HANFA ništa i dalje ne reagira
17.11.2008 (10:41:55)
AZ mirovinski fond sve karte odlučno položio preko granice
Iako su u listopadu svi domaći mirovinski fondovi oko 1,3 milijarde kuna dobivenih od prodaje Ininih dionica mađarskom Molu djelomično ponovno uložili u domaće dionice, različite strategije ulaganja pojedinih fond menadžera upravo su prošli mjesec izašle na vidjelo.
Relativno najviše od dobivenih sredstava od Ine natrag je direktno u domaće dionice uložio Erste Plavi, koji je od oko 150 milijuna kuna od Ine isti mjesec već gotovo 100 milijuna kuna plasirao natrag upravo u dionice.
Ipak, nominalno su najviše domaćih dionica u listopadu kupili najveći mirovinci koji, gledano prema udjelu u portfelju, najmanje vjeruju domaćim izdanjima, AZ i Raiffeisen mirovinski fond, oko 190 i 180 milijuna kuna. No, dok se Raiffeisenov mirovinac u listopadu odlučio aktivirati na burzi bez znatnijeg priljeva sredstava od prodaje Ine, AZ je u domaće dionice plasirao samo petinu od "Ininih" nešto više od 800 milijuna kuna. Ostatak novca je prvi čovjek u listopadu najaktivnijeg mirovinca, AZ-a, Dinko Novoselec odlučio plasirati u inozemstvo kupivši čak 550 milijuna kuna vrijedne strane državne, kao i 170 milijuna kuna vrijedne strane korporativne obveznice. AZ je tako, uloživši više od 1,2 milijarde kuna odnosno 14 posto imovine u inozemstvo, odlučio sve karte staviti na financiranje zaduženja stranih država i tvrtki. AZ se u samo jednom mjesecu približio zakonskoj granici koja mirovincu tolerira ulaganje do 15 posto imovine izvan granice, zbog čega je i nominalno prestao biti najveći investitor u domaće tvrtke, jer najviše, 895 milijuna kuna direktno uloženih u domaće dionice, sada ima Damir Grbavac, šef Raiffeisen mirovinskog fonda.
Drugi, već tradicionalno u inozemstvu najaktivniji fond Erste Plavi, drži samo 10 posto imovine u stranim papirima, odnosno nešto manje od 300 milijuna kuna uloženih izvan granice.
Opet oštro na fondove
Petar Vlaić, predsjednik Uprave Erste Plavog, računamo li prema prosječnom padu vrijednosti udjela u domaćim fondovima između 20 i 25 posto, u listopadu je odlučio iz domaćih investicijskih fondova izvaditi više od 60 milijuna kuna, a ta je sredstva, kako bi amortizirao povećano ulaganje u dionice, odlučio plasirati u depozite koji su dosegnuli gotovo 180 milijuna kuna. Raiffeisen mirovinski fond je istodobno jakom direktnom kupnjom dionica na Zagrebačkoj burzi prošli mjesec prilično šokirao fondovsku industriju izvukavši više od 100 milijuna kuna iz domaćih fondova, koje je, uz 240 milijuna kuna povučenih depozita, plasirao u domaće obveznice, ali i strane investicijske fondove. Grbavac je u domaće obveznice prošli mjesec uložio najviše, gotovo 500 milijuna kuna. Nešto manje aktivan je u listopadu bio prvi čovjek mirovinca PBZ Croatia osiguranja Dubravko Štimac, koji je od 317 milijuna kuna od Ine više od 80 milijuna kuna vratio odmah u domaće dionice, dok je najveći preostali dio, točnije oko 250 milijuna kuna, rasporedio u depozite u domaćim bankama.
Najmanje je izgubio Raiffeisenov mirovinac
Najveći pad vrijednosti imovine u listopadu bilježi dionicama najizloženiji mirovinski fond PBZ Croatia osiguranja, dok je najmanje pao Raiffeisenov. Imovina fonda PBZ/CO smanjena je 145 milijuna kuna, odnosno 3,81 posto, slijedi Erste Plavi koji je pao 3,31 posto odnosno 96 milijuna kuna, zatim AZ mirovinski fond s padom od 2,50 posto, što je u slučaju najvećeg fonda 223 milijuna kuna. Najbolji Raiffeisen je izgubio 1,82 posto na vrijednosti i ima 124 milijuna manje vrijednu imovinu.
sad se ti brines o monetarnom sustavu a dug drzave godinama isti, banke smanjile, a mene bilo racku sto se podravka zaduzuje i sto nema pozitivni cash flow …
hm, ovo je citat iz večernjeg lista …
Dosad ni Vlada ni središnja banka nisu objavile imena tvrtki kojima iduće godine stiže na naplatu oko 4,5 milijardi eura glavnice za ranije uzete kredite. Pretpostavlja se da glavnina obveza, koje se pripisuju korporacijama, stiže na adresu brodogradilišta, željeznica, hrvatskih cesta, ali bilo je i privatnih kompanija koje su uzimale kredite od EBRD-a, Europske investicijske banke i poslovnih banaka.
Hm, država je za ovo sigurno izdala jamstva. Čisto sumnjam da ove tvrke, gubitaši (osim možda HC), mogu servisirati dug.
To je trik (znam jel slično radimo) u strukturi duga. Ispada da se više zadužuju tvrtke, a zapravo se indirektno preko njih, zaobilazeći propise, zadužuje država. Dobro je ako se dug može refinancirati, no, problem nastaje ako to više nije moguće, odnosno ako je po nepovoljnijim uvjetima.
Ponavljam, ovo ne mora biti izgledan scenario, ali da će biti čupavo – hoće!
istina bit ce cupavo, narocito za one koji su cekali javnu ponudu po 1100 kn, a danas im dionica cca 600 [bye]
tko upravlja našim mirovinama? kojim mirovinama?? [undecid] [undecid] [bye] [undecid] [undecid]
Bilo bi dobro da imaju bar malo mozga jer sad mogu iskoristiti priliku.
Buduci da ce sada biti donesen zakon da ljudi mogu slobodno iz 2. nazad u prvi stup, sto im losiji budu prinosi, to ce im vise ljudi otici, sto im nije u interesu. Zato se nadamo da ce neke dionice koje imaju u portfeljima – KOEI, ADRS, VIRO, PTKM – i ostale sada ipak ponesto podici, kako bi povecali prinose i smanjiil odljev.
Nadamo se da imaju barem malo mozga.
Bilo bi dobro da imaju bar malo mozga jer sad mogu iskoristiti priliku.
Buduci da ce sada biti donesen zakon da ljudi mogu slobodno iz 2. nazad u prvi stup, sto im losiji budu prinosi, to ce im vise ljudi otici, sto im nije u interesu. Zato se nadamo da ce neke dionice koje imaju u portfeljima – KOEI, ADRS, VIRO, PTKM – i ostale sada ipak ponesto podici, kako bi povecali prinose i smanjiil odljev.
Nadamo se da imaju barem malo mozga.
Najava povećanja državnog udjela u nekoj tvrki rezultira ogromnim padom vrijednosti dionice. Pogledaj što se desilo sa američkim bankama kada je Chris Dodd izjavio da postoji mogućnost nacionalizacije. PTKM bi vrijedila 100% više na tržištu da država nema većinski udio. U slušaju da se donese zakon koji omogućuje prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ne bih nikome preporučio
da kupuje dionice, to uključuje i mirovinske fondove.
Fondovi kupuju ADRS, na ovim razinama ta dionice izgleda vrlo atraktivno.
Za PTKM postoji strah da bi većinski vlasnik, odnosno država, mogao biti puno više zainteresiran za kupovanje socijalnog mira nego za profit u ovom trenutku. To radi protiv ove dionice.
KOEI ovisi o državnim investicijama, a država koja nasrće na mirovine sigurno nema novaca za potrošnju.
Slazem se a
Bilo bi dobro da imaju bar malo mozga jer sad mogu iskoristiti priliku.
Buduci da ce sada biti donesen zakon da ljudi mogu slobodno iz 2. nazad u prvi stup, sto im losiji budu prinosi, to ce im vise ljudi otici, sto im nije u interesu. Zato se nadamo da ce neke dionice koje imaju u portfeljima – KOEI, ADRS, VIRO, PTKM – i ostale sada ipak ponesto podici, kako bi povecali prinose i smanjiil odljev.
Nadamo se da imaju barem malo mozga.
Najava povećanja državnog udjela u nekoj tvrki rezultira ogromnim padom vrijednosti dionice. Pogledaj što se desilo sa američkim bankama kada je Chris Dodd izjavio da postoji mogućnost nacionalizacije. PTKM bi vrijedila 100% više na tržištu da država nema većinski udio. U slušaju da se donese zakon koji omogućuje prebacivanje sredstava iz drugog u prvi stup ne bih nikome preporučio
da kupuje dionice, to uključuje i mirovinske fondove.
Fondovi kupuju ADRS, na ovim razinama ta dionice izgleda vrlo atraktivno.
Za PTKM postoji strah da bi većinski vlasnik, odnosno država, mogao biti puno više zainteresiran za kupovanje socijalnog mira nego za profit u ovom trenutku. To radi protiv ove dionice.
KOEI ovisi o državnim investicijama, a država koja nasrće na mirovine sigurno nema novaca za potrošnju.
[/quote]
Slazem se nacelno, ali ovo je presofisticirano razmisljanje u ovom trenutku.
Inace je cijena bankama pala nakon pojave mogucnsoti nacionalizacije, ali zato jer bi nacionalizacija znacila (a) da su banke u potpunoj banani i treba im velika injekcija kapitala i (b) da bi zbog te injekcije, a o obzirom na market cap svi drugi udjeli bili izbrisani. To nema veze s ovime.
Cijene su nekih dionca kod nas nerealno nisko, i to upravo onih koje su mirovinci vec prije procijenili da su dugorocono odrzive firme (jer su zato i kupovali dionice). A mirovincima nikako ne pase da im cijene udjela zarone u drugom i pogotovo trecem mjesecu i zato ce oni podrzati kupnju u tim dionicma sada (direkno, ili ako ne smiju, onda indirektno). Jer ce iance imati ogroman odljev u 1. stup. A naravno za upravitelje to onda znaci i gubitak radnih mjeste jer netko mora biti kriv. A gdje ce onda naci novi posao?
Da malo dođe tema u fokus na forumu, budući da bi skoro trebali izaći godišnji izvještaji mirovinaca…
Na stranici hanfe su informativni prospekti mirovinaca, ali nema puno podataka o dioničkim dijelovima portfelja… Zanimljivo će biti vidjeti kak su to oni i kaj radili u 2008 godini ( osim da su nam odveli market otprilike tu gdje je sad)…
Tko upravlja našim mirovinama?
Budale!
Nisu oni budale. Oni imaju krasne plaće o kakvima mi možemo sanjati, nose fina odijela i kravate i hrane se po restoranima svaki dan. Budale smo mi jer njima dajemo svoje novce na upravljanje.
Ja mislim da bi ulaganje mirovinaca trebalo bit transparentnije i da ovo sad nije dobro da se vecina novca ulupa u obveznice drzave u banani, to mozda spasava drzavu al ce upropastit mirovinske!