne potrošnje u korist javne potrošnje (državne)
To naravno nije jedini porez ali je jedan od najvažnijih no drugi porez sa istom svrhom je porez na dohodak koji također radi istu stvar tj oporezuje prihod i na taj način opet nam smanjuje osobnu potrošnju u korist javne.
Porez na dohodak je progresivan i vodi brigu i o nekim socijalnim aspektima pa ga manje plaćaju siromašni od bogatijih.
Vratimo se na turizam.
Tko bi tu trebao biti oporezovan?
Stranac?
Prema nekoj teoriji on nebi zapravo trebao direktno participirati u javnoj potrošnji naše zemlje. Iz istog razloga npr je roba namijenjena izvozu oslobođena PDVa tj porez na potrošnju plaća potrošać u toj zemlji bez obzira na mjesto proizvodnje.
No turizam je nešto specifično po svojoj definiciji i prirodi.
Turistička ponuda je odvojena od turističke potražnje. Naime, turisti su potrošači koji putuju na mjesto turističke ponude. Turist ne prihoduje na mjestu potrošnje i ne sudjeluje u javnoj potrošnji. (svakako ne u punom obimu)
Iz tih razloga se na određeni način smatra da se porezom na potrošnju nema potrebe smanjivati potrošnja stranih gostiju.
No ima tu i još jedan bitan faktor.
Turizam prije svaga definira i uvjetuje potražnja koja je vrlo elastična budući da se ne radi o primarnim ljudskim potrebama. Time cijenu primarno određuje kupac usluge, a ne prodavatelj.
Pojednostavljeno kupac će platiti noćenje u hotelu N novaca sa porezom ili bez tj viša porezna stopa teško se može prebaciti na kupca pa direktno smanjuje profitabilnost. U konačnici veći profit tvrtke znači veći dohodak uposlenih i/ili veću dobit koji se opet oporezuju. Oporezovani dohodak i dobit (kroz dividendu) također na kraju ide u potrošnju što će reći opet se oporezuje porezom na potrošnju.
To je u teoriji, a u praksi ako je prihod od turizma 7 milijardi EUR država je sa 3% sebi odmah uzela 170 mil eur više. Na taj način prvenstveno je smanjila investicije u turizmu i to ne samo za tih 170 mil eur. Vjerujem da se radi o najmanje 4-5 puta tolikom iznosu samo u 2014.
E posebno je pitanje treba li unatoč strategijama razvoja turizma malo povući ručnu oko razvijanja istog? Ne vidim naznake ni razmišljanja u tom smjeru. Isam ulažem u taj sektor, no koliko je mudro dovesti se u situaciju da turizam u tako velikom postotku sudjeluje u BDPu, a što je još gore isti nas spašava u situaciji velikog platnog deficita uzrokovanog slabom pokrivenošću izvoz uvozom. Treba znati da je ta pokrivenost bila najlošija prije naše krize (2005-2009) i da je sada zbog pada uvoza ipak bolja. No bez obzira, budući je turizam iznimno osjetljiv na krizu (zamislite malo ozbiljniju krizu u Njemačkoj ili Austriji pa da prepolove buđete za odmor) ovako velika ovisnost zemlje o turizmu može biti izrazito opasna.
Koliko god vlastodršci bili glupavi jako će zato paziti na turizam jer to je slamka za koju se držimo.
[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: LRH (Liburnia Riviera hoteli d.d.)[/color]
http://www.jutarnji.hr/hrvatska-sesta-zemlja-u-europskoj-uniji-po-poreznom-opterecenju/1164502/ Crne prognoze se polako ostvaruju. Mislim danas u buducnosti ceka medjustopa od 25% u turizmu, a za kruh,mlijeko i ostale svakodnevne potrepstine 40%. Usporedno s tim ce rasti i nameti, jer mi sa ovakvom politikom odavno nismo odrzivi.
[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: LRH (Liburnia Riviera hoteli d.d.)[/color]
Da malo napravimo usporedbu rezultata sa drugim tvrtkama koje su izbacili izvješća. Vidimo da je rast prihoda od prodaje LRH i kod Arene i Plave lagune indentičan (8,4 – 8,7%) ali kod LRH to prije svega rezultat povećanja popunjenosti, a manje rasta cijene i kvalitativnoj strukturi prometa.
Npr. Laguna je digla kategorije nekih hotela.
Kada gledam i uspoređujem sa Arenom koja je skoro indentična u prihodima iz prodaje (284 mil vs 296 mil) upadaju u oči nekoliko stvari.
Prva je ogromna razlika prihoda u četvrtkom kvartalu.
Arena ima samo 12 mil kuna prihoda prema 41,5 koliko ih ima LRH
Iz istig razloga Arena bilježi i veliki gubitak u zadnjem kvartalu (51 mil kuna) dok je kod LRH on samo naoko velik.
Ako izbijemo amortizaciju i provedena usklađenja minus EBITDA u LRH je -5,5 mil kuna, a kod Arene -31 mil kuna
Upozoravam i na trošak financiranja kod Arene u 4q čak 6,5 mil tj na godišnjoj razini 25 mil kuna prema samo 5,5 mil kod LRH za cijelu godinu!!!
Iz ovoga vidimo koliko je LRH bliža cijelogodišnjem pozitivnom poslovanju koje je ključ profitabilnosti jedne hotelske tvrkte. Naravno treba uzeti u obzir da Arena ipak ima puno značajniji udio prihoda od smještaja u kampovima nego LRH pa je to i očekivano.
Ovo nosi značajne razlike i na godišnje rezultate
EBITDA smo izračunali kod LRH na nekih 107 mil kuna do je to kod Arene puno nižih 75 mil kuna.
Arena ima MCAP 498 mil kuna + dug 390 mil – novac 32 mil = 856 mil Ev
LRH ima MCAP 748 mil kuna + dug 224 mil – novac 77 mil = 895 mil Ev
Tržište ih vrednuje skoro jednako iako LRH zarađuje 42% više.
Kao što sam već puno puta rekao, ne dokazujem ja da neko vrijedi manje i da je npr Arenaturist lošija tvrtka, dapače. Ja samo mislim da je dionica LRH više podcijenjena od nekih drugih.
[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: LRH (Liburnia Riviera hoteli d.d.)[/color]
Vidim da ima puno obožavatelja i ovdje :))
Iako je konkurencija žestoka po mom mišljenju vjerujem da je on najveći promašaj trenutne (pa čak i prethodni) vlade.
Toliko promašaja, neznanja, nesposobnosti i lutanja skoro nismo vidjeli. Klasični sveznajući politički kadar koji na viku bahatost i aroganciju uspijeva provesti svoje sulude i promašene ideje.
Što je smiješno stvara se dojam da je popularan!?!?!
Svaki deseti građanin misli da je pozitivan pa je to onda mjerilo???
Naravno ako uzmemo da za ostale misle puno gore i ovo je uspjeh.
Daje mu se podrška u suzbijanju crne i sive ekonomije??
Pa to je suzbijanje ekonomije!!!!
Crne, sive ili bijele. U krizi suzbijati bilo koju ekonomiju je potpuni promašaj. Što znači siva ekonomija?
Netko kupi npr vreću krumpira u Lidlu na sniženju i onda je prodaje razvozeći je po naseljima i ne izdaje račun.
Kupio je krompir sa PDVom, platio gorivo sa PDVom i trošarinama, nekad je kupio i taj kombi također ga i registrirao i platio poreze, prijepis, PDV.
Nije platio porez samo na svoju zaradu koja sigurno nije ogromna.
Nije platio kad ju je zaradio, ali plati ju kada ju potroši. Opet PDV, plaća režije, kazne itd itd. Država ionako ima šapu svugdje i negdje to platiš.
Naravno da to ne treba ni poticati i da treba uvoditi red, ali to raditi u krizi kada bi i rast crne i sive ekonomije pomogao to je veliki promašaj.
Istovremeno se otvora prostor za profitabilne strane tvrrtke koje u konačnici svoj zarađeni novac transferiraju svojim ino vlasnicima koji ga ne troše više kod nas. Nema više malih špeceraja po čoškovima koji su možda brljali i nešto prodavali i na crno ali su nešto radili i zaradili pa potrošnjom opet punili proračun. Ja jesam za red ali ovo njihovo uvođenje reda nam donijelo 400.000 ljudi na burzi i 300.000 blokiranih građana!!!
Da barem malo povežem sa LRH.
Broj noćenja koja naši građani ostvaruju su svake godine sve manji i manji.
Uskoro će naši ljudi na more ići isključivo kao sezonska radna snaga.
Oglasi u LRH za sezonsku ranu snagu su otvoreni neki dan.
Ako ste kuhar, konobar, slastičar, recepcionar, sobarica, čistačica, pomoćni radnik u kuhinji, kozmetičar, vrtlar, nosač, kućni majstor, banjin(?) i imate e-mail, mobitel, IT napredna znanja uz poznavanje nekog od stranih jezika javite se pa možda vidite more iako ste blokirani i nezaposleni.
Država je do nedavno bila vlasnik LRH pa ju je za 0 kuna prepustila Ostoji i Opatiji da ih oni za koju godinu preprodaju po pravoj cijeni i zarade ogromne novce, a onda će strani vlasnici zauvijek od toga imati koristi.
Iako, na kraju krajeva, to su oni (talijani i austrijanci) i sagradili , pa je red da uživaju i kao gosti i kao vlasnici. Naša djeca će imati priliku da ih služe.
[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: HIMR (Imperial d.d.)[/color]
možda neće ti gosti doći na 7ili 15 dana ali će doći van glavne sezone na2-3 dana,a poslije njih drugi … osim ako i n rabu nije problem kao u cijeloj dalmaciji gdje je nemoguće iznajmit u priv. smještaju apartman na 3 dana pod izgovorom"a tko će prat i mjenjat posteljinu svaka 2-3 dana" što sam na vlastite uši čuo puno puta i na kraju odustao kao i mnogi drugi.
Meni se cini, mozda grjesim, da se u vecini Dalmacije privatni smjestaj zatvara s krajem 8. mjeseca. Prosle godine sam jedva nasao smjestaj pocetkom 9. mjeseca na Pasmanu – jer ih vecina vise nije radila. I nije bilo samo 2-3 vec tjedan dana za 8 osoba.
[color=#175189]Ova poruka je premještena iz teme: HIMR (Imperial d.d.)[/color]
Nisu samo dalmatinci ti koji ne otvaraju svoje apartmane. Ja sam prije 3 god pitao jednu gospođu iz Pule dali bi mi otvorila apartman na 3 dana za 1000kn. Glatko me je odbila, jer sta je to 1000kn. Kod nas je nadnica 100kn i za to se ide kopat.
Popunjenost hotela sa 4 i 3 zvijezdice mislim da iznosi 150 dana, sto je zadovoljavajuce. I ne vidim sto bi tu aerodrum mogao donijeti, osim mozda 10% vecu popunjenost i 10% vecu potrosnju,odnosno cijene. No Rab je i kamping destinacija, te stalno prosiruju svoje kampove, tako da oni pucaju na sasvim drugu vrstu turizma. U slucaju da jos neka strana hotelska kuca dodje i da se smjestajni kapaciteti poduplaju, aerodrum bi bio pozeljna investicija.
Uprava dobro radi svoj posao. A na nama je samo da promatramo. Ovdje se nitko nije zalio na same rezultate imperijala, sto je najvaznije. A cijenu ce netko drugi odluciti.
Hoteli Plat na meti FTI, jedne od najvećih njemačkih turističkih agencija