Solidna novinska analiza situacije u razvoju velikih trgovina u Hrvatskoj i ukupne maloprodaje. Očito je da se bliži kraju”pokrivanje” najvećih naselja u Hrvatskoj s najvećim prodajnim ansamblima tipa trgovinskih centara, što će se završiti u naredne 2 do 3 godine u Zagrebu, još prije u manjim gradskim sredinama kao što je Zadar i druge. Već sada se vidi da se u Zagrebu popunjava struktura onih prodajnih jedinica koje imaju “gravitacijsku zonu” privlačenja kupaca na razini djelova grada (rajoni). Od ranije, Diona i Konzum imaju pokrivene kvartovske “gravitacijske zone”. U taj prostor se interpolira još Billa, Kerum i slični.
Preraspodjela “tržnog potencijala” potrošnje za sada ide prema njima od malih prodavaonica “klasičnog”koncepta (svaštarski asortiman) koje su gubitnici jer se presporo transformiraju u prodavaonice suvremenog tipa “prodavaonice u susjetstvu”. To usporavaju kako ekonomski uvjeti, tako i institucionalna rješenja koja bi trebala pripremiti država. Ali je neosporno da “prodavaonica susjetstva” koja ne oponaša velike prodajne jedinice već strukturira asortiman prema karakteristikama svog potrošačkog tijela i pretežno je vođena “obiteljski” (ekonomija troška) i ona koja pronađe “nišersku ulogu” ima u hrvatskoj perspektivu. Ostat će 15 do 25 posto prometa u trgovini dnevnog snabdjevanja preko takvih prodajnih jedinica. Njima treba u nabavci osigurati “sponzorsku” ili “kooperativnu” organizaciju nabave (ekonomija omjera) i one će egzistirati. Problem će nastati vrlo brzo u najnapučenijim aglomeracijama i srednje velikim gradovima, jer će se današnja “zona atraktivnosti” koja osigurava ukupni volumen transakcija potrebnih za učinkovito poslovanja sužavati na više manje potencijal same “gravitacijske zone”. Pozdrav, Line Karlo.