bacaš obične fraze umjesto odgovora

[/quote]

A tako. Nemaš nikakve veze sa cijelom pričom ali imaš znanja i hrabrosti svjetski bestseler Jeffrey Smitha "sjeme obmane" proglasiti pamfletom? Spominješ Mavrovića i prof. dr. Jošta u negativnom kontekstu. pa gdje si ti to pokupio svu pamet svijeta da mi je znati a nemaš veze sa cijelom pričom?
Spominješ i Radmana:

Ja nam svima želim slobodu sumnje bez koje nema prave slobode te da iz starog upravo prošlog barbarstva, ne upadnemo u novo, buduće "high-tech" barbarstvo.
Akademik Miroslav Radman (siječnja, 2004.).

Jeftiniji pristup? O čemu ti pričaš čovječe?

prof.dr. Jošt:

Tek nešto više od pola dekade uzgoja GM soje u Argentini (10, 11), pokazalo je da GM soja daje za 5-10% niže urode zrna, što se podudara i s nalazima znanstvenika s Arkansas i Purdue sveučilišta u SAD-u o 12-20% umanjenim urodima GM soje, te rezultatima 300 pokusa firme Cyanamid provedenih širom SAD-a – umanjeni urodi GM soje do 20%.
Pored toga, uzgoj GM soje zahtijeva 2-3 puta više, a ne manje herbicida, kako se to do sada pokušavalo uvjeriti javnost. Uporaba glifosata (aktivna tvar Roundup herbicida) u Argentini rasla je progresivno s 28 milijuna litara u 1998, na oko 100 milijuna litara u 2002. Istovremeno pojavili su se superkorovi otporni na totalni herbicid. Navodi se petnaestak korovskih vrsta: slak (Convolvulus arvensis), maslačak (Taraxacum officinale), poljska ljubica (Viola arvensis), petunija (Petunia axiliaris), sporiš (Verbena sp.), kozja brada (Tragopogon sp.), kostriš (Senecio pampeanus), zeljasti ostak (Sonchus oleraceus), oštri ostak (Sonchus asper) kao i neki u nas manje znani. Kako bi se korovi ipak uništili ponovo se počinju koristiti i neki, u drugim zemljama zabranjeni hrebicidi (2,4D, 2,4DB, atrazin, paraquat, metsulfuron metil, imazetafir i dr.). Zbog uvečane pojave štetnih insekata na plantažama se moraju dodatno koristiti insekticidi Endosulfan i Cipermetrin, označeni kao vrlo toksični za pčele, ribe i ptice. Kao posljedica monokulture i smanjene genetske raznolikosti sortimenta soje, pojavila se i za Argentinu nova patogena gljivica koja zahtijeva i dodatno prskanje GM soje fungicidom.
Sjeme GM soje prodaje se po višim cijenama od onog običnog, troškovi proizvodnje su viši zbog dodatnih pesticida, a prodajna cijena merkantilnog zrna niža je zbog suviška GM soje i neprihvaćanja takvog proizvoda od strane potrošača. Početno naglo širenje GM soje u Argenitni posljedica je prvenstveno djelovanja sjemenskih kompanija, a ne znanstvene procjene i iskustva farmera.
Zaključak je jasan: uzgoj GM soje je manje dohodovan, zagađivanje okoliša je veće, pojavili su se ‘superkorovi’ a količine rezidua pesticida u zrnu su takođe uvećane što ugrožava zdravlje, pa je jasno je da je tvrdnja biotehnologa potpuno netočna.

Ne postoji niti jedno suvislo objašnjenje zašto bi Hrvatska trebala dozvoliti GMO. Imamo čistu zemlju, zemlju koja je sasvim dovoljna za naše potrebe a ond ai za izvoz. To je činjenica. Ali treba raditi. Krvavo raditi na zemlji a ne laditi jaja i sanjati o GMO-u, o lakoj zaradi, velikim prinosima i sličnim glupostima koje govore zagovornici GMO-a. Treba raditi gospodo!
Hrvatska je u velikoj opasnosti. Njemačka, Austrija ili Francuska zabranjuju GMO na svojoj zemlji i mogu ustrajati u tome jer su financijski jake zemlje. I u ostalim europskim zemljama postoji otpor GMO-u. Normalno je za očekivati da se velike multinacionalne kompanije u tom slučaju okrenu istočnoj Europi, zemljama koje su ovisne o kojekakvim međunarodnim institucijama koje lako manipuliraju sa zakonima tih zemalja. Ako želite kredit gospodo, dozvolite da se u vašoj zemlji uzgajaju GMO usjevi. Ako želite pomoć, dozvolite da se na policama vaših trgovina nađu proizvodi GM porijekla. Vrlo jednostavno…Vrijeme je da se probudimo dok nije kasno!

Slažem se. Ali ovdje nije tema nastup Mavrovića u emisiji "Otvoreno" nego GMO…poz

Ing. Drago Čorić, predsjednik Hrvatskoga agronomskog društva

Organska poljoprivreda, a ne GMO

Protiv sam GMO-a zato što nigdje nisam pročitao niti čuo da taj genetski modificirani materijal daje veće i kvalitetnije urode. Mislim da je veći problem zaposliti višak radne snage. Zašto te ljude, primjerice, ne bismo koristili upravo za obrađivanje poljoprivrednog zemljišta? Nije dokazano da GM usjevi daju veće i kvalitetnije prinose, kao agronom to nigdje nisam primijetio niti pročitao. S druge strane, da postoje konkretni dokazi da GMO daje veće urode, ne bi bilo potrebe o tome uopće raspravljati. Bilo bi vidljivo samo po sebi. No, to nije tako.
Drugo je pitanje što Hrvatska proizvodi i kako. Dakle, niti za jednu vrstu genetski modificiranih organizama nisam pročitao niti čuo da su dali dobre rezultate. Moramo shvatiti da se genetska modifikacija radi da bi se smanjili troškovi, a ne toliko da bi se povećali prihodi. Gdje god da pitate, nigdje nećete čuti da, primjerice, GM soja daje veće urode od one koja to nije, isto je i s uljanom ili šećernom repicom, kukuruzom… Možete pročitati da kukuruz genetska modifikacija može tretirati s (totalnim) herbicidom da ne strada, stoga se samo dakle radi o smanjenju troškova, ali pravo je pitanje što je to smanjenje troškova kad govorimo o sjemenu? Što će biti s našim znanstvenim institucijama?
Meni se sviđa nešto drugo, nedavno sam na jednom simpoziju čuo da zemlje u tranziciji žele organsku proizvodnju. Troškovi takve proizvodnje su nešto veći, ali je to roba koja bi se trebala skuplje prodavati na tržištu, a sve da bi se zaposlilo više ljudi

Genetički modificirana hrana: Farmeri govore o opasnostima, diplomati prijete WTO-om
U Hrvatskoj su istodobno dvije američke delegacije koje raspravljaju o genetički modificiranoj hrani i organizmima / Dok američki diplomati iz veleposlanstva SAD-a u Beču od hrvatskog zakonodavstva traže zeleno svjetlo za genetički modificirane proizvode, američki farmeri upozoravaju na »goleme štete«
ZAGREB, 13. siječnja – Hrvatsku su, zbog genetički modificiranih organizama (GMO), istodobno posjetili američki diplomati iz veleposlanstva SAD-a u Beču i farmeri iz Sjeverne Amerike. No, dok američki poljoprivredni ataše Paul Spencer-MacGregor i savjetnik za poljoprivredu Robert H. Curtis od hrvatskog zakonodavstva traže zeleno svjetlo za genetički modificirane (GM) proizvode, američki farmeri upozoravaju na »goleme štete«.
Iza Kruszewska, međunarodna koordinatorica projekta »Farmer Tour«, kaže da američki farmeri nastoje upozoriti nevladine udruge u ovom dijelu Europe, kako zemlje u tranziciji ne bi postale »odlagalište za genetički preinačeno sjeme i proizvode« multinacionalnih kompanija. Ona je dodala da će se, nakon Slovenije i Hrvatske, akcija »Farmer to Farmer« (poljoprivrednik poljoprivredniku) održati u Bugarskoj, Poljskoj, Belgiji, Francuskoj i Švicarskoj.
Percy Schmeier, poljoprivrednik iz Kanade, kaže da u Kanadi više nema nezagađene uljane repice i soje. Naime, multinacionalna tvrtka Monsanto genetički je preinačila sjeme uljane repice i soje i farmeri ne mogu kupiti drukčije sjeme. Jednostavno su prisiljeni poslovati s Monsantom. Američki poljoprivrednici zaključuju da onaj tko kontrolira »zalihe hrane« ima kontrolu nad zemljom.
Schmeier kaže da, nakon pet godina, poljoprivrednici u Sjevernoj Americi imaju niz loših iskustava u korištenju genetički preinačenog sjemena: GM-kontaminaciju konvencionalnih poljoprivrednih usjeva, pojavu tzv. superkorova otpornih na herbicide, koji rastu kao divlje biljke. Uza to, žale se, ima slučajeva da multinacionalne kompanije tuže poljoprivrednike za »krađu« njihova, patentiranog GM-sjemena (umjesto da ga kupe, zajedno s pripadajućim herbicidom).
Poljoprivrednici imaju goleme gubitke jer gube tržišta koja ne žele hranu proizvedenu pomoću GMO-a. Tom Wiley, poljoprivrednik iz Sjeverne Dakote (SAD), kaže kako ih je američka vlada nastojala uvjeriti da tržišta gube zbog »prejakog dolara«. No, on je izgubio unosan ugovor za izvoz soje vrijedan 10.000 dolara kad je japanski kupac otkrio da je soja zagađena genetički modificiranom sojom koja je rasla na obližnjem polju.
Američki poljoprivrednici upozoravaju da je nemoguć suživot genetički modificiranih biljaka, koje imaju dominantan gen, i konvencionalno uzgojenog bilja, jer se GM-biljka širi na štetu konvencionalno uzgojene. Primjerice, kanadski poljoprivrednici već su izgubili tržište meda jer pčele ne mogu »prepoznati« GM-biljke. Zabrinuti su jer se pelud ne raspršuje samo vjetrom, nego ga prenose i divlje životinje tisućama kilometara.
Govoreći o neravnopravnoj utrci s multinacionalnim kompanijama, Gail Wiley je rekla da su se farmeri u SAD-u organizirali da bi zakonski spriječili sijanje genetički modificirane pšenice. Upozorila je da će genetički preinačeno sjeme kukuruza, pod nazivom »BT«, vjerojatno biti prva biljka koju će Monsanto nastojati uvesti u Hrvatsku. Svaka stanica spomenutog sjemena otrovna je za kukce, kaže Gail Wiley i tvrdi da krave koje jedu »BT« kukuruz daju manje mlijeka, iako »Monsanto tvrdi da je to »američka legenda«, izmišljotina.
Na predavanjima u Bjelovaru i Bizovcu američki su farmeri iskazali zabrinutost zato jer službena politika SAD-a otvoreno koristi Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) kako bi prisilila zemlje u tranziciji da dopuste uvoz i uporabu GM-sjemena, koje ne mogu plasirati na tržište Europske unije. A ne mogu ga, očito, plasirati s razlogom. Naime, rezultati istraživa

‘U našoj Vladi se nalazi krtica’
Radionici je nazočio i umirovljeni sveučilišni profesor genetike i oplemenjivanja bilja Marijan Jošt, koji je stigao tek nakon intervencije saborske zastupnice Marijane Petir, jer prethodno nije pozvan na skup.

– Genetičko inženjerstvo je loša znanost u službi velikog biznisa. U našoj Vladi se nalazi krtica, no ja ne mogu reći tko je to. Što to znači krtica? Multinacionalne kompanije koje imaju ogromnu financijsku moć kupuju ljude, utjecajne političare i znanstvenike i preko njih ulaze u pojedine države i bojim se da se to događa i u Hrvatskoj. Ovakav skup, s ovakvim čovjekom je na žalost ruglo. Naš Zavod za javno zdravstvo tvrdi da u 3000 uzoraka nijedan nije bio pozitivan na GMO, a prije nekoliko godina osječki Zavod je u 30 uzoraka našao 14 pozitivnih, nakon čega je ravnatelj bio smijenjen. To vam sve govori – zaključio je Jošt.

mr. Ivan Đurkić, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo Osijek

Jedna američka kompanija lani nam je na ispitivanje prijavila nekoliko hibrida, a iz treće zemlje dobili smo ‘mig’ da su visoko rizični na GM. To smo analizama i utvrdili, pa proizlazi da nam je ta kompanija zataškala podatke kada nam je poslala sjeme. Zato smo ga odmah uništili na svim pokusnim parcelama u Hrvatskoj na kojima je bilo zasađeno i naručitelja obavijestili o nalazu, ispričao je gostima Đurkić te dodao da svaka prijava mora sadržavati podatke o selekcijskoj metodi kojom je sjeme stvoreno i biotehnološkim metodama korištenima u proizvodnji.