Sve raste a bcti pada.
Bliži se FI za drugi kvartal i prvo polugodište.
… “Očekuje se da će tržište tankera nastaviti rasti tijekom nadolazećih godina, sve dok ne dosegnemo tzv. vršnu potražnju za naftom, nakon čega bi trebalo biti u stalnom padu. U svom posljednjem tjednu izvješću brodski posrednik Gibson rekao je da su “trenutni skok globalnih cijena nafte i skučenu situaciju s opskrbom ponovno stavili u fokus pitanje vršne potražnje za naftom. Oni koji su mislili da će uništenje potražnje zbog Covida 2.020 g. trajno utjecati na svjetsku potražnju za naftom brzo su se pokazali u krivu, kao što pokazuje oporavak potražnje od 5,7% u 2.021 g.. Nadalje, potražnja je nastavila rasti unatoč tome što se cijene nafte čvrsto kreću na razini od 100 USD/bbl u rasponu od početka invazije na Ukrajinu i prijetnje gospodarske recesije. To dovodi u pitanje kada bi se točno mogla dogoditi vrhunska potražnja za naftom i kako bi to moglo izgledati u praksi budući da se izgledi potražnje razlikuju od regije do regije” …
izvješće bomba – tpng je u suštini natukla najbolji kvartal ikad – oko 20milja dobiti
stvarni rezultat je zamagljen sa 13 milja tečajnih razlika uslijed rasta dolara, ali ebitda od 29 posto priča drugu priču
kv 1 2017 je doad bio najjači
prihodi 84,8
ebitda 38,5
neto 17,66
kv 2 2022
prihodi 85,6
ebitda 38,3
neto 6
visoke vozarine su tu. i ostaju tu. europa se tek skida sa ruske nafte, a već je jagma za tankerima
4 broda na spotu i dva na charteru . bcti na 1350 i raste.
Ne kontam kakav tečaj pa sve je u dolarima a dolar raste a nama fali 2 milje dolara mnogo je brate
BCTI je 1.363 i raste već peti dan zaredom. A kak stvari stoje, u uzlaznom je trendu.
Ne kontam kakav tečaj pa sve je u dolarima a dolar raste a nama fali 2 milje dolara mnogo je brate
kupis recimo gorivo za milijun dolara 01. 05 2022 – tečaj je ca 7 kn. dakle pišeš rashod 7 000 000 kn
na 30 06 2022 sačiniš izvještaj i knjižiš taj rashpod od milje dolara.
al dolar nije više 7, sad je 7,5. što knjižiš na 30 06 – 7 milja kn ili 7,5 milja
7 milja knjižiš pos oper rashode, to je sve ok
ALI OVIH 0,5 MILJA – TO KNJIŽIŠ POD TEČAJNE RAZLIKE JER NA 30 06 ODLJEV OD 1 MILJE USD NIJE 7 MILJA KN, VEĆ 7,5 MILJA KN
vlen je tu recimo u fantastičnoj situaciji – nemaju dugova u usd, a naplaćuju u usd. kad dobiju uplatu recimo u kv 2 na početku, to je 1 usd = 7 kn. kad dačine izvj na 30 06, taj 1 usd postaje 7,5 kn – pola kn u dzep dzabalesku
ležiš, a iđeš – što bi rekao onaj crnogorski vic o zmiji
Ne kontam kakav tečaj pa sve je u dolarima a dolar raste a nama fali 2 milje dolara mnogo je brate
kupis recimo gorivo za milijun dolara 01. 05 2022 – tečaj je ca 7 kn. dakle pišeš rashod 7 000 000 kn
na 30 06 2022 sačiniš izvještaj i knjižiš taj rashpod od milje dolara.
al dolar nije više 7, sad je 7,5. što knjižiš na 30 06 – 7 milja kn ili 7,5 milja
7 milja knjižiš pos oper rashode, to je sve ok
ALI OVIH 0,5 MILJA – TO KNJIŽIŠ POD TEČAJNE RAZLIKE JER NA 30 06 ODLJEV OD 1 MILJE USD NIJE 7 MILJA KN, VEĆ 7,5 MILJA KN
vlen je tu recimo u fantastičnoj situaciji – nemaju dugova u usd, a naplaćuju u usd. kad dobiju uplatu recimo u kv 2 na početku, to je 1 usd = 7 kn. kad dačine izvj na 30 06, taj 1 usd postaje 7,5 kn – pola kn u dzep dzabalesku
ležiš, a iđeš – što bi rekao onaj crnogorski vic o zmiji
Nije tocno.
Poslovni događaji i transakcije denominirane u stranim valutama preračunavaju se u hrvatske kune primjenom tečaja koji je na snazi na datum događaja. Imovina i obveze denominirane u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju na datum izvještavanja.
Je kolega kakav rečaj može biti 20% a ne 2milje $ drugo vanka skorpio radi rast od 244 % od min ove godine a mi ne možemo ni 20% tko je lud da se raz. Svi smo diončari
mittko, i vi ste u u pravu , i ja , svatko donekle
ovo je s adpl, iz 2015
A nastavno na raspravu kolega Investimira i Aliasa, nije to baš tako jednostavno kako komentirate. Da bi do detalja razumjeli izvješće ADPL-a, potrebno je ipak malo bolje poznavati IIFS. Na što točno ciljam? Specifičnost ADPL-a u odnosu na druge naše tvrtke koje posluju u Rusiji je da oni u bilanci imaju kratkotrajnu imovinu (npr. potraživanja od kupaca i zalihe gotovih proizvoda), ali i dugotrajnu imovinu (tvornice, postrojenja, opremu) u samoj Rusiji. Tečajne razlike koje proizlaze iz kratkotrajne imovine ulaze u RDG i one su vidljive u samom RDG-u, međutim tečajne razlike koje proizlaze iz dugotrajne imovine koja se amortizira se prilikom sastavljanja konsolidiranih izvještaja iskazuju kao smanjenje ili povećanje kapitala kroz revalorizacijske rezerve i prema IIFR-u ne ulaze u RDG. Tek u slučaju da dugotrajnu imovinu namijenimo prodaji ona postaje predmet RDG-a.
ja bih iz svega izveo
1. digotrajna imovina se preračunava na dan izvještavanja i te fluktuacije NE IDU U RDG, ONE IDU U SVEOBUHVATNU DOBIT U RDG, TE U REVAL REZERVE U BILANSI. zato kad usd poraste i brodovi postanu npr 10 milja kn više, TO NE IDE NARAVNO U RDG
2. kratkotrajna inm – npr zalihe i potraživanja – te fluktuacije idu u rdg. npr potraživanje o 1 milja usd mora se knjižiti bilo u fin prih ili fin rash , zavisno je li o kretanju tečaja
ŠTO JE S OBVEZAMA – DUGOR I KRATKOR – KAKO SE ONI TRETIRAJU
tpng je zabilježila 13 milja kn teč rashoda. to je eksces, tako velik iznos nema čini mi ni u jednom kv 2 izvješću, ni uopće ni u jednom kv izvješću
pitanje glasi – otkud to
ja bih rekao – iz kratkoročnih, a možda čak i iz dugoročnih obveza. ne znam napamet koliki im je dug u usd, ali to mi je jkedino smisleno, d ako imas dug u usd, i ako usd raste, da raste i tvoj dug. nesretnici iz slučaja švicarac to jako dobro znaju
dajte prijedloge jer ako to prokljuvimo, to je važno za tpng
. Imovina i obveze denominirane u stranoj valuti preračunavaju se po tečaju na datum izvještavanja.
1. imovina – amo se bilježe teč fluktuacije
2. obveze – kamo se bilježe teč fluktuacije