Ovako dalje stvarno više nema smisla.
– pa takoreći na skoro niti jedno pitanje nisam dobila odgovor.
– možda će ih biti u ponedjeljak jer ipak ove teme prate djelatnici u upravama TNPL i ATPL.
– sigurno će im moja mala pitanja osviježiti dan.
– I love this game.
Pozdrav !
nego nastavimo mi s osnovnim pitanjima.
– dakle pitanje.
– provizija. Ili što je to provizija.
– ma ja znam odgovor na to pitanje, ali smatram kako tu ima i neukijih od mene, a jako je važno kako bi se shvatilo i sljedeće pitanje.
– sada znamo i kako su uprave TNPL i ATPL lijepo novčano nagrađene za svoj stručni rad.
– ali sam i načula kako se pri gradnji brodova ugovaraju i te provizije.
– a TNPL gradi neke brodove i u spltskom gubitašu od gradnje brodova, kojemu država daje velike novce, odnosno svi mi.
– a ovi pametnjakovići ugovaraju i te provizije, koje isplaćuju u nekim xy zemljama.– e sada imam podatak kako na ovom forumu pišu i neki direktori te bajne splitske firme.
– pitanje.
– kolike su te provizije i kako se one isplaćuju ?????????
– koliko dioničari dobiju od tih provizija ?????????
– I love this game.
Pozdrav !
ma upravo radi toga oni ne vole graditi uz domaći škver-bluz.
@ivana – očigledno imaš puno toga za reći, pa razveži … što nas mučiš? izgleda da će tu biti super materijala za čitanje [thumbsup]
Ne daj se Ines! [thumbsup]
ma upravo radi toga oni ne vole graditi uz domaći škver-bluz.
– ma pretpostavljala sam kako tu ipak nešto ima.
– svaka ti čast na trudu,
– barem mi pokušavaš malo rasvijetliti stvari.
– ali bi mi ipak bilo draže kada bi mi odgovore dali ovi stručnjaci koji nema što ne znaju.
– ovako ja i gospodin Vlad samo natucamo probleme.
– mi vidimo samo onaj dio sante leda koji pliva.
– a osobno me puno više zanima onaj puno veći dio koji se ne vidi.
– I love this game.
Pozdrav !
Ne daj se Ines! [thumbsup]
– gospodine Febo.
– imam jedno pitanje za Vas na temi Best Buy.
– pa bih Vam bila zahvalna na odgovoru.
Pozdrav !
@ivana – očigledno imaš puno toga za reći, pa razveži … što nas mučiš? izgleda da će tu biti super materijala za čitanje [thumbsup]
– stvarno ja tu nemam puno toga za reći,
– ipak nisam dovoljno stručna.
– ali imam puno pitanja.
– a materijala za čitanje bi bilo kada bih dobila i neke konkretne odgovore na moja pitanja.
– samo onda će na te odgovore ići i druga još nezgodnija pitanja.
– a to očito ekipa zna te su odlučili ne odgovarati na moja pitanja i masovno mi djeliti jedinice.
– I love this game.
Pozdrav !
ajmo reci javno, zašto u šiframa..,nismo mi zečevi da ćemo sutra zato prodavati, pih
[/quote]
– ne smije se reći javno zbog možebitne panike na tržištu.
– ali je zato meni dojavio tajno,
– samo ja i gospodin Vlad smo ipak amateri,
– nismo profesionalci.
– i zašto bi onda nama vjerovali ???????
– ipak na ovoj temi ima puno stručnijih igrača, a voljela bih kada bi im se priključili i stručnjaci s teme ATPL, jer je slićna tematika, i puno ima istih pitanja, a bedasto mi je pisati na više tema.
– I love this game.
Pozdrav !
nego nastavimo mi s osnovnim pitanjima.
– dakle pitanje.
– provizija. Ili što je to provizija.
– ma ja znam odgovor na to pitanje, ali smatram kako tu ima i neukijih od mene, a jako je važno kako bi se shvatilo i sljedeće pitanje.
– sada znamo i kako su uprave TNPL i ATPL lijepo novčano nagrađene za svoj stručni rad.
– ali sam i načula kako se pri gradnji brodova ugovaraju i te provizije.
– a TNPL gradi neke brodove i u spltskom gubitašu od gradnje brodova, kojemu država daje velike novce, odnosno svi mi.
– a ovi pametnjakovići ugovaraju i te provizije, koje isplaćuju u nekim xy zemljama.– e sada imam podatak kako na ovom forumu pišu i neki direktori te bajne splitske firme.
– pitanje.
– kolike su te provizije i kako se one isplaćuju ?????????
– koliko dioničari dobiju od tih provizija ?????????
– I love this game.
Pozdrav !
ma upravo radi toga oni ne vole graditi uz domaći škver-bluz.
[/quote]
Nisam ni ocekivao objektivni odgovor. Kad vec tako raskrinkavas razne "korumpirane" uprave, bilo bi lijepo da objasnis zasto su nasa brodogradilista, unatoc bogatom sponzorstvu (poticajima) drzave najskuplja na svijetu?
Je li to mozda zato sto se u jednom nasem skveru, necemo ga imenovati da ne bi izgledao osvetnicki, treca smijena svodi na spavanje? Je li to zbog totalne nesposobnosti njihovih uprava da firmu dovedu u red i da ju vode po trzisnim pravilima?
Je li to mozda zato sto se u jednom nasem skveru, necemo ga imenovati da ne bi izgledao osvetnicki, treca smijena svodi na spavanje? Je li to zbog totalne nesposobnosti njihovih uprava da firmu dovedu u red i da ju vode po trzisnim pravilima?
Pa pola uprava u RH je nesposobno i glupo pa se neki qurac zaradi. Eto ti piše Ivana7. Nije zbog nesposobnosti nego zbog kriminala. Al sad će to u prenamjenu. Steralo Ivu pred zid. Bit će lijepih golf terena s pogledom na more [cool]
Zbog razvijenosti poljoprivrednih, vodenih resursa, zemljišta, prirodno-klimatskih pogodnosti, Republika Hrvatska ima velik potencijal u razvitku poljoprivrede. Ta djelatnost ima znatan utjecaj na druge gospodarske djelatnosti, kao što su prehrambeno-prerađivačka djelatnost, trgovina, turizam, promet, energetika, kemijska industriju, pomorstvo i mnoge druge.
Poljoprivreda je važna zbog povećanja zaposlenosti stanovništva i vanjsko-trgovinske bilance, ali je bitna za prehrambeno stanje pučanstva odnosno količinu i kakvoću prehrane. Poljoprivreda je dio ruralnog prostora, bitna je za ekološku ravnotežu, zaštitu okoliša, ali i za očuvanje kulturnih i ostalih tradicijskih vrijednosti.
Ratarska proizvodnja predstavlja jednu od najvažnijih poljoprivrednih grana u pogledu uporabe zemljišta i proizvodnje za prehranu ljudi i životinja. U strukturi zasijanih površina i dalje su najzastupljenije žitarice, a iza njih proizvodnja uljarica.
Žitarice – najzastupljenije od svih kultura, tako da su pšenica i kukuruz najdominantnije kulture i zauzimaju 612 tisuća hektara, odnosno 55% ukupno zasijanih površina.
Povrćarstvo – povrće zauzima 72,433 ha ili 5% od ukupnih zasijanih površina Republike Hrvatske. Najvažnije povrće koje se uzgaja na otvorenim poljima u Hrvatskoj je kupus, grah, luk, rajčica, paprika i krastavac, koji se uzgajaju na više od 70% ukupne površine pod povrćem. Godišnja proizvodnja povrća iznosi oko 450 tisuća tona.
Proizvodnju je potrebno povećati za 100% kako bi se u Hrvatskoj osigurala kontinuirana opskrba i samodostatnost potreba za povrćem. Samo je mali dio ukupne proizvodnje namijenjen za tržište s obzirom da je proizvodnja vezana uz preradu, ili je pak namijenjena prodaji na veliko, tržištu ili izravno kućanstvima.
Voćarstvo – voćnjaci zauzimaju oko 68 tisuća ha ili 2,2% poljoprivredne površine, što je mali postotak s obzirom da Hrvatska ima povoljne klimatske i pedološke uvjete kao i tradiciju voćarske proizvodnje kako kontinentalnog tako i mediteranskog voća. Oko 95% voćnjaka je u vlasništvu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Najvažnije voćne vrste su jabuka, šljiva, breskva, višnja, orah, a od mediteranskog voća maslina i mandarina. Prosječna godišnja proizvodnja voća iznosi 161 tonu. Voće se većinom troši za vlastite potrebe bilo svježe ili prerađeno.
Vinogradarstvo (i vinarstvo) je za Hrvatsku važna poljoprivredna grana s višestoljetnom tradicijom. Najznačajnije i podesne poljoprivredne površine za uzgoj vinove loze se nalaze na na brdovitim, višim terenima srednjega slavonskog gorja i sjeverozapadne Hrvatske, ali i u Dalmatinskoj zagori, Istri, priobalju i otocima. Hrvatska ima 58 813 hektara vinograda.
U Hrvatskoj radi 26 vinarija i većih vinskih podruma koji podmiruju 75% ukupne prodaje vina, 22 poljoprivredne zadruge s udjelom od 8%, 20 većih pojedinačnih proizvođača koji sudjeluju sa 6% i 867 ostalih proizvođača s udjelom od 12% u ukupnoj prodaji vina. Što se tiče prodaje vina prema njegovoj kvaliteti, od ukupne količine prodanih vina, 3% su vrhunska vina, 56% kvalitetna vina, te 41% stolna vina. Od ukupnog prometa vina, 40% su bijela, a 30% crna vina.
Stočarstvo je vrlo bitna poljoprivredna grana u Republici Hrvatskoj u koju su uključeni brojni proizvođači. Stočarstvo predstavlja 44% ukupne poljoprivredne proizvodnje. Obiteljska gospodarstva ujedno imaju i najveći udio u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Posjeduju oko 78% obradive zemlje i više od 81,1% ukupnog stočnog fonda.
Govedarstvo je najznačajnija je grana stočarstva i jedna od najvažnijih grana poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja je izrazito vezana uz poljoprivrednu proizvodnju jer su goveda veliki potrošači biljnih proizvoda.
Hrvatska uglavnom koristi domaću telad.
Oko 75% su pasmine Simmental s dvostrukim kvalitetama (za proizvodnju mlijeka i mesa). Simmental predstavlja temelj kvalitetne proizvodnje govedine.