Kriza na našem TK je odrađena, a kriza vani je samo alibi.
Bojim se da ćeš se gadno prevariti … moli Boga da Roha ustraje u ovome što radi … inače …
[bye]
To što je g. Novoselac izjavio u Lideru, i time se pohvalio, da je prosječnih 5,3 % godišnjih prinosa važno, to je strašno.
A još strašnija je izjava da novac ne može nestati. Pa nije poanta mirovinskog fonda čuvanje novca, već oplođivanje.
Stvarno da se čovjek zapita kakvi nam to ljudi vode financijske institucije, od kojih nam ovisi mirovina jednog dana.
Zašto se g. Dinko Novoselac ili bilo tko drugi iz njegovog ili nekog drugog mirovinskog fonda javno ovdje ne oglasi i odgovori na sva ova pitanje. Ovo je najugledniji forum o tržištu kapitala u HR, neka daju svoje odgovore na sve izneseno. Ionako će o tome morati uskoro u javnost.
nemogućnost servisiranja vanjskog duga i slaba turistička sezona …
to ti je kriza u RH …
[/quote]
Nemogučnost servisiranja vanjskog duga?
Kakav je kreditni bonitet Hrvatske?
Ako je kreditni bonitet dobar , a je, onda nema govora o nemogučnosti vračanja dugova zar ne?
Dug ove države često se stavlja u omjer sa BDP-om, to je jedan od važnijih makroekonomskih pokazatelja. Jasan, ali i vrlo jednostavan.A kada je nešto jasno i jednostavno, to navodi na mogučnost brzopletog i površnog donošenja određenog zaključka.
Mislim da taj omjer nikako ne može biti nekakav cilj ekonomske politike.
Podaci o kreditnom bonitetu Hrvatske upućuju na to da je RH i dalje solidan i vjerodostojan dužnik.
I to je ono što je najbitnije. Deficit platne bilance i pojačan vanjski dug je normalna pojava kod ubrzanog gospodarskog rasta kakav ima Hrvatska.
Mene toliko ne brine dug, koliko deficit platne bilance u uvjetima deficita samog proračuna. Problem tzv. dvostrukog deficita.Zbog toga i prodajemo obiteljsko srebro, ali što kada nam toga ponestane? SAmo odgađamo problem.Pored svih poznatih razloga temeljni se razlog nalazi u činjenici da u Hrvatskoj nema štednje, odnosno da je ona negativna.
Prema tome, da se riješimo deficita mora postojati višak štednje – tada postoji mogućnost većeg izvoza od uvoza što rezultira suficitom i smanjenjem inozemnog duga. Mi stvaramo deficite, što znaći da između ostalog imamo neuravntežen proračun. Mislim da treba uravnotežiti proračun, napraviti pomak prema štednji u proračunu , iako , to smo trebali napraviti u prijašnjim dobrim godinama, a ne sada u prvoj lošijoj to poticati. Ovdje stvari vrijede obrnuto. Sljedeća će godina biti u znaku smanjenih investicija privatnog sektora. Znaći da će pasti potražnja za mnogim proizvodima i uslugama. Bit će i manje turista koji će naravno i manje trošiti.
U takvim vremenima država ( a tko će drugi )mora investirati kroz proračun uz preispitivanje strukture potrošnje proračuna. Općenito, moramo potaknuti izvoz ( država to radi pitanje je da li je to dovoljno) i od 2010. povećati stopu rasta BDP-a na minimalno 6 %. Stvari nisu tako crne, ali da je stanje zadovoljavajuće, sigurnio nije.
To pitanje izvoza po meni je samo deklarativno. Nemamo mi konja za utrku što se tiče izvoza. Osim toga, izvoz će doći glave mnoge srednjoeurposke države, jer će se jednostavno smanjiti. Lako je govoriti treba poticati izvoz, ali ajd ti stvarno nešto izvezi. I ono što možemo i imamo, nije dovoljno da bi riješili deficit. Drvna industrija, turizam, hrana … sve nešto primarno. Ja osobno bih gledao da RH bude odskočna daska dalekoistočnim IT divovima (daš im sve što požele, a oni kod nas otvore tvornice čipova, hardvera, softvera) nešto kao Irci. Ali opet, dogodi se kriza u svijetu i eto nas u problemu. Mi smo dosta zatvorena ekonomija, (osim turzima) tako da mislim da nas kriza ne će pogodit kao ove s velikim izvozom (Poljska, Češka i sl.).
Što činiti? Poticati poljoprivredu. To prvo i osnovno. Drugo, privatizirati sve što se može i to ekspresno. Sva brodogradilišta, jadrpolove, đure đakoviće i sve što državi ne treba. Po kunu ako treba. Sve rasprodati, jer to državi jednostavno ne treba i predstavlja joj balast.
Smanjiti proračunsku potrošnju? Lako je reći, ali teško napraviti. Ako diraš ljudima u plaće, nije dobro. Ako smanjuješ infrastrukturne projekte, onda dodaješ još jedan čavao na lijes koji se zove usporavanje ekonomije. Država je svojim projektima i digla npr. građevinare.
Ja bih podržao Rohu 100% u svojim namjerama. Bez obzira na sve kritike, treba držati taj smjer do stupanja u monetarnu uniju, tj. kada nam i euro službeno bude valuta.
Za kraj, možda nešto što si svi skupa ne želimo priznati, a to je: nemamo mi baš previše manevarskog prostora, niti mogućnosti da izbjegnemo ono što je neizbježno. Treba guslati po regulativi EU i čekati dan kada ćemo postati dio iste. E onda neka drugi misle o nama … zašto bi mi?
ima i dobrih vijesti iz HR:
Hrvatska bilježi rekordnu razinu depozita
Hrvatski građani su u ovoj godini oročili 10 milijardi i 800 milijuna kuna više nego prošle godine
Ukupni štedni i oročeni depoziti kod hrvatskih banaka u ponedjeljak su na svjetski dan štednje dosegnuli svoju rekordnu razinu. Depoziti pravnih i fizičkih osoba potkraj prošloga mjeseca dosegnuli su 114,4 milijarde kuna. Ovaj iznos je za čak 10 milijardi i 800 milijuna kuna viši od iznosa koji je bio potkraj rujna 2004. godine. Prema priopćenju Hrvatske narodne banke najveći dio povećanja napravili su građani, koji su povećali svoju štednju za devet milijardi i 210 milijuna kuna. Hrvatski građani i dalje najviše štede u devizama dok samo četvrtinu depozita u hrvatskim bankama čini štednja u kunama. Prve štedionice počele su se otvarati u 19. stoljeću, a Svjetski se dan štednje slavi kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, koji je održan 31.listopada 1924. godine u Milanu.
Nemogučnost servisiranja vanjskog duga?
Kakav je kreditni bonitet Hrvatske?
Ako je kreditni bonitet dobar , a je, onda nema govora o nemogučnosti vračanja dugova zar ne?
Samo ću kratko: kakav je bio kreditni rejting Enrona, svih propalih investicijskih banaka i njihovih financijskih instrumenata koje su izdavali ?
Nemogučnost servisiranja vanjskog duga?
Kakav je kreditni bonitet Hrvatske?
Ako je kreditni bonitet dobar , a je, onda nema govora o nemogučnosti vračanja dugova zar ne?
Samo ću kratko: kakav je bio kreditni rejting Enrona, svih propalih investicijskih banaka i njihovih financijskih instrumenata koje su izdavali ?
[/quote]
Na to bih ti odgovorio starom japanskom: iznimka potvrđuje pravilo.
[rolleyes]
Za kraj, možda nešto što si svi skupa ne želimo priznati, a to je: nemamo mi baš previše manevarskog prostora, niti mogućnosti da izbjegnemo ono što je neizbježno. Treba guslati po regulativi EU i čekati dan kada ćemo postati dio iste. E onda neka drugi misle o nama … zašto bi mi?
Fazan u sridu. Pa to i je cilj. Pa tako je uvijek i bilo. Ne možemo mi sami. Nismo za to, fakat.
A što kažeš na ZIBOR?
BID15,82 OFER 16,32
Kako će se to odraziti na svakodnevni život, ako banke međusobno posuđuju po ovim stopama?
Trezorski zapisi 7%
A što kažeš na ZIBOR?
BID15,82 OFER 16,32
Kako će se to odraziti na svakodnevni život, ako banke međusobno posuđuju po ovim stopama?
Trezorski zapisi 7%
E moj fazane, pa zar Ti u cashu ?
Zibor kažeš?
Pa porastao naravno, na tržištu je u posljednjih mjesec dana bila naglašena potražnja za kunama zbog MOL-ove isplate dioničara Ine, ali i zbog općeprisutnih potreba za likvidnošću.Vidjet češ koliki će biti u slijedećih tjedan dva.
Uostalom tu ti sve piše:
http://www.bankamagazine.hr/default.aspx?TabId=102&View=Details&ItemID=44851
[smiley]
Pa vec se osjeca kriza kod nas. Prvo se drzava nije uspjela zaduzit mislim prosle godine, 700 milja EUR, to je Roha morao intervenirat. Sad je skinuo pricuvu, 450 milja EUR rezervi je otpustio. Na proljece dolazi reprogram duga RH, 300 ili 400 milja EUR, to nema sanse da se zaduzi vani. Roha pozvao bankare i drzavu da se dogovore, reko od mene vise nista. HBOR se nije uspio zaduzit vani isto, kazu da ce rezat kreditiranje. Sad se to polako siri. Neznam uopce kolko sad treba jedna zemlja "emerging market"-a (po novom ih zovu "submerging market") platit kamatu da dobije lovu? 15%? 20%? To je sad utrka sa vremenom, oce se prije stabilizirat trziste ili cemo skiknut.